EkonomijaU Fokusu

Turizam bez granica: Balkan kao jedna destinacija

Iako regija ima sve – more, planine, avanturizam, gastronomiju – zemlje Balkana i dalje nude svoje turističke proizvode zasebno. Postavlja se pitanje – je li vrijeme za zajednički nastup?

Zamislite sedmodnevnu turu: jutarnje kupanje u Opatiji ili Budvi, ručak uz vodopade Kravice, večera na Baščaršiji u Sarajevu, dan kasnije rafting na Tari ili vinska tura kroz Slavoniju i obilazak Zlatibora koji nudi impresivne pejzaže i opuštanje u prirodi. Zatim, posjeta Mostaru s njegovim legendarnim Starim mostom, potom Ohridu i jednom od najstarijih jezera u Evropi te Plitvičkim jezerima, nacionalnom parku poznatom po nevjerovatnim vodopadima i kristalno čistim jezerima.

Sve je to moguće u regiji gdje su granice formalne, a blizine realne. Ova regija je jedinstvena jer unutar nekoliko sati vožnje možete iskusiti morski zalazak Sunca, planinske avanture, urbanu kulturu, te ruralnu autentičnost.

Iako zemljama Balkana nedostaje integrisana turistička ponuda koja spaja njihove različite ljepote, sve više projekata i inicijativa pokazuje da zajednička promocija može učiniti regiju jedinstvenom destinacijom.

‘Via Dinarica’ kao primjer regionalne saradnje

Jedan od najuspješnijih primjera regionalne saradnje je Via Dinarica, međunarodni projekt koji povezuje planinske staze kroz sedam balkanskih zemalja – od Slovenije do Albanije – u jedinstvenu rutu aktivnog odmora.

„Via Dinarica nije samo turistički projekat – to je platforma za održivi razvoj, jačanje lokalne ekonomije i zaštitu prirodne i kulturne baštine“, navode iz Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (United Nations Development Programme, UNDP), koji koordinira projekt zajedno s partnerima poput Američke agencije za međunarodni razvoj (United States Agency for International Development, USAID) i Italijanske agencije za razvoj (AICS). Više od 92.000 turista je koristilo usluge vezane za ovaj projekat, otvoreno je 100-tinjak radnih mjesta, a žene čine gotovo polovinu zaposlenih.

Osim Via Dinarice, postoji i niz inicijativa koje dokazuju da je saradnja moguća – naročito u promociji na udaljenim tržištima.

„Tokom Međunarodne berze turizma ITB u Berlinu 2023. godine, Nacionalna turistička organizacija Crne Gore je potpisala Memorandum o saradnji sa turističkim organizacijama Srbije i Bosne i Hercegovine, pod pokroviteljstvom Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID). Zajedno sa Turističkom organizacijom Srbije i Udruženjem dolaznih turističkih agencija Rumunije radili smo na kampanji Essential Balkans – The Ultimate Balkans Experience, gdje smo naše zemlje predstavljali kao jedinstvenu destinaciju u Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadi“, kaže Amel Dedeić, savjetnik direktorice Nacionalne turističke organizacije Crne Gore.

U okviru projekta udruženog marketinga Evropske komisije za putovanja (ETC) 2020. godine Nacionalna turistička organizacija Crne Gore počela je kampanju pod nazivom Wild Soul of Europe – Slow Adventure, koja se u partnerstvu sa Turističkom organizacijom Srbije, realizuje u SAD-u, Kanadi i Kini. Osim zajedničke marketinške kampanje i prisustva na međunarodnim sajmovima turizma, razvijene su zajedničke ture aktivnog turizma, uključujući biciklističke i šetačke ture, rafting, planinarenje i degustacije nacionalnih specijaliteta.

Male agencije, veliki rezultati

Amel Dedeić pojašnjava da je saradnja između zemalja regiona značajna i kroz IPA projekte koji predstavljaju instrument za razvoj turizma u Crnoj Gori i regionu. Trenutno su aktuelni projekti s Kosovom, Bosnom i Hercegovinom, Albanijom, Slovenijom i Hrvatskom, koji se, kaže, fokusiraju na održivi turizam, kulturnu i prirodnu baštinu.

Zoran Katić na Večkoj kuli – Podvelebitski kanal (Slobodan Rašić Bobara / Ustupljeno Al Jazeeri)

U praksi, saradnja se često ostvari zahvaljujući malim hotelijerima i agencijama koje prepoznaju vrijednost regionalne ponude. Jedan od pionira takvog pristupa je Zoran Katić iz Starigrada – Paklenice, predsjednik Udruge malih obiteljskih hotela Hrvatske, koja ima 550 članica.

„Mi već godinama radimo pješačke ture koje prolaze kroz više zemalja. Počinje se u Zagrebu, preko Opatije i Velebita ide se do Makarske i Biokova, zatim u Mostar, Banju Luku i Plitvice“, kaže Katić. „Radi se o grupama od 25 do 30 ljudi, najviše iz Njemačke, Austrije i Švicarske. Turisti obožavaju raznolikost ove rute.“

Osnivač Hotela Vicko u Starigradu – Paklenica, prvog privatnog hotela u Republici Hrvatskoj (otvorenog 14. aprila 1990. godine), prepoznao je potencijal i za moto-turizam, gdje grupe motorista prate rute koje povezuju hrvatsku obalu s Bosnom i Hercegovinom, uključujući Zadar, Rijeku, Dubrovnik, Mostar, Banju Luku, Željavu i Plitvice. Postoje i druge ture koje uključuju poseban doživljaj za učesnike, gdje imaju priliku vidjeti kako se pravi maslinovo ulje, probati domaću kuhinju u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.

