Vi ste ovdje
Home > Vijesti > Vijesti iz zemlje > Zapis o jednom efendiji kao zapis o Islamskoj zajednici

Zapis o jednom efendiji kao zapis o Islamskoj zajednici

Jedan od efendija koji je obilježio vjersko-kulturni život sarajevskih naselja Dobrinja i Nedžarići simbol je vjerskog života mnogih generacija, kojima je ovaj, skroman pojavom a djelima veliki čovjek, bio i ostao njihov alim

Ovaj zapis je posvećen Muniru ef. Jašareviću, čovjeku koji je primjer svih efendija koji u miru i tišini, bez pompeznih najava, društvenih mreža i glasnih parola grade i čuvaju islam u BiH, pa tako i Islamsku zajednicu. O njima je teško, možda nemoguće saznati na drugim mjestima, pročitati ili ih vidjeti, jer njihov život je džemat. Ovaj zapis mogu razumjeti ljudi koji poznaju Munira efendiju ili nekog drugog imama koji je na isti način svojevrsni čuvar vjerskog života, ahlaka i zajedništva u nekim mjestima. Ono što ljudi poput Munira efendije rade, od vjerskih aktivnosti preko očuvanja vjerskog i nacionalnog identiteta i tradicije Bošnjaka do odgoja brojnih generacija jeste, na jedan način, i na određen način prikaz onoga što Islamska zajednica radi za ovu državu i njen narod, u miru i bez senzacionalizma. Munir-efendija Jašarević je imam u sarajevskom džematu Nedžarići, iako svi ovaj džemat zovu odmilja Dobrinjskim džematom, po poznatom sarajevskom naselju Dobrinja. Džemat Nedžarići je osnovan 1967. kada je izgrađena manja prostorija radi obavljanje namaza. Džamiju su podigle džematlije, a zemlju za izgradnju je poklonio hadži-Ismet Žiga. Bila je dio Butmirskog džemata, gdje je tada bila centralna džamija. Kasnije, 1976. je dodat predulaz, iznad toga mekteb, a ove godine je uspostavljen i džemat. Nakon rušenja i oštećenja, zbog ratnih granatiranja tokom agresije na BiH, džamija je ponovo izgrađena i otvorena 1996. U džamiji su imami bili Sulejman-efendija Kurtanović i Idriz-efendija Karaman. Poslije njih, od 1983. godine imam ove džamije je Munir-efendija Jašarević. Munir-efendija je završio Gazi Husrev-begovu medresu, a nakon toga diplomirao na Islamskom univerzitetu u Medini, smjer „Usuli-d-din i da’va“.

Jedan čovjek deset mekteba

Tokom agresije na BiH, džamija je bila na prvoj liniji i dosta oštećena, tako da je bilo nemoguće u njoj obavljati namaze. Iz tog razloga se koristio alternativni prostor, u sklopu zgrade na Dobrinji. U tom periodu, po uputstvu Medžlisa IZ Munir-efendija je preuzeo svu brigu o životu na ovom terenu, te je na samoj Dobrinji organizirao 10 mekteba. Prije uspostave tih mekteba bili su haustorski mektebi, u kojem je i njegova supruga Hatidža-hanuma učestvovala. Vodio je brigu o ljudima koji su radili u njima, o plaćanju struje, sigurnosti i ostaloga što je bilo potrebno. Po ugledu na to, nastale su i haustorske škole i organizacija života na Dobrinji. U vrijeme ramazana, iz bezbjedonosnih razloga, organizovao je klanjanje teravije na 17 mjesta. Redovno je učio Kur’an s djecom između akšama i jacije svaki dan. Mekteb je u tom ratnom periodu pohađalo ukupno 2.200 polaznika. Mnogi od polaznika su sada uspješni ljudi. U toku agresije jedno dijete je ranjeno u mektebu, a efendija od zadnje granate koja je pala na Dobrinju, dok je čuvao djecu od granatiranja u mihrabu. Desilo se to u periodu između akšama i jacije, kada im je pričama odvraćao pažnju od strahovitog granatiranja koje je bilo tada na snazi. Na dženazama koje su se na Dobrinji održavale, zbog blokiranosti od ostatka grada, u okolnostima čestog granatiranja i napada snajperista, ipak niko nije ranjen. U tom kritičnom periodu, Munir-efendija je dao veliki doprinos vjerskom i društvenom životu.

