Vi ste ovdje
Home > Vijesti > Kolumne i intervjui > U društvu sa načelnikom Cazina – Najnačelnik regiona

U društvu sa načelnikom Cazina – Najnačelnik regiona

Razgovor sa načelnikom Ogreševićem upriličili smo prvog marta 2013. na Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine. Jedan od povoda za razgovor bilo je i priznanje Najnačelnik regiona za izvanredne rezultate u razvoju općine, izgradnju infrastrukture i stvaranje ambijenta za biznis koje mu je, za 2012., dodijelilo Evropsko udruženje menadžera Direkcije za izbor najmenadžera BiH, jugoistočne i srednje Evrope. Ovaj put načelnik Ogrešević govorio je o razvojnim mogućnostima općine Cazin; o ljudskom potencijalu svoje općine; o odnosima općinskih struktura sa Medžlisom Islamske zajednice; o bošnjačkoj politici ; o medijima…

Podsjećajući načelnika mr. Nermina Ogreševića da je priznanje za Najnačelnika regiona veliki vjetar u leđa za njegov predani rad u razvoju lokalne zajednice na čijem je čelu, samo je kazao: „Ovo je priznanje svim građanima općine Cazin, jer bez njih ne bi bilo ni postignutih uspjeha.“ Nastavili smo naš razgovor.

Na kraćem zadržavanju u Bihaću, na putu za Cazin, kahvenisao sam sa dvojicom Bišćana koji su, kad sam im rekao gdje idem, uglas kazali: „Nermin Ogrešević je već treći mandat načelnik Cazina. Svojim radom preporodio je Cazin. O njemu treba pisati…“ Ovo su riječi iz naroda i od ljudi koji nisu građani Vaše općine. Kako ih komentirate?

Mr. Nermin Ogrešević: U konačnici, mandati nisu ni bitni. Iz moje perspektive svaki mandat je na neki način satisfakcija i potvrda uloženog truda i rezultata rada. Značajno je da, kad čovjek radi, da to i građani prepoznaju. Možemo reći da nakon devet – deset godina zajedničkog rada nas poslenika u općini imamo vidljive rezultate rada, a koji su mjerljivi i evidentni u svakom dijelu naše općine, što nam je i bio cilj. Sve to rezultat je zajedničkog rada i razumijevanja. Mi smo ozbiljno shvatili preuzetu ulogu. Temelj svakog usjeha je rad, ispravno postavljeni ciljevi, određivanje prioriteta i iskrenost u ekipi koja radi.

Hajmo sada predstaviti općinu Cazin. Kako izgleda lična karta ove najmnogoljudnije općine u Unsko-sanskom kantonu?

Mr. Nermin Ogrešević: Dobro ste rekli, Cazin je najmnogoljudnija općina u Unsko-sanskom kantonu. Sa dijasporom ima preko 70000 stanovnika. Površina općine je 355 km2, što znači da na kvadratnom kilometru živi preko 200 stanovnika što je svrstava među najnaseljenije u Bosni i Hercegovini. Značajan broj ljudi, negdje oko deset hiljada, privremeno živi i radi u dijaspori. Imamo oko 10000 učenika i studenata. Još uvijek imamo pozitivan priraštaj stanovništva. Registrirano je između pet i šest hiljada zaposlenih, što odgovara predratnom broju zaposlenih. Imamo i oko 3000 poljoprivrednih gazdinstava. Imamo i nekoliko hiljada penzionera sa penzijama iz inostranstva. Tako, sve skupa kad se uzme u obzir, mogli bismo reći da je standard života građana naše općine nešto bolji u odnosu na druge općine i krajeve. Imamo registriranih preko 1400 lokalnih firmi. Spletom historijskih okolnosti Cazinjani su bili upućeni na vlastito snalaženje. Oni su vrlo poduzetni ljudi. Naši su ljudi skloni pokretanju biznisa i mi u principu podržavamo takav razvoj. Puno smo ulagali i u putnu infrastrukturu, nove školske objekte, vodoopskrbu na čitavoj općini. Asfaltirali smo preko 200 kilometara puteva, uradili smo dvadesetak novih školskih objekata, vodom opskrbili čitavu općinu. Obezbijedili smo 25 miliona KM za nastavak radova na kanalizaciji na prostoru općine. Sad formiramo industrijsku zonu. Općina Cazin ima veliki potencijal u ljudskom faktoru. Imamo vlastite poduzetnike. Naša je uloga da ih animiramo za nove projekte na njihovom zdravom kapitalu, ili da nađemo i one koji će s njima ulagati u nove projekte. To je ono što mi prepoznajemo što bi trebalo uraditi.Nama trebaju pozitivne priče.

Ima li Cazin neki svoj proizvodni brend koji je poznat i izvan općine, Kantona, države?