„Ovo nije ‘masovni turizam’, nego su to male grupe i autentična iskustva. I sve funkcionira jer smo se svi dogovorili da ne težimo isključivo profitu, već održivosti“, kaže Katić. Za njega je ključ uspjeha u turizmu koji povezuje prirodu, granice i narode.

Špilja Vjetrenica, koja je na listi UNESCO-a, svega je 12 kilometara udaljena od jadranske obale (Muhamed Tunović / Ustupljeno Al Jazeeri)

Davor Baković, direktor JU Vjetrenica u Općini Ravno na krajnjem jugu Bosne i Hercegovine, potvrđuje kako prekogranična saradnja u praksi već daje rezultate.

„Pećina Vjetrenica, koja je upisana na UNESCO listu, smještena je samo 12 kilometara od jadranske obale, na granici s Hrvatskom. Revitalizirana biciklistička staza sada povezuje jug Bosne i Hercegovine s Hrvatskom i Crnom Gorom“, kaže Baković. „Otkako smo upisani kao prvi spomenik prirode na UNESCO listu, imamo sve više posjeta, pa čak i gostiju s kruzera iz Dubrovnika.“

Stručnjaci se slažu da bi integrisana balkanska ponuda bila ne samo atraktivnija za globalna tržišta, već i efikasnija u pogledu troškova. Zajednički nastup povećava vidljivost i optimizuje budžete, koji su ograničeni, posebno kod manjih destinacija, tvrde naši sagovornici.

Prednosti zajedničke ponude

Iz Turističke organizacije Srbije navode da aktivno sarađuju sa susjednim zemljama kroz različite međunarodne inicijative i projekte. Uključeni su u projekte Dunavske kulturne rute (DCC), koja je dio šire Dunavske inicijative, a koja okuplja zemlje kroz zajednički cilj promocije turizma duž rijeke Dunav, s naglaskom na kulturnu baštinu, prirodne resurse i održivi turizam.

Također, u okviru Evropske turističke komisije (ETC), Srbija je aktivni partner u regionalnim projektima koji omogućavaju razvoj novih turističkih rješenja i promociju zajedničkih turističkih proizvoda. Kao članica Regionalnog saveza za saradnju (RCC), Srbija je, navode, posvećena daljem unapređenju međuregionalne saradnje na polju turizma, stvarajući nove prilike za posjetioce kroz zajedničke projekte koji povezuju različite destinacije i resurse u jugoistočnoj Evropi.

„Region Balkana nudi bogatstvo kulturno-istorijskog nasleđa, prirodnih lepota i gastronomske ponude, koja se međusobno dopunjuje, čineći ga atraktivnim za turiste koji traže raznovrsna iskustva u jednoj poseti. Kroz integrisane turističke rute, poput tematskih tura i avanturističkih itinerera, zemlje Balkana mogu ponuditi jedinstveno iskustvo, koje se ne može naći u pojedinačnim destinacijama.

Zbog svog geografskog položaja, naš region je lako dostupan, sa razvijenim aviosaobraćajem, posebno kroz Beograd kao regionalno čvorište. Putovanja unutar Balkana su jednostavna, a region nudi odličan odnos cene i kvaliteta, što ga čini konkurentnim na evropskom tržištu. Zajednički nastupi na međunarodnim sajmovima i promotivnim kampanjama omogućili bi racionalno korišćenje resursa i veću efikasnost u promociji“, naglašavaju iz Turističke organizacije Srbije.

Vrijeme je za novu paradigmu

Prepreke, ipak, postoje. Različita vizna politika, ograničena međudržavna infrastruktura, nedovoljna digitalizacija i slabija koordinacija među agencijama su faktori koji usporavaju razvoj zajedničke ponude. Ipak, interes postoji – kako među institucijama, tako i među turistima.

„Balkan nudi bogatstvo raznovrsnih doživljaja – od netaknute prirode do bogate kulturne baštine i autentične gastronomije“, kaže Amel Dedeić. „To ga čini idealnim za višednevne tematske ture koje povezuju više destinacija u okviru jednog putovanja.“

Za modernog putnika koji želi „više u jednom“ upravo je takva ponuda najprivlačnija. Prepoznaje to i National Geographic, koji je Via Dinaricu proglasio jednom od najuzbudljivijih prekograničnih destinacija na svijetu.

Balkan više nije „nepoznanica“ na svjetskoj turističkoj mapi, ali da bi postao konkurentniji, regiji je potrebna vizija, koordinacija i zajednički narativ. Ne konkurencija, već saradnja. Ne naše i njihovo, već – zajedničko.

Turizam ne poznaje granice, a upravo ta industrija ima potencijal da poveže regiju, ne samo komercijalno, već i simbolički – kroz prirodu, kulturu, gostoljubivost i otvorenost.

Izvor: Al Jazeera, piše Mirza Dajić
naslovna foto: Kristina Štedul Fabac / Pixsell

Povezani članci

Back to top button