Vi ste ovdje
Home > Vijesti > Vijesti iz zemlje > Večeras prva teravija u obnovljenoj Ferhadija džamiji u Banja Luci

Večeras prva teravija u obnovljenoj Ferhadija džamiji u Banja Luci

Danas sa akšam-namazom nastupa mubarek mjesec ramazan, a prva teravija u obnovljenoj Ferhat-pašinoj džamiji obaviće se večeras, najavio je Muhedin ef. Spahić, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Banja Luka.

 

“Po planiranim programima ramazanskih aktivnosti ove godine ćemo čitav ramazan klanjati u Ferhadiji džamiji. Vjerujem da ćemo ako Bog da imati veliki broj vjernika”, rekao je Spahić u razgovoru za Anadolu Agency (AA).

On je podsjetio da su Medžlis Islamske zajednice Banjaluka i Muftijstvo banjalučko u petak organizovali predramazanski mevlud.

“Mogu samo da podjelim pozitivne reakcije vjernika. Svi su zadovoljni, ovo su jedva očekivali i vidi se određeno zadovoljstvo na licima naših vjernika”, rekao je Spahić.

Vjernici su zadovoljni jer imaju priliku pomoliti se u Ferhadiji nakon 22 godine, pošto je 7. maja 1993. godine ona srušena do temelja. Završena je obnova ove džamije koja je prvobitno izgrađena 1579. godine, a njena vrata otvorena su ponovno za vjernike.

Obnova je trajala deset godina. Nakon postavljanje kamena temeljca koje su 2001. godine prekinuli neredi u kojima je stradao Murat Badić iz Cazina, projekat obnove završen je 2002. godine.

“Tri godine kasnije, 2005. godine nakon svih dobijenih dozvola pristupili smo gradnji Ferhadije, odnosno obnovi. Kako priroritet, što je i projektni zadatak nalagao, uputili smo se u potragu za artefaktima odnosno materijalom sa Ferhadije”, izjavio je Armin Džindo, građevinski tehničar, koji je na Ferhadiji prilikom obnove bio rukovodilac gradilišta.

– Specifičnost rekonstrukcije – 

Kaže da je u ovom projektu učestvovao od prvih dana, od 2005. godine, u svim fazama radova, zajedno sa prof. dr Muhamedom Hamidovićem, koji je glavni projektant.

Džindo se prisjeća da je sve počelo od informacija da se ostaci Ferhadije nalaze na deponiji u Ramićima, na desetak kilometara od centra Banjaluke. Oko četiri mjeseca pretraživali su 18.000 metara kvadratnih, i pronašli ostatke tri džamije: Ferhadije, Arnaudije i Gazanferije.

“Problem je bio što smo vadili taj materijal ručno i uz minimalnu upotrebu mehanizacije, da ga ne oštetimo. Sam projektni zadatak zahtjevao je specifičnu rekonstrukciju, takozvanu anastilozu ili faksimilsku rekonstrukciju, da se sav materijal koji nađemo shodno očuvanju i mjestu ugradi u džamiju. Iskoristili smo oko 55 do 60 posto starog kamena, a imali smo i majdan u naselju Sitari u blizini Banjaluke koji je geomorfološki odgovarao kamenu džamije, to je takozvana kristalna sedra. Izvadili smo 350 do 400 metara kubnih kamena koji smo ugradili u džamiju”, priča Džindo.

Nakon toga otkriveno je da se dio materijala, preostalog nakon rušenja Ferhadije nalazi u jezerima šljunkara u naselju Karanovac oko pola godine vađeni su dijelovi uz pomoć ronilaca, a pronađeni su izuzetno vrijedni dijelovi kao što su stubovi, baze, kapiteli …

“Sav pronađeni materijal smo tri-četiri puta prali, tretirali, naročito taj sa smetljišta”, rekao je Džindo.

Gradnja džamije počela je otkopavanjem zatrpanih temelja, s obzirom da na mjestu gdje se nalazila Ferhadija nije bilo nikakvih tragova njenog postojanja. Otkopavanje je vršeno ručno, bez upotrebe mehanizacije u junu 2006. godine.

Tri mjeseca trajalo je učvšćivanje temelja, jer oni su prema riječima Džinde bili ruinirani eksplozijom, potresom 1969. godine, ali i vremenom. Konture džamije počele su se nazirati 2007. nakon početka zidanja. S obzirom da postoji ideja da Ferhadija ponovo aplicira za zaštitu UNESCO-a, sve što je rađeno po starim mjerama, kako kaže rukovodilac gradilišta UNESCO-vi stručnjaci su kontrolisali u toku radova nekoliko puta.

“Ovdje nisu upotrebljavani nikakvi moderni materijali plastika, cement, vezivna sredstva, koja nisu u duhu ondašnjih vremena. Upotrebljavali smo stare materijale počev od pjeska, kreča, mljevene cigle, vune kao vezivnog armiranog sredstva, sve je rađeno ručno, da se što više prilagodimo materijalu odnosno samom procesu rada kako se prije radilo”, rekao je Džindo i dodao da je prevoz kamena olakšan upotrebom kamiona, a zbog korištenja mješalice bila je i primjedbi.

Svi kameni blokovi po horizontali vezani su klamfama, a zalijevani su, po starinski, olovom,  uz upotrebu ovčije vune. Kod izgradnje je korištena i “turska cigla”, tugla specifična po svojim dimenzijama.

Džindo naglašava da se nakon dobijanja dozvola, rad odvijao neometano, a na projektu nisu učestvovali smo radnici islamske vjeroispovjesti, bilo je i pravoslavaca i katolika.

“Najveći izazov bio je za profesora Muhameda Hamidovića jer je on alfa i omega ovog projekta. Svaki dan je nosio neki izazov, upoređivanje projekta, na samim artefaktima, upoređivanje s mjerama, bilo je malo i nesporazuma, ubjeđivanja, a izazov ko izazov, sad je pred nama. Mi smo svjesni da nismo postigli 100 posto, svako može naći neki detalj, po sjećanjima, ili starim arhivima. S obzirom da sam iz građevinske struke, mogu reći da je projekat studiozno i s ljubavlju odrađen”, rekao je rukovodilac gradilišta i napomenuo da su zbog svakog detalja održani sastanci i konsultacije sa stručnjacima. 

– U obnovi učestvovali i vjernici – 

Unutrašnjost objekta završena je oslikavanjem koje je počelo u oktobru prošle godine. Umjetnici iz Sarajeva i Turske, ukrašavali su do prije petanestak dana unutrašnjost specifičnim motivima, te ispisivali ispisivanje ajete iz Kur’ ana.

Unutrašnjošču dominira žuta, plava, crvena i zelena boja, a neki dijelovi ostali su neobojeni, namjerno, kako bi se vidjeli dijelovi stare Ferhadije. Tako je i na mihrabu, koji zauzima centralno mjesto u džamiji, kao i minberu. Razlika između starog i novog vidljiva je i na kamenu od kojeg je građena džamija, kao i na stubovima.

U unutrašnjosti ostale su da se završe sitnice, a ubrzo bi trebalo da stignu i ćilimi, koji su naručeni kako bi upotpunili ljepotu Ferhadije. Postavljena su vrata od hrastovine i kapci ukrašenim mesinganim detaljima, a u pitanju je ručni rad.

S obzirom da su obnovom obuhvaćeni i drugi objekti koji se nalaze oko Ferhadije, Džindo napominje da je još potrebno završiti dio šadrvana, te baldahin nad šadrvanom koji datira iz austrougarskog perioda, pustiti česmu u upotrebu… Završena su tri turbeta i ograda.

Koliko je koštala obnova ove, jedne od najsvjetlijih džamija u Bosni i Hercegovini, kojaima 43 prozora, i dalje nije poznato, jer je u toku “podvlačenje crte”. U obnovi su između ostalih učestvovali i vjernici i Turska agencija za međunarodnu saradnju i koordinaciju (TIKA).

Inače, sa vrhom kupole od 18 metara i munarom od 43 metra ova zadužbina Ferhad-paše Sokolovića, izgrađena je 1579. godine, a 1950. godine uvrštena je u kulturnu baštinu Bosne i Hercegovine, potom i na listu spomenika svjetske baštine pri UNESCO-u. 

Akos.ba

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top