 dobrinja2

Simbol Dobrinje

Postoji jedna činjenica po kojoj je Munir-efendija prepoznat u džematu, ali i u cijelom Medžlisu. Munir-ef. rijetko koristi godišnje odmore, a vrlo teško bi se u njegovoj imamskoj karijeri moglo desiti da ne predvodi svoj džemat kao imam. Također, ono što brojne kolege u Medžlisu ističu jeste ahlak Munir-efendije i brojne ljudske vrline koje su karakteristične kod alima “starog kova“: izbjegavanje bespotrebne priče, a kamoli ogovaranja, smirenost, skromnost, čvrst karakter, požrtvovanost za Zajednicu itd. Munir-efendija je poznat po pripovijedanju poučnih priča, u kojima djeca uživaju. Djeca iz džemata ga znaju po bombonama, kojima se uvijek iznova obraduju. Sa svim tim navedenim osobinama, kao i drugima za koje baš i nema mjesta za jedan ovakav tekst, izaziva poštovanje i naklonost svih generacija. Drugim riječima, efendija Munir je mnogim generacijama simbol Dobrinje.

Aktivnosti u džematu

Njegov osjećaj za Zajednicu i svjesnost o važnosti za zalaganje za nju, došli su do izražaja i u mirnodopskom periodu. Pokretač je brojnih aktivnosti, poput halki hadisa i predavanja u džamiji, a primjer je kako se brinuti za redovne džematlije. Efendija je pokazao povjerenje džematlijama koji iskreno žele da doprinosu razvoju Zajednice pa su se mladi angažovali u džamijskoj biblioteci, organizaciji iftara, doprinosu kroz edukaciju/radionice s djecom, i sl. Veliki je broj djece u džematu koji pohađaju mekteb, što je pokazalo potrebu za angažovanjem pomoćnice u radu s djecom. Zajedno s njom je ranije radio tim volontera, od kojih su neki i svršenici medrese, koji su organizovali različite kreativne radionice i edukacije za djecu tokom ramazana i raspusta. Također, s vremena na vrijeme u mektebskoj nastavi pomažu i dvoje studena Fakulteta islamskih nauka. Jedan od novijih događaja iz ovog džemata je seminar za tinejdžere – polaznike mekteba. Seminar je nosio naziv „Budi pobjednik“, a održale su ga džematlijke i trenerice Centra za lično i profesionalno usavršavanje, koje su izrazile želju da obraduju mlade džematlije u toku zimskog raspusta. Ovaj događaj je organizovan, pripremljen i održan uz pomoć imama i mladih volontera. Kada je riječ o infrastrukturi džemata, koji se može pohvaliti pomoćnim zgradama, riječ je o svjojevrsnom manjem islamskom centru. U skorije vrijeme su završeni određeni građevnski radovi, od kojih su: fasada i mijenjanje stolarije na pratećem objektu i džamiji, opremanje ženske abdesthane i mokrog čvora, izgradnja prolaza između džamije i objekta, mijenjanje ćilima, opremanje kuhinje u pratećem objektu, postavljanje video nadzora, te prije toga i opremanje učionice za mekteb. Što se tiče troškova za fasadu i mijenjanje stolarije velikim dijelom su pokriveni podrškom Općine Novi Grad, a troškove za ostale radove su pokrili ili određene džematlije ili džemat ukupno. Radovi su vršeni i na vakufskoj kući, gdje je jedan sprat renoviran, a drugi osposobljen za stanovanje. Naravno, sve ove aktivnosti predvodi džematski odbor s imamom i mutevelijom Velidom Imamovićem, koji je naslijedio ranije mutevelije koji su podigli i očuvali džemat, od rahmetli Šemse Memiševića, Ismeta Hadžića, do rahmetli Azema Hasanovića.

Šta znači biti efendinica

Svaki imam je vjerovatno svjestan važnosti uloge supruge u njegovom radu, od moralne podrške i pomaganja njemu lično do samog direktnog učešća u pojedinim aktivnostima. Vidjeti šta je efendicina u jednom džematu, znači upoznati Hatidža-hanumu, inače kćerku poznate maglajske muallime rahmetli Šuhrete Obralić. Hatidža-hanuma, supruga Munira efendije, vjerna je saradnica svog muža u njegovom služenju džematu. Tako, uprkos mnogobrojnim privatnim obavezama i time što je majka šetero djece, uvijek je imala otvorena vrata svoje kuće, strpljenja i lijepu riječ za džematijke. Često bi se žene ibretile kako sve stiže, ali to ona sama zna kako je postizala. Njen sestrinski osjećaj je bio prepoznat od strane drugih žena, naročito onih kojima je trebala lijepa riječ i moralna podrška tokom životnih izazova, tako da je stekla njihovo povjerenje.

preporod.com

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top