50 činjenica o judaizaciji Kudsa – II dio

50 činjenica o judaizaciji Kudsa – I dio

21. U tom kontekstu, okupator radi na iskopavanju različitih tunela i izgradnji dvorana, kako bi privukli posjetioce, s ciljem organizovanja turističkih i religijskih posjeta za promociju lažne i izmišljene jevrejske prošlosti na ovim prostorima.
22. Broj izraelskih iskopina ispod Mesdžidul Aqsa i cijelog kompleksa na kojem se nalazi, do kraja 2016. Godine, dostigao je cifru od nevjerovatne 63 velike iskopine.
23. Okupator se trudi da izmijeni činjenice i historiju kroz davanje hebrejskih naziva ulicama, naseljima i svetim spomenicima, a koji nemaju nikakvo utemeljenje u Kudsu. Tako je Gebel Mukeber postao Har Ofr, Gebel Ebu Ganim je postao Har Homa, Babul Esbat je postao Shair Hariot, i td.
24. Okupator je podigao nekoliko hramova uz zidove Mesdžidul Aqsa, poput Hrama škole Tenkizi, ispod nje je hram Luka Vilsonovog, a u samoj blizini je i Hram Isakovog šatora.
25. Okupator ograničava kretanje i djelovanje Palestinaca u Kudsu, a naročito onima koji borave u starom dijelu grada, kroz zabrane gradnje i neizdavanje neophodnih dozvola. Tek 2% zatraženih dozvola u Kudsu je odobreno, a i te dozvole su popraćene brojnim ograničavanjima, i ne smiju prelaziti troškove veće od 70 hiljada američkih dolara.
26. Posljednjih godina je u porastu rušenje palestinskih građevina, kroz odluke okupatorskih opština u Kudsu. Trenutno je oko 20 hiljada palestinskih građevina izoženo rušenju, pod izgovorom gradnje bez dozvole. U periodu od 2000. do 2016. godine, u Kudsu je srušeno oko 1396 objekata.
27. Okupator dozvoljava udruženjima u službi doseljenika da zauzimu domove Palestinaca u Kudsu, te im pruža zaštitu i pomoć. Ova udruženja uvijek za cilj imaju mjesta koja su bliža Mesdžidul Aqsa, a posebno područje Selvan južno od Mesdžida.
28. Ovakva politika omogućava okupatoru da domicilno palestinsko stanovništvo smjesti na jedan manji lokalitet, koji nije pogodan za širenje, niti za bilo kakav društveni, ekonomski ili politički napredak.
29. Okupatori dodjeljuju tzv. plave identifikacione kartice, tj. trajne boravišne dozvole za Palestince u Kudsu, kako bi im se u slučaju njenog prestanka važenja, zabranio boravak u gradu. Razloga za prestanak njenog dodjeljivanja je mnogo, od kojih su neplaćanje poreza, sigurnosni razlozi i dr. Nakon izbijanja ustanka u Kudsu, okupator je počeo oduzimati kartice kao mjeru protiv porodica izvršilaca akcija. U periodu od 1967. Do 2016. godine, vlasti su oduzele oko 14500 kartica.
30. Okupacija ima za cilj pritvaranje stanovnika Kudsa, a takva kampanja ne bira između djece, žena, muškaraca i starih, i obavlja se uz različite vrste fizičkog i duševnog nasilja.
31. S ciljem hapšenja, vlasti nalažu kućni pritvor mnogim stanovnicima Kudsa u trajanju od nekoliko dana do nekoliko mjeseci, i time ograničavaju slobodu Palestinaca i sprječavaju ih da idu u školu, ambulantu, na put itd. Također, presuda često zahtjeva da kućni pritvor provedu izvan Kudsa i daleko od svojih porodica.
32. Zatvorenici iz Kudsa se suočavaju sa posebnim mjerama, jer su oni prema izraelskom zakonu “mještani” i nosioci plave ID kartice, pa stoga okupator ne prihvata ponude za njihovu razmjenu zato što oni nisu Palestinci (iz Zapadne Obale, niti iz Gazze), a ne tretira ih ni na neki drugi poseban način, kroz sistem i zakon, jer ne nose ni izraelski identitet.
33. Do kraja 2016. godine u okupatorskim zatvorima je boravilo 515 zatvorenika iz Kudsa, a najduže se zadržao zatvorenik koji je iza rešetaka proveo 30 godina.
34. Napadi okupatora ne izostavljaju ni kršćane, a naročito tokom kršćanskih praznika, kada su napadi na kršćaske svetinje i crkve učestaliji.
35. Broj kršćana u Kudsu se znatno smanjio od početka okupacije i danas ih je zastupljeno svega 1% od cjelokupne populacije Kudsa.
36. Okupator, također, ima za cilj urušavanje obrazovnih instutucija, dok istovremeno radi na uvođenju izraelskog nastavnog plana i programa u škole Kudsa. U međuvremenu, škole u Kudsu se ograničavaju u širenju i imaju jako otežan rad u premalim učionicama.