Mr. Nermin Ogrešević: Imamo tvornicu opekarskih proizvoda koja nastupa na bh i ino tržištima. Imamo i po nekoliko proizvođača medicinske opreme i namještaja koji rade na globalnom tržištu. Imamo i metalne proizvođače. Definitivno, imamo dobar broj firmi koje su plasmanom svojih proizvoda prevazišle granice općine i Kantona, Federacije i države…

Živimo u vremenu i prostoru gdje su ljudi na mnogo štošta osjetljivi

Kad sam stigao pred općinsku zgradu, iako je neradni dan, automobili su uredno parkirani. Portir mi je rekao da je tu i službeni automobil načelnika. Kad ste se pomolili vlastitim kolima bio sam prijatno iznenađen. Naime, svjedokom sam u dosta slučajeva kad pojedini predsjednici asocijacija, državni službenici, društvena vozila godinama koriste i u privatne svrhe. Kako komentirate pojavu koja bi se mogla svesti u stih jedne pjesme: „Uzmi, Šemso, koliko ti drago!“?

Mr. Nermin Ogrešević: Moramo činiti sve da se ne odvajamo od naroda, da ne pravimo distancu između nas koji smo birani i ljudi koji su nas birali. Jer, dijelimo zajedničke ciljeve i zajedničke probleme. Kad su u pitanju službeni poslovi treba da se koriste službeni resursi, a i to s mjerom. Treba imati mjeru u svemu. Živimo u vremenu i prostoru gdje su ljudi na mnogo štošta osjetljivi. Tu činjenicu moramo uvažiti.

Upoznao sam mnogo kreativnih Cazinjana u inostranstvu koji imaju vlastiti biznis, ali, uporedo, pomažu zavičaj iz kojeg su došli. Kao primjer spomenut ću Abdurahmana Handanagića i Fikreta Mesića. Koliko Cazinjani iz dijaspore pomažu razvoj svoje matične općine? Mr. Nermin Ogrešević: Naši ljudi iz dijaspore bili su naša značajna potpora u odbrani domovine, a i značajna poluga u poslijeratnoj obnovi i razvoju. Sudjelovali su i sudjeluju u svim našim projektima. Naši Krajišnici u dijaspori vole svoj zavičaj, svoju zemlju i to pokazuju na najbolji način. Oni su vrlo aktivni i u samoj dijaspori kako kroz džemate tako i kroz kulturna i sportska dešavanja.

Kakva je saradnja općinskih struktura sa Medžlisom Islamske zajednice, odnosno sa ovdašnjim džematima?

Mr. Nermin Ogrešević: Iz mog ugla gledanja, mislim da je saradnja odlična. Mi smo svjesni značaja institucije Islamske zajednice i na raspolaganju smo joj počevši od direktnih finansijskih grantova do pomaganja oko izgradnje njene infrastrukture. Dakle, ona se na nas može, bez ikakvih uslova, osloniti. Mi smo kao džematlije dio Islamske zajednice. Mislim da smo izgradili međusobno uvažavanje bez tendencija da se jedni drugima miješamo u posao. Imamo jaku Islamsku zajednicu koja ima inovativno vodstvo. Islamska zajednica ima značajnu ulogu u društvu.

Gotovo u svim naseljenim mjestima na području općine podignuta su šehidska obilježja. Koliko je bilo šehida na području općine?

Mr. Nermin Ogrešević: Centralno šehidsko obilježje nalazi se prekoputa zgrade općine. Imali ste ga priliku vidjeti. Za odbranu Bosne i Hercegovine živote je dalo i oko 900 cazinskih šehida. Po stepenu mobilizacije Cazin je bio jedna od dvije vodeće općine u državi. Imao je četiri brigade. Mnogo je uložio u odbranu zemlje. Želja je preživjelih boraca, porodica šehida da se u svim džematima podignu spomen šehidska obilježja. I mi, i ranije strukture općine davali smo podršku izgradnji spomen obilježja. Već je zaokružen ciklus izgradnje tih spomen obilježja.

Prošle godine dodijelili smo oko 400 stipendija

Imaju li ovdašnja djeca šehida pomoć oko stipendija za školovanje, odnosno kod zapošljavanja?

Mr. Nermin Ogrešević: Mi smo prošle godine podijelili stipendije za sve studente sa naše općine. Tako smo dodijelili oko 400 stipendija. Mi na sve moguće načine štedimo sredstva. Mi u općinskim strukturama imamo gotovo tri puta manje zaposlenih u javnoj administraciji u odnosu na neke druge općine iste veličine. Vodili smo računa da sve bude racionalno.

Iz dana u dan, sve više i sve napadnije, suočeni smo za tzv. bijelom kugom. Sve su nam veće kuće, a u njima sve manje stanara. Mnogi momci neće da se žene, a samim tim sužavaju mogućnost djevojkama da se udaju. Kakva je demografska situacija u Cazinu?

Mr. Nermin Ogrešević: Još uvijek je povoljna, međutim, neke negativne demografske tendencije dolaze i do nas. Više je uzroka za to. Spomenimo samo neke. To su svijest o značaju porodice, način života… Neke općine u svom budžetu imaju određena stimulativna novčana sredstva za mladence i porodilje. Ima li toga kod vas?

Razgovarao: Bajro Perva

Cijeli tekst: Preporod 1. april

(akos.ba/preporod.com)

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top