Vi ste ovdje
Home > Vijesti > Dijaspora > U Sarajevu počela Konferencija o dijasporalnim i migrantskim identitetima

U Sarajevu počela Konferencija o dijasporalnim i migrantskim identitetima

U organizaciji Instituta za islamsku tradiciju Bošnjaka, pod pokroviteljstvom reisu-l-uleme Islamske zajednice BiH Huseina ef. Kavazovića, u Sarajevu je danas počela dvodnevna međunarodna konferencija “Dijasporalni i migrantski identiteti: društveni, kulturološki, politički i religijsko-duhovni aspekti”, javlja Anadolu Agency (AA).

 

Partneri konferencije su i Direkcija za Turke u inostranstvu i srodne zajednice pri Uredu premijera Vlade Republike Turske, Fondacija “Konrad Adenauer” te Internacionalni univerzitet u Sarajevu (IUS). Konferencija je okupila 23 stručnjaka i predavača iz pomenutih tema, a njen cilj je tematiziranje problematike dijasporalnih te migrantskih identiteta. Predavači su predstavili iskustva u naučnim temama te predložili nove načine djelovanja fokusirane na zajednice Bošnjaka, balkanskih muslimana, ali i drugih zajednica.

Pored ostalog, bilo je riječi o rekonstukciji translokalnih zajednica u bošnjačkoj dijaspori, muslimanskim migrantima na Novom Zelandu kao i o transformaciji identiteta bh. emigranata u Njemačkoj nakon 60-ih godina 20. stoljeća. Također, govornici su govorili o religijskim potrebama bosanskohercegovačke dijaspore u svijetu. 

Prema riječima zamjenika predsjednika Direkcije za Turke u inostranstvu i srodne zajednice Mehmeta Kosea, konferencija je obuhvatila dijasporu nastanjenu u zapadnim i nemuslimanskim zemljama.

“Turska i bosanska dijaposra su dvije važne dijaspore koje imaju zajedničku prošlost, kulturu, vrijednosti i probleme. U historiji imamo mnoga zajednička iskustva, a posebno sa aspekta da je Turska jedna od zemalja u kojoj živi najveći broj ljudi porijeklom iz Bosne i Hercegovine. Međutim, tema današnje konferecije, pored toga, su dijaspore koje žive u nemuslimanskim regijama, posebno zemljama Zapada, kao i pitanje identiteta te dijaspore”, kazao je Kose.

On je napomenuo kako su turska i bosanska dijaspora prošle kroz slične procese uključivanja i razvoja svojih zajednica u Evropi.

“U Turskoj je 60-ih godina započelo iseljavanje radnika i sada u zapadnoj Evropi imamo dijasporu od šest miliona Turaka. Na isti način, 60-ih i 70-ih godina u periodu bivše Jugoslavije je počelo radničko iseljavanje iz BiH i formiranje te dijaspore u zapadnim zemljama. Međutim, najveće omasovljavanje te zajednice se desilo tokom 90-ih godina i nakon rata u BiH. Više od milion Bošnjaka je prisiljeno na iseljavanje u tom periodu. Danas oni žive u Americi, Skandinaviji, Australiji, Njemačkoj…”, naglasio je Mehmet Kose.

Te zajednice po dolasku u zemlje Zapada prvo rješavaju svoja osnovna egzistencijalna pitanja u skladu sa svojim vjerskim, kulturnim i drugim vrijednostima, a kasnije se, kako je dodao, udružuju u zajednicu i počinju zadovoljavati potrebe svoje djece i porodica kroz osnivanje centara, džamija i sličnih mjesta u kojima se okupljaju. 

“Na terenu vidimo da turska i bosanska dijaspora uglavnom koriste iste centre. Bosanci se okupljaju u turskim džamijama, kulturnim centrima i slično, kao i Turci u bosanskim. Njihove svakodnevnice, poroblemi i interesi su zajednički. Ako danas govorimo o problemima diskriminacije, turska i bosanska zajednica imaju taj isti problem. Isti su im i problem jezika, obrazovanja, zaštite njihovih vjerskih, etničkih i drugih identiteta u Evropi”, kazao je Kose dodavši kako će na konferenciji u Sarajevu upravo o tome biti riječi. 

Drugog dana konferencije planirana je radionica za učesnike koja će se baviti metodologijom istraživanja migracija.

 

Akos.ba/AA

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top