Islamske temeU Fokusu

U susret ramazanu: Emocionalna alhemija duhovnosti

Često čujemo tvrdnju da je kvalitetno planiranje i priprema pola urađenog posla. U vremenu u kojem živimo, za koje često kažemo da je vrijeme brzog življenja, ili ahiri-zemana, oni koji žele uspjeti i ostvariti životne ciljeve ulažu mnogo energije i vremena da planiraju obaveze u školi ili na fakultetu, na poslu, u porodici, svoj privatni život, hobije, rekreaciju…

Malo je onih koji ulažu u planiranje i pripremu svog duhovnog života, odnosno koji sistematski rade na jačanju vlastitih islamskih vrijednosti. Još je manje onih koji na nivou porodice, rodbine i prijatelja imaju povremene ciljane razgovore o nekoj temi kroz prizmu islama.

Ovog je svakako bio svjestan Munir Gavrankapetanović, koji je na kraju svog najtiražnijeg djela Snagom vjere do savršenstva duše dao tabelu dnevnih, sedmičnih i povremenih aktivnosti pojedinca. To je bio praktični način da se teorija koja se nalazi u pomenutoj knjizi primijeni u praksi. Mudrost Božijeg stvaranja jesu periodi i etape. Pa je tako svemir stvoren u sedam etapa, godina ima 12 mjeseci, od kojih je ramazan najodobraniji.

Pored ramazana, tu su i četiri sveta mjeseca, devet dana prije Kurban-bajrama, Dan Arefata, Dan ašure, koji su vrijeme pojačanog ibadeta. Svaki dan i noć imaju posebne trenutke, petak je odabrani dan u sedmici, a ponedjeljak i četvrtak preporučeni su za post, kao i tri dana svakog lunarnog mjeseca (bijeli dani) itd.

Pored šest dana ševala, u Poslanikovoj praksi post mjeseca redžeba zauzima posebno mjesto. Hadis koji prenosi Aiša na najbolji način objašnjava vrijednost ovog mjeseca:

“Nisam vidjela Allahovog Poslanika, s. a. v. s, da je ikad postio čitav mjesec osim mjeseca ramazana i nisam ga vidjela da je u nekom mjesecu više postio od mjeseca šabana.”

Postoje periodi i mjesta gdje je ibadet, odnosno općenito činjenje dobrih djela olakšano i kada se, odnosno gdje se višestruko boduje. Šerijat, odnosno islamski šarti i ibadeti su vremenski i prostorno određene aktivnosti u rasponu od zikra koji vremenski i prostorno nije ograničen (jedini izuzetak) do hadža, koji je naređen da se obavi jednom u životu onome ko je u mogućnosti, u određeno vrijeme i na određeno mjesto.

U ibadetima najveću vrijednost ima istikamet – ustrajnost i prisutnost (skrušenost) u kombinaciji sa saburom (proaktivno trpljenje) te razumijevanje izvora bereketa. Svako djelo, bez obzira koliko bilo malo ustrajnošću, strpljenjem uz oplemenjivanje bereketom daje nam snagu i energiju da pobijedimo svakodnevne izazove u porodici i na poslu.

Sadaka je najbolji način da se ova teza isproba. Kad je naša opskrba halal, i hrana i zarada, i kad s posebnim fokusom svakodnevno prakticiramo ibadete koji u naš život unose bereket, onda nam je lakše da tokom godine svoje prihode organiziramo kroz fondove / štednju, tako da ne budemo zatečeni kad dođe vrijeme za kurban, servis automobila, ili druge nepredviđene troškove ili vanredne okolnosti kao što je trenutno stanje pandemije i izolacije.

Sveobuhvatno razumijevanje islama pruža mogućnost svakom vjerniku da njegov cjelokupni život bude ibadet jer se “djela cijene prema nijetu”. Prema tome, ako svoj fakultet, neformalno obrazovanje, posao koji radimo, čak i rekreaciju i spavanje nijetimo u cilju činjenja ibadeta ili pripreme za ibadet, izvršavanje porodičnih obaveza, možemo proživjeti cijeli život u pokornosti Gospodaru svih svjetova. Izolacije može biti ibadet ako svako jutro nijetimo da ćemo je provesti u kući u cilju općeg dobra društva, odnosno da ćemo to vrijeme provesti u činjenju dobra sebi i porodici.

Naši dobri prethodnici su mjesece redžeb i šaban, tj. učajluke, razumijevali na način da je mjesec redžeb vrijeme sijanja, odnosno listanja našeg duhovnog stabla. Mjesec šaban vrijeme je zametanja plodova, a ramazan vrijeme ubiranja tih plodova.

U pojedinim dijelovima naše domovine očuvala se praksa posta “preko dana” u redžebu i šabanu.

Nikad do sad nisu bile tako tražene knjige, predavanja i tekstovi iz tzv. “popularne psihologije”, što je jasan indikator šta je glavni nedostatak savremene ljudske civilizacije. To je duhovnost, jer su čovjekove duhovne potrebe višestruko zapostavljene uslijed gotovo nasilne materijalizacije i digitalizacije.

Vrijeme pred ramazan je odlična prilika da sami prema svojim mogućnostima napravite vaš (i porodični) dnevni, sedmični, mjesečni plan duhovnih aktivnosti.

Iskoristite preostale dane do ramazana u pojačanom postu i ibadetu kako bi u ramazan ušli u “kondiciji”.

Za Akos.ba piše: Sanadin Voloder

 

Povezani članci

Back to top button