37. Obrazovne institucije u Kudsu se suočava sa odlaskom učenika zbog teške ekonomske situacije, gdje se procenat onih koji napuštaju školu penje čak do 13 %.
38. Zdrastveni sektor se suočava sa nedostatkom sredstava, nakupljanjem duga i otežavanjima koja im nameću okupatorske vlasti kroz zakon o obaveznoj registraciji u izraelsko zdrastvstvo, kako bi se stanovnici Kudsa prisilili na liječenje u njihovim ustanovama, a sve to nadalje omogućava novu vrstu kontrolisanja stanovništva.
39. Okupatorske sile sprječavaju stanovnike Kudsa u obezbjeđivanju osnovnih prihoda za život, pa stoga svake godine raste procenat stanovnika Kudsa koje žive ispod granice siromaštva. Taj procenat je 2016. godine iznosio oko 76% siromašnih porodica, odnosno 82% siromašnih pojedinaca.
40. Stopa nezaposlenosti među stanovnicima Kudsa je prema podatcima iz 2016. godine dostigla 31%. Također 25 % svršenika fakulteta je bez radnog odnosa.
41. Okupacija ne pušta civilnim udruženjima da pruže podršku i pomoć stanovnicima Kudsa, nego ih spječava u tome kroz zabranu djelovanja. Desetine civilnih organizacija koje su radile u Kudsu i okolini su prisilno zatvorene, a najuticajnija među njima je bila organizacija islamskog pokreta Sjeverno krilo, čija je uloga u drštvu bila raznovrsna: od opće pomoći, zdrastvene njege, obrazovanja i sl. Njihovim zatvaranjem ostala je velika praznina u društvenim i zdrastvenim potrebama stanovnika Kudsa.
42. Okupator ima za cilj da oteža život, boravak i gradnju stanovnicima Kudsa, te da ih tako prisiljava na iseljavanje iz grada, ka njegovoj periferiji ili još dalje. Tako će uspjeti u svojoj namjeri da pretvori Kuds u grad koji onemogućava život domicidnom stanovništvu, a istovremeno privlači i motivira doseljenike. Sve ovo sa krajnjim ciljem a to je da jevrejsko stanovništvo u skorije vrijeme čini veći dio populacije u Svetom gradu.
43. Doseljeništvo predstavlja važnu stavku u politici izraelske vlasti, jer se povećanjem postotka doseljenika smanjuje postotak Palestinaca.
44. Okupacija je uspjela da poveća postotak doseljenika jevreja u palestinska naselja za 40 % tokom 7 proteklih godina (2009-2016).
45. Od 2009. do 2016. godine došlo je do velike izgradnje naselja u istočnom dijelu okupiranog Kudsa, koja se povećala za čak 39% u odnosu na prethodni period.
46. Okupator aktivno oduzima zemljišne posjede palestinskom stanovništvu. Ovakav način vođenja politike je stanovnicima Kudsa ostavio tek 13% zemljišta od ukupne površine Kudsa, za korištenje zemljišta u svrhu izgradnje.
47. Okupator pokušava promijeniti izgled grada i prikriti sve arapske i islamske tragove, a tu spada i projekat pod nazivom “Izgled Kudsa – Moderan grad”, koji planira izgranju tornjeva, tržnih centara, građevina i ogromnih objekata na glavnom, zapadnom ulazu u Kuds.
48. Okupatorski zid razdavajnja je postigao mnogobrojne ciljeve, a najvažniji među njima je protjerivanje od oko 80-120 hiljada stanovnika Kudsa, izvan granica grada, te oduzimanje najmanje 163 km² zemlje.
49. Zid razdvajanja je izolirao Kuds od ostalih palestinskih gradova, kao i sjeverni dio Zapadne obale od njenog južnog dijela. Povrh svega, život stanovnika Kudsa je blokiran u obrazovnom, medicinskom, stambenom i društvenom smislu.
50. Okupator izdvaja ogroman budžet za finansiranje projekta judaizacije okupiranog grada, pa je tako npr. budžet općina koje su pod okupatorskom vlašću oko 5.1 milijade šekela, što odgovara oko 1.4 milijarde američkih dolara, uz to imaju oko 160 miliona kao pomoć od vlasti i stotine miliona dolara od strane doseljeničkih udruženja.

Ovo je jedan dio onoga čemu je Kuds trenutno izložen. Svi planovi i zamisli cionističkog režima se polahko provode u praksi. Trebamo li ovome dodavati i sporost, neosvješćenost i zapuštenost arapskih i islamskih elemenata. Na žalost, stanovnici Kudsa su ostali usamljeni na prvoj liniji odbrane Svetog harema, bez prave, istinske podrške i pomoći.

Pripremio: Ali Ibrahim

Centar za istraživanja i informisanje, Međunarodna organizacija Al-Kuds, Juni 2017

Za Akos.ba priredio Adnan Ljevo