Strukturni problemi: Država kao ‘ikebana’ u bh. izvozu

Izvozna orijentacija može maloj zemlji poput BiH, koja prednjači s najvišom stopom nezaposlenosti, biti garancija za dugoročno održiv ekonomski rast.

Piše: Harun Cero

Iz Bosne i Hercegovine u protekloj godini izvezena je roba u vrijednosti od 4,45 milijardi eura, što je za četiri posto više u odnosu na 2013. godinu. Istovremeno, ukupan uvoz roba u 2014. godini u BiH je iznosio 7,85 milijardi eura te i on bilježi rast za 6,29 posto.

Ključni problem izvoza robe na strana tržišta, smatra Duljko Hasić, direktor Instituta za edukaciju Vanjskotrgovinske komore BiH, predstavlja ogroman trgovinski deficit.

“Institucije nadležne za analizu ovih podataka su doslovno prešutili podatak da smo lani uvezli inostrane proizvode čak od 8,1 milijardi eura, što je rekordan iznos kada je riječ o uvozu.”

Vanjskotrgovinski deficit nije rekordan, ali je pozamašan, te iznosi 3,75 milijardi eura. Pokrivenost izvoza uvozom je u odnosu na 2013. pogoršana te je iznosila 53,6 posto.

“Izvozna orijentacija može maloj zemlji poput BiH, koja prednjači s najvišom stopom nezaposlenosti, biti garancija za dugoročno održiv ekonomski rast, međutim, zbilja je, nažalost, takva da, zbog nekompetentnih vlasti, koje nisu pokazale viziju, izostaje svaka podrška za izvozno orijentirana preduzeća”, istakao je Hasić.

Strukturni problemi

Globalna kriza, kazao je Hasić za Al Jazeeru, samo je iznijela na površinu decenijske strukturne probleme bh. privrede i društva.

“Izostanak blagovremenih ekonomskih i strukturnih reformi kumulirao je duboke strukturne probleme na svim nivoima. Ključni problemi i dalje su nizak nivo proizvodnje, posebno one izvozno konkurentne, i loša struktura bh. izvoza, koju karakterizira izvoz sirovina i poluproizvoda, a manje gotovih, finalnih proizvoda”, istakao je on.

Problem prekomjernog uvoza, nastavio je Hasić, i, s tim u vezi, ogromnog trgovinskog deficita, nije moguće riješiti nikakvim palijativnim mjerama.

“Rješavanje, odnosno njegovo ublažavanje, zahtijeva sistemski i sveobuhvatan pristup ovom pitanju. Prije svega, nužno je nastaviti s dosljednim provođenjem privrednih i političkih reformi i usklađivanjem bh. propisa s propisima Evropske unije, stalno jačati institucionalni okvir BiH, kako bi se uklonile prepreke koje stoje na njenom putu ka evropskim integracijama, odnosno kako bi se obezbijedio i omogućio lakši pristup naših roba tržištu EU-a, uz primjenu donesenih zakona i podzakonskih akata.”

Hasić dodaje da su od ranije prisutni neki problemi, kao što je nedostatak jasne vizije razvoja industrije u BiH, neujednačenost poreza i doprinosa na cijelom području BiH, nedostatak ekonomske politike te nejedinstven ekonomski prostor. Kako objašnjava, postoje mjere koje država treba uraditi da se ovaj negativni trend ne bi nastavio. “Neophodno je da država, odnosno vlade na svim nivoima, ponude, prije svega, jeftinije kredite za investiranje i praćenje proizvodnje, poticaj izvoza, smanjenje poreza i doprinosa, izmjenu carinskih tarifa i pravila porijekla. Za realizaciju ovih problema neophodno je poći od četiri strateška cilja: podići svijest o izvoznom potencijalu BiH na ključnim ciljnim tržištima, povećati broj preduzeća sposobnih za proaktivan izvoz, poboljšati konkurentnost izvoznika na međunarodnim tržištima, pripremiti učinkovitu javno-privatnu infrastrukturu podrške izvozu.”

Hasić smatra da se to može postići kroz brendiranje BiH, promociju izvoza kao ključne prilike za rast malih i srednjih preduzeća, pružanje podrške razvoju izvoznih klastera, te bolje uloge i statusa Izvoznog vijeća BiH.

Opširnije na portalu Al Jazeere:

Država kao ‘ikebana’ u bh. izvozu