Cijene hrane u aprilu dostigle dvogodišnji maksimum: Najveći rast bilježe meso i mliječni proizvodi
Prema najnovijem izvještaju Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), cijene osnovnih prehrambenih proizvoda u aprilu su porasle na najviši nivo u posljednje dvije godine, potaknute značajnim poskupljenjima mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda.
FAO-ov indeks cijena prehrambene korpe, koji prati mjesečne promjene cijena ključnih proizvoda na svjetskom tržištu, iznosio je u aprilu prosječnih 128,3 boda. To predstavlja porast od jedan posto u odnosu na mart i najvišu vrijednost indeksa od aprila 2023. godine.
Najizraženije povećanje zabilježeno je u kategoriji mesa, čije su cijene porasle za 3,2 posto u odnosu na prethodni mjesec. Mliječni proizvodi su također značajno poskupili – za 2,4 posto – pri čemu je cijena putera dosegnula rekordni nivo zbog smanjenih zaliha u Evropi.
Blagi rast zabilježen je i u sektoru žitarica, čije su cijene porasle za 1,2 posto. Iako je pšenica tek neznatno poskupila, cijena kukuruza porasla je usljed sezonski nižih zaliha u Sjedinjenim Američkim Državama i promjena valutnih kurseva. Pritom su negativni ekonomski trendovi i trgovinske neizvjesnosti ublažili utjecaj smanjenog izvoza iz Rusije i slabijeg dolara.
Nasuprot tome, biljna ulja su zabilježila pad cijena od 2,3 posto u odnosu na mart, zahvaljujući povećanoj proizvodnji u jugoistočnoj Aziji. Cijene suncokretovog ulja ostale su stabilne, dok su u poređenju s aprilom prošle godine biljna ulja i dalje skuplja za više od 20 posto.
Cijena šećera pala je za 3,5 posto, što se pripisuje neizvjesnim ekonomskim izgledima koji utiču na potražnju prehrambene industrije – najvećeg potrošača šećera na svjetskom tržištu.
U odvojenom izvještaju o globalnoj proizvodnji žitarica, FAO je neznatno smanjio prognozu svjetske proizvodnje za 2024. godinu na 4,848 milijardi tona, uglavnom zbog slabijeg uroda kukuruza. Za 2025. godinu se očekuje da će proizvodnja pšenice ostati na prošlogodišnjem nivou od oko 795 miliona tona. Iako se očekuje rekordna žetva u Aziji, slabiji prinosi u zapadnoj Evropi, na Bliskom istoku i u dijelovima SAD-a pogođenim sušom mogli bi umanjiti ukupni globalni rezultat.
Akos.ba
