Vi ste ovdje
Home > Ekonomija > Zajednički nastup na trećim tržištima: Privatni sektor kao fasilitator razvoja jugoistočne evrope

Zajednički nastup na trećim tržištima: Privatni sektor kao fasilitator razvoja jugoistočne evrope

Kolumna Amera Bukvića, člana Upravnog odbora Summita100 biznis lidera regiona i direktora BBI banke na Regionalnoj konferenciji za implementaciju strategije razvoja Jugoistočne Evrope 2020 objavljena u dnevnom listu „Oslobođenje“

Fragmentirana tržišta na globalnoj ekonomskoj sceni iz godine u godinu gube konkurentsku bitku. Svjesni ove činjenice neki od najznačajnijih privrednika iz regiona Jugoistočne Evrope prije tri godine oformili su Summit100 biznis lidera koji ima za cilj da postane snažna koheziona sila budućeg privrednog povezivanja i doprinosa političkim naporima na unapređenju odnosa i životnog standarda u regionu.

Namjera Summit100 jeste jačanje konkurentnosti nacionalnih ekonomija i ukupnog konkurentskog potencijala regiona. U okviru ove inicijative prije dvije godine formiran je regionalni građevinski konzorcij Feniks koji zapošljava više od 35 hiljada radnika i ravnopravan je partner na svjetskim tržištima. Inicijativu o ekonomskom i tržišnom povezivanju ovog dijela Evrope snažno podržava Evropska Unija i Regionalno vijeće za saradnju (RCC), nasljednik Pakta za stabilnost Jugoistočne Evrope koji koordinira implementaciju razvojne strategije Jugoistočne Evrope 2020.

Privatni sektor

Zaista, naš region je suviše mali da bi nacionalne ekonomije mogle pojedinačno ostvariti profit na opadajućem evropskom tržištu. Šansa za napredak je u uvezivanju i generisanju regionalne konkurentske prednosti u globalnom lancu vrijednosti. Nosilac ključne uloge u ovom  procesu je privatni sektor, jer je upravo ovaj sektor taj koji investira, pokreće proizvodnju, kreira dodatnu vrijednost, otvara radna mjesta te puni državni budžet plaćanjem poreza i doprinosa koji se dalje koriste za javne rashode i velike javne infrastrukturne projekte. Privatnom sektoru se mora posvetiti posebna i najveća pažnja svake državne administracije. To je sektor koji treba da igra aktivnu ulogu u definisanju razvojnih strategija i poslovnog okruženja u jednoj državi.

Danas se mnoge zemlje kod velikih javnih infrastrukturnih projekata u potpunosti oslanjaju na privatni sektor kroz modele privatno – javnih partnerstava. Vlade ovih zemalja značajne projekte prepuštaju privatnom sektoru da izgrade i upravljaju određeni period nakon čega isti vraćaju državi. Time, privatni sektor u finansijskom smislu od države traži samo pripremu projekta i projektne dokumentacije a za izgradnju koristi vlastitu finansijsku konstrukciju. Na taj način države imaju slobodu da sebi dopuste manje budžete, a ovakvi budžeti privatnom sektoru ne stavljaju veliko opterećenje već nude smanjenje poreza i doprinosa što dalje stimuliše njihovu aktivnost i time otvara nova radna mjesta. Tajna uspjeha svakog društva je da sreže troškove administracije, odnosno da smanji namete i poreze, a ovu teoriju je propovijedao još Ibn Khaldun u 14. stoljeću.

Region Jugoistočne Evrope

Naš region, prema istraživanju koje je proveo RCC,  ima zajedničke konkurentske prednosti u oblasti proizvodnje hrane i turizma. Posjedujemo čistu zemlju na kojoj se može uzgajati organsko voće i povrće. Samo u BiH imamo šest hiljada duluma obradive zemlje po glavi stanovnika. No, da bi bili konkurentni moramo uvezati velike poljoprivredne centre. BBI banka je već pokrenula ovu inicijativu gdje pokušava motivisati velike investitore da ulažu u našu poljoprivredu.

