Vi ste ovdje
Home > Vijesti > Vijesti iz svijeta > Stanovništvo napušta sjever Crne Gore: Odlaze prema Podgorici, državama EU i Americi

Stanovništvo napušta sjever Crne Gore: Odlaze prema Podgorici, državama EU i Americi

Piše: Adel Omeragić

Gradovi na sjeveru Crne Gore svakim danom sve su prazniji, a trend iseljavanja stanovništva iz 12 opština smještenih u sjevernom regionu nastavljen je i u 2016. godini. Iako nema preciznih podataka koliko je tačno ljudi odselilo sa sjevera države, preliminarni izvještaji ukazuju da se godišnje iseli po nekoliko hiljada stanovnika, piše Anadolu Agency (AA).

Teška ekonomska situacija, izražena nezaposlenost, odsustvo velikih investicija, samo su neki od razloga koji utiču da građani sa sjevera svakodnevno napuštaju svoja ognjišta i svoje novo utočište traže u Podgorici, primorskim opštinama, a veliki je broj onih koji idu van granica Crne Gore.

– Najviše se odlazi iz Bijelog Polja 

Najviše se odlazi iz Bijelog Polja, Pljevalja, Berana, ali i Plava i Gusinja. Prema podacima organizacija koje evidentiraju odlaske građana na osnovu promjene prebivališta, u prošloj godini opštine na sjeveru ostale su bez 1.087 stanovnika, na osnovu unutrašnjih migracija.

Najviše građana u 2016. godini napustilo je Bijelo Polje, jer je 633 stanovnika otišlo prema Podgorici ili nekoj od primorskih opština. Negativan bilans kada su u pitanju migracije stanovništva sa sjevera prema jugu i centralnom dijelu Crne Gore bilježe i Berane, Pljevlja, Rožaje, Plav, Kolašin, Mojkovac, Plužine i Žabljak.

Najveći broj gađana odlazi u glavni grad Crne Gore – Podgoricu. U ovaj grad, koji je administrativni centar Crne Gore se u 2016. godini doselilo 1854 stanovnika, dok se u isto vrijeme iselilo 864. Osim Podgorice, građani sa sjevera odlaze u primorske opštine Tivat, Budvu i Bar.

U Crnoj Gori je prema posljednjim podacima nešto preko 50.000 nezaposlenih, od čega je veliki broj na sjeveru države. Takođe, prema istraživanjima, najviše siromašnih u državi živi baš u ovom regionu.

– Građani Gusinja i Plava odlaze ka Americi 

Gusinje i Plav opštine su koje zajedno broje oko 10.000 stanovnika. Nekada se iz ovih gradova odlazilo zbog bojazni od rata, a danas ljudi odlaze zbog nemogućnosti da dođu do zaposlenja. Građani ovih opština odlaze ka Podgorici i jugu Crne Gore, ali i prema Americi, gdje živi brojna dijaspora koja potiče baš iz Plava i Gusinja. Samo u posljednja tri mjeseca, više od stotinu mladih uputilo se prema Americi.

Da je situacija ozbiljna, u razgovoru za AA potvrđuje Orhan Šahmanović, predsjednik opštine Plav. On ističe da Zavod za statistiku Crne Gore registruje samo migracije unutar države, ali da je stvarna brojka onih koji odlaze mnogo veća. Vjeruje i da je država okrenula leđa od sjevera.

„Glavni razlog iseljavanja iz Plava je neperspektiva i nemogućnost zaposlenja. Ono što je najgore jeste da se lokalne uprave pokušavaju blokirati da formiraju nova radna mjesta, kako bi smo zadržali mlade ljude u Plavu. Ponavljam, osnovni problem je nerazvijenost i odbačenost od države i od svih koji trebaju da pomognu razvoj Plava. Ne vidim nikakve projekte od strane Vlade, kao da nije zainteresovana da ti ljudi ostanu na svojim ognjištima. Nema nikakvih nagovještaja da će Vlada otvoriti nova radna mjesta, a sve što radi, radi lokalna samouprava koja nailazi na velike barijere od strane izvršne vlasti na centralnom nivou“, poručuje Šahmanović.

– Azil u Njemačkoj u prošloj godini zatražilo 1.630 građana 

Stanovništvo sa sjevera, osim što „trbuhom za kruhom“ ide prema Podgorici i jugu zemlje, prethodnih godina odlazilo je masovno u Njemačku. To potvrđuje i Almer Mekić, iz nevladine organizacije „Euromost“, koja prati migracije stanovnika sa sjevera države.

„Prema podacima koje smo dobili od Federalne kancelarije za migracije i izbjeglice za 2016. godinu, 1.630 građana je podnijelo zahtjev za azil u Njemačkoj, uprkos tome što je Crna Gora proglašena sigurnom državom za život. Takođe, 1.865 građana Crne Gore koji su 2015. podnijeli zahtjev za azil su se do decembra dobrovoljno vratili, dok je Njemačka deportovala 142 građanina. Za 352 građana zahtjevi su u postupku. Njemačka ambasada u Podgorici je objavila podatke da je u 2015. godini izdala 51 vizu za zasnivanje radnog odnosa, dok je u 2016 godini izdala 683 vize. Ovi podaci govore da su se povećali zahtjevi za izdavanje viza. U Njemačkoj se nalazi veliki broj crnogorskih građana koji nigdje nisu evidentirani da borave i rade tamo. Prema našim informacijama, u martu očekujemo veliki odlazak građana za sjevera u Njemačku, jer tada kreće sezona izvođenja građevinskih radova“, kaže Mekić.

Uzrok odlaska građana sa sjevera Mekić vidi u nemogućnosti da opstanu u svojoj državi.

„Velika je nezaposlenost, i to je glavni razlog odlaska. Kada se ovim brojkama doda i odlazak građana prema drugim država EU, kao i prema Americi, to su hiljade ljudi koji godišnje odlaze sa sjevera“, ističe Almer Mekić.

On postavlja pitanje šta će se desiti kada Crna Gora postane članica EU, da li će se svi preseliti u Njemačku?

„Niko se u Crnoj Gori ni dan danas ne bavi ovim problem koji je nacionalni problem. Pitanje je ko će ostati u Crnoj Gori. Svi moramo da se zapitamo šta da radimo sa sjevernim regionom“, upozorava Mekić.

– Više kuća nego stanovnika 

Crveni alarm kada je sjever države u pitanju odavno je upaljen. Zatvorene fabrike, radnici koji su godinama ostajali bez posla, nedostatak visokoobrazovnih ustanova, doveli su do situacije da mnogi razmišljaju gdje i kako otići.

Da sjeveru prijeti sudbina crnogorskog sela, koje je danas prazno, upozorava sociolog Srđan Vukadