Vi ste ovdje
Home > Ekonomija > Vidljivi pozitivni pomaci bh. ekonomije: Tržište odvaja žito od kukolja

Vidljivi pozitivni pomaci bh. ekonomije: Tržište odvaja žito od kukolja

Ali ono što država treba uraditi je da u punoj mjeri sprovede zakone, koje su njeni parlamentarci izglasali

Piše: Ajdin PERČO

 U turbulentnom postratnom periodu privreda BiH, ali i većine balkanskih zemalja, više je ličila Divljem Zapadu nego uređenoj tržišnoj ekonomiji. Mnogi privrednici su po pravilu imali želju da ih država ostavi na miru, da se ne miješa u svoj posao, te da se kroz razne „dilove“ zarade milionski iznosi. Sam kvalitet proizvoda, ili usluga koje su nuđene, bio je sporedne važnosti.

Nakon toga je pod pritiskom međunarodnih institucija, ali i domaće javnosti i glasača, tržište postepeno uređivano. Donošeni su propisi o kvaliteti proizvoda, kontroli tržišta, sistemi kontrole gradnje objekata i niz drugih mjera. Iako to nije u potpunosti iskorijenilo “mutne radnje“ pojedinaca, ipak je voljnim inspektorima i državnim organima dalo oruđe borbe protiv sive ekonomije i firmi koje robu i usluge isporučuju ispod tržišne cijene, ali i tržišnog kvaliteta.

Da je do pozitivnih pomaka došlo, svjedoči i građevinski sektor. Faktor je nedavno objavio priču u kojoj su nam građevinari pričali o svojim problemima. Tvrde da je zakonska regulativa dobra. Ali ono što država treba uraditi je da u punoj mjeri sprovede zakone koje su njeni parlamentarci izglasali. Jer nigdje loše urađen posao nije životno opasniji nego u građevinarstvu, i naravno medicini.

Rušenje zgrade bi značilo na desetine i stotine mrtvih osoba. Ugradnja lošeg materijala u objekat može dovesti do pucanja zidova u zgradi, pa čak i da se ona ne sruši, vlasnici stanova mogu tužiti firmu od koje su kupili stanove što bi dovelo do bankrota preduzeća i izgubljenih radnih mjesta.

S druge strane, nelojalna konkurencija koja ispod cijene izvodi građevinske radove i proizvodi potrebne materijale ruši poslovanje kompanija, koje drže do kvalitete svojih usluga. S pravom se vlasnik banjalučke firme Binis beton Milan Plavšić buni kada kaže da nema dovoljno nadzora nad izgradnjom objekata. Tvrdi da “ukoliko se zakonima pojačaju kontrole, bilo bi lakše poslovati“.

I upravo ovaj prelazak svijesti privrednika sa postratnog mentaliteta na mentalitet razvijenih ekonomija u kojima je kvalitet usluge na prvom mjestu, svjedoči o pozitivnim pomacima u bh. privredi. Pomacima koji jedan po jedan mogu dovesti do razvoja domaćih kompanija koje bi kvalitetom mogle parirati konkurentima sa Zapada.

Istim principom se uvodi red i u mljekarski sektor, doduše ponajviše pod pritiskom EU-a. Rezultat toga će biti da će na tržištu opstati samo oni koji kvalitetom mogu parirati konkurentima, a da će bh. kupci proizvod kupovati ne samo zbog patriotizma, već i zbog kvalitete.

(Faktor.ba)

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top