Druga konkurentska prednost regiona je turizam gdje je zajednički nastup prema trećim tržištima od izuzetne važnosti. Kada, recimo, u jednoj turističkoj ponudi imamo obilazak Sarajeva, Mostara, Budve i  Dubrovnika onda je to puno veće od pojedinačnih nastupa svakog grada. Dok Dubai ulaže ogromna sredstva za izgradnju skijališta unutar zatvorenih šoping centara, region Jugoistočne Evrope ima uvjete za sve vrste turizma koje treba na pravi način iskoristiti. U našem regionu se može adekvatno razviti ljetni, zimski, planinski, seoski, historijski, zdravstveni, sportski i eko turizam čime zaokružujemo svu globalnu potražnju za turističkim uslugama.

Uloga  države

Ipak, kako bi sve ovo realizirali, privatnom sektoru je neophodna podrška države. Nadalje, bez jakog privatnog sektora nema ni jake države. Podrška se ogleda u sve većem uključivanju privatnog sektora u strateški razvoj zemlje. Smanjivanje poreskih opterećenja predstavlja jedan od značajnih stimulansa zapošljavanju i eliminisanju sivog tržišta. To obezbjeđuje sigurnost prihoda domaćinstava i povećanje životnog standarda stanovništva a ujedno stimuliše privrednu aktivnost.

Neophodno je komplikovane administracije približiti dinamizmu tržišta. Otvaranje „one-stop shopova“ gdje bi se registracije firmi i obrada stranih investicija odvijala na jednom mjestu predstavljao bi veliki poticaj privatnom sektoru. Domaći privrednici i strani investitori više ne bi morali obilaziti mnogo adresa da administrativno steknu uslove za poslovanje ili investiranje već bi sve završavali na jednom mjestu. Kao godišnji cilj „one-stop shopa“ je potrebno definisati ostvarenje određenog broja novih firmi te određeni iznos stranih investicija. Na kraju svakog perioda, rad i ostvarenje rezultata ovih odjeljenja bi bio evaluiran od strane Parlamenta BiH.

Vladavina zakona je naredni stub od izrazite važnosti za normalno funkcionisanje privatnog sektora i atraktivnost poslovnog okruženja. Ukoliko određeni sporovi na sudovima čekaju na razrješenje po nekoliko godina, to stvara negativnu sliku okruženja te postaje teže privući nove firme i investicije.

Olakšanje viznog procesa za turiste i potencijalne investitore naredni je korak ka napretku. Dobar primjer je uvela Grčka koja za investitore iz Saudijske Arabije koji ulože minimalno 250 hiljada eura u nekretnine, energetski ili sektor turizma odobrava petogodišnju Šengen vizu/boravak za investitora i članove njegove porodice. Ukoliko vlasništvo ostane nakon pet godina Šengen viza/boravak se produžava za narednih pet godina. Albanija je, recimo, ukinula vize tokom turističke sezone i otvorila granice posjetiteljima iz cijelog svijeta. Ukinuti vize za turiste u vrijeme kada im zemlje poput Francuske, Engleske i Španije nude brojne pogodnosti, najmanje je što se može učiniti na promociji turizma.

Bez sposobnih ljudskih resursa sve navedene prednosti ne mogu biti stavljene u funkciju. Ulaganje u znanje i obrazovanje novih kadrova treba biti koordiniran sa privatnim sektorom, kao na primjer kreiranje petogodišnjih planova razvoja kadrova u regionu koji će biti kreirani zajedničkim snagama resornih ministarstava i privatnog sektora. Na taj način ćemo uz pomoć obrazovanja i prakse steći prednost i razviti sopstveni „know-how“. Također je potrebno podržati projekte otvaranja novih, modernih edukacionih i istraživačkih centara sa kadrovima koji bi donijeli znanja i izvan regiona. Fakulteti ne bi trebali biti svrha sama sebi, već podrška razvoju zemlje i regiona. To bi značilo da se trebaju fokusirati na naučne oblasti u skladu sa našim privrednim potencijalima.
Ovo su samo neke od smjernica koje treba slijediti kako bi region Jugoistočne Evrope usmjerili  u pravcu razvoja i progresa što se nadam da ćemo i uspjeti.

bbibanka.com.ba

 

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top
PHP Code Snippets Powered By : XYZScripts.com