Vi ste ovdje
Home > Vijesti > Vijesti iz zemlje > U kojim općinama u BiH se rađa najviše beba?

U kojim općinama u BiH se rađa najviše beba?

Najveći prirodni priraštaj u Bosni i Hercegovini ima općina Kalesija – čak 19,98 na 1.000 stanovnika. U ovoj općini, koja broji blizu 36.000 stanovnika, prošle godine rođene su 262 bebe.

U Bosni i Hercegovini svake godine rodi se oko 80 beba na 10.000 stanovnika. Naša zemlja po natalitetu već duže od deset godina zauzima posljednje mjesto u regionu, a broj umrlih u odnosu na broj živorođenih veći je godišnje u prosjeku i do pet hiljada, piše Faktor.ba.

U bosanskohercegovačkim općinama koje imaju najveći broj stanovnika rađa se i najveći broj beba, što je i očekivano. Međutim, kada je riječ o „rekorderima“ po stopi prirodnog priraštaja, podaci su veoma interesantni.

Bužimska omladina

Najveći prirodni priraštaj u BiH ima općina Kalesija – čak 19,98 na 1.000 stanovnika. U ovoj općini, koja broji blizu 36.000 stanovnika, prošle godine rođene su 262 bebe, a umrlo je 256 ljudi. Slijedi općina Kladanj, sa prirodnim priraštajem od 11,13 na 1.000 stanovnika. Prema podacima iz 2015. godine, na području ove općine u kojoj je živjelo 14.470 građana rođeno je tačno stotinu beba, a umrlih je bilo 101.

Općina Bužim u Unsko-sanskom kantonu ima nešto više od 18.000 stanovnika i prirodni priraštaj 4,48. U Bužimu su u 2015. rođene 184 bebe, a umrla su 103 stanovnika. Bužim je ujedno i „najmlađa“ općina u BiH, gdje je prosječna starost stanovnika ispod 35 godina. To pokazuju rezultati popisa stanovništva iz 2013. godine, prema kojima je prosječna starost stanovnika Bosne i Hercegovine 39,5 godina, a najstarije stanovništvo živi u Bosanskom Grahovu – prosjek je 50 i više godina.

Među općinama koje imaju najveći prirodni priraštaj u BiH su i Velika Kladuša, Tešanj, Novi Travnik, Hadžići, Ilidža i Ilijaš. Zanimljivi su podaci za neke općine koje imaju relativno mali broj stanovnika, poput općine Doboj Jug sa nešto manje od 5.000 stanovnika u kojoj je u 2015. rođeno 50 beba, ili Teočaka u kojem živi oko 7.300 ljudi, a prošle godine na području ove općine rođeno je 55 beba. Dosta dobrim prirodnim priraštajem može se pohvaliti i općina Busovača koja je na blizu 16.000 stanovnika dobila 162 bebe. Prirodni priraštaj u 2015. „na nuli“ je bio u Dobretićima – u ovoj općini u Srednjobosanskom kantonu, koja broji 625 stanovnika, rođenih je u 2015. bilo četvero, jednako kao i umrlih.

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, na području Federacije BiH prošle godine rođeno je ukupno 18.935 djece, a umrlo je 20.885 stanovnika, što znači da je prirodni priraštaj bio negativan i iznosio je -1.950. Kanton Sarajevo u 2015. imao je najveći broj rođenih beba (4580), dok je broj umrlih u ovom kantonu iznosio 4.378. Drugi je po prirodnom priraštaju Tuzlanski kanton, u kojem su prošle godine rođene 3.724 bebe, a slijedi Zeničko-dobojski kanton sa 3.387 živorođenih, te Unsko-sanski kanton u kojem je u 2015. rođeno 2.036 beba. Najnegativniji prirodni priraštaj na 1.000 stanovnika imao je Posavski kanton (-7,09). U ovom kantonu u protekloj godini rođeno je 190 beba, a broj umrlih bio je 462. Također, Kanton Sarajevo jedini je u Federaciji „u plusu“ kada se radi o prirodnom priraštaju na 1.000 stanovnika (0,45).

Nezaposlenost i emigracija

U Republici Srpskoj stanje je gore nego u Federaciji. U ovom entitetu u 2015. godini zabilježen je najnegativniji prirodni priraštaj u proteklih 15 godina: rođeno je samo 9.357 beba, a umrlo je 15.059 stanovnika. Demografi upozoravaju da je RS u proteklih 14 godina ostala bez oko 46.000 stanovnika.

Demografske procjene pokazuju da će Bosna i Hercegovina do 2050. godine imati oko 740.000 stanovnika manje nego danas, što predstavlja oko 20 posto ukupne populacije. Stručnjaci u ovoj oblasti već godinama upozoravaju da loši egzistencijalni uvjeti, nezaposlenost i globalno nezadovoljstvo stanovništva, ali i emigracija mlađe populacije neizbježno utječu na stopu nataliteta. Nažalost, bez obzira na sve alarmantnije statistike, većina bh. općina i dalje nema definiranu populacionu politiku.

Akos.ba

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top