Temelj rješenja je u pravilnom odgoju u djetinjstvu
ČETVRTO POGLAVLJE
Već smo spomenuli da su faktori koji djeluju na krucijalna pitanja mnogobrojni pa napori za rješavanje složenih problema moraju biti raznovrsni. I u jednom i u drugom slučaju na nama je da shvatimo da se svaki faktor i svaki napor po svojoj težini i prioritetu razlikuje od prirode situacije, okolnosti, izazova i odnosa koji ga okružuju. Stoga viđenja i rješenja koja nudi ovo istraživanje radi aktiviranja projekta islamske obnove ne umanjuje značaj mnogoborojnih drugih faktora koji utječu na krizu bića ummeta i njegovu neefikasnost. Također, ne umanjuju značaj napora, djelovanja i reformi koja se poduzimaju na različitim političkim, ekonomskim, društvenim, misionarskim i drugim poljima. Cilj istraživanja je upotpuniti znanstvene, idejne, kulturne i odgojne elemente kako bi se suprotstavilo svim faktorima koji utječu na sitauciju i učiniti sve što je potrebno da bi se uspješno riješila kriza, povratila snaga ummeta i njena vodeća civilizacijska uloga – neovisno koliko je gorak okus samokritike.
Pitanje kojim se ovo istraživanje namjerava baviti je djetinjstvo koje je bilo i još uvijek jeste važna dimenzija koja nedostaje u islamskoj misli. Ta dimenzija je kočila aktiviranje projekta reforme ummeta i pokretanje potencijalnih snaga promjene u njemu.
Svaki narod koji teži naučno-tehnološkoj i civilizacijskoj moći mora posjedovati živu društvenu humanističku misao, žive humanističke društvene znanosti, naučne planove i programe utemeljene na uvažavanju božanskih zakona i sposobne ljude da sve to nose. Ta naučno-tehnološka i civilizacijska moć bit će istinski humana ako bude bazirana na temeljnim učenjima vjerovanja, moralnim principima vjere u jednog Boga, principima pravednosti, solidarnosti i mira, te ako joj motiv ne bude daj što više te oholost i proizvodnja oružja za stvaranje nevolja i uništenje. Kako bi se ummet mogao suprotstaviti izazovu nauke i tehnologije, mora odgovoriti na svoje kulturološke i pedagoške dileme i ispuniti metodološke i odgojne uvjete neophodne za uspješno ovladavanje naukom i tehnikom.
36 Moramo razlikovati kosmopolitizam od globalizacije jer je kosmopolitizam – po našem mišljenju – istinska forma rješenja odnosa u svijetu. Kosmopolitizam u svojoj jezičkoj strukturi podrazumijeva naučne sposobnosti i sredstva koja omogućavaju čovjeku kontinuitet, međusobno upoznavanje, razmjenu i saradnju, dok globalizacija podrazumijeva ono što se danas dešava a to je upotreba naučnih kapaciteta i mogućnosti od strane sila dominacije i ugnjetavnja kako bi se ovladalo slabim narodima, kako bi se oni upokorili, ovladalo njihovim resursima i ti resursi bezočno eksploatisali. Nastavit će se ako Bog da. Iz knjige: Abdulhamid Ahmed Ebu Sulejman “KRIZA ISLAMSKE CIVILIZACIJE – korijeni u kulturi i odgoju” S arapskog preveo Ahmed Halilović Izdavači: · El-Kalem – izdavački centar rijaseta islamske zajednice u BiH elkalem.com · CNS – Centar za napredne studije cns.ba akos.ba