8 zdravstvenih mitova u koje mnogi roditelji vjeruju: dubak, zubi, temperatura

Sreo sam previše roditelja koji imaju neka potpuno zastarjela i potencijalno opasna ubjeđenja kada je u pitanju zdravlje njihove djece, piše pedijatar Dejvid L. Hil za Parents.com, prenosi Detinjarije.

Evo koje zdravstvene mitove navodi kao najrasprostranjenije:

1. Dubak/hodalica pomaže bebi da prohoda

Pedijatri smatraju da bebe nikada ne bi trebalo stavljati u dubak iz dva razloga: jer će tako zapravo sporije naučiti da samostalno puze, sjede i hodaju;i zato što beba u dupku lahko može da se strovali niz stepenište i povrijedi.

Neki noviji modeli dubaka imaju kočnice kako bi se smanjio rizik od pada, i širi su kako dijete ne bi moglo da prođe kroz vrata, ali i dalje ne spriječavaju dijete da upadne u bazen, kadu, zakači električne kablove i obori peglu itd.

2. Sokovi su dobri za djecu

“Kada vidim bebe kako cuclaju sok iz flašice, ne mogu da se otrgnem utisku da smo nepravedno izgubili povjerenje u sposobnost naše djece da uživaju u ukusu osnovnog pića za gašenje žeđi – vode,” kaže dr Hil. Mada bebi starijoj od šest mjeseci možete ponuditi 100% čisti voćni sok, nalivanje sokovima, punim šećera, vodi propadanju zuba, problemu sa gasovima i gojaznosti. Naravno, dijete koje pije sok prije ili u toku obroka unjeće manje prave hrane, pa može postati i pothranjeno.

Djeca uzrasta od jedne do šest godina smjela bi da popiju najviše 170 gr soka dnevno, a djeca starija od 6 godine ne više od 340 gr soka na dan. Probajte da naviknete dijete da pije vodu dodajući joj led ili limunov sok i budite strpljivi. “Vjerujte mi da nikada u svojoj karijeri nisam sreo dijete koje je dehidriralo zato što mu nisu dali da pije sok,” kaže dr Hil.

 3. BRAT dijeta je najbolja za decu sa dijarejom

Vjerovatno znate šta BRAT znači – banane, riža, pire od jabuke i tost. To su ljekari decenijama preporučivali djeci sa prolivom. Ideja iza ove dijete je da će ograničavanje vlakana, masnoća i proteina umiriti stomak.

Međutim, ovom ishranom dijete će unositi nedovoljno hranljivih sastojaka pa će se zapravo teže izboriti sa infekcijom i povratiti snagu. S druge strane, ne postoji nikakav dokaz da će BRAT dijeta uopšte ublažiti dijareju.

Najbolje je da se dijete uobičajeno hrani, osim ako povraća (kada možda neće moći da unosi čvrstu hranu). Ono što ne treba davati djetetu sa dijarejom su slatkiši, sokovi, keksi i bombone.

4. Beba će bolje spavati ako u flašicu s mljekom dodate žitne pahuljice

Ako se beba budi noću, roditelji su skloni da zaključe da je gladno i da mu treba jači obrok pred spavanje. To su čak i ljekari decenijama savjetovali premorenim roditeljima. Međutim, to nije tačno, a prerano davanje žitarica bebama može kasnije prouzrokovati mnoge zdravstvene probleme.

Bebin sistem za varenje nije spreman za čvrstu hranu do navršenih šest mjeseci i žurenje sa žitaricama može izazvati alergije, gojaznost, a postoji i opasnost od udisanja čestica hrane i gušenja.

5. Izbijanje zubića izaziva povišenu temperaturu i proliv

Roditelji već vjekovima optužuju zubiće u nicanju za razne dečije tegobe – temperaturu, proliv, kašalj. Nicanje zubića, koje počinje oko šestog mjeseca i traje do treće godine izaziva pojačano lučenje pljuvačke, trljanje desni, nagon za žvakanjem, nervozu, smanjen apetit i ponekad blagi porast temperature. Međutim, ozbiljna dijareja i temperature od 39 °C i više ne mogu biti posljedica nicanja zuba, već treba tražiti drugi uzrok.

6. Kada dijete napuni godinu dana, auto-sjedište treba okrenuti ka napred

Istraživanja su pokazala da je dijete u sjedištu okrenutom unazad pet puta sigurnije, jer su mu zaštićeni vrat, glava i kičma. Zbog toga se danas preporučuje da se sjedište okrene unapred najranije kada dijete napuni dvije godine. Možda dijetetu jeste zanimljivije kada vidi kuda idete i sigurno mu je prijatnije kada ima mjesta da ispruži noge, ali sigurnost ipak treba da bude na prvom mjestu.

7. Na hladnoći djete može da se prehladi

Prehlade jesu učestalije u jesen i zimi, ali to nema veze sa niskom temperaturom, već sa činjenicom da se ljudi zimi više okupljaju u zatvorenim prostorima koji se zbog hladnoće slabije provjetravaju. Tako virusi imaju više prilike da prelaze sa jedne osobe na drugu.

8. Vakcine izazivaju autizam

Od svih zdravstvenih mitova, ovaj je najopasniji i najteže iskorenjiv, kaže dr Hil. Međutim, primjećuje da sve češće epidemije zaraznih bolesti (male boginje, veliki kašalj) među nevakcinisanom djecom utiču na to da se stav roditelja polahko mjenja. “U odnosu na ranije, danas susrećem sve manje roditelja koji se protive vakcinama” kaže on.

Onim roditeljima koji su zabrinuti, predlažem da pročitaju skorašnji izveštaj sastavljen na osnovu čak 20.478 naučnih članaka o vakcinama, koji pokazuje da ne postoji nikakva veza između autizma i vakcinacije.

Akos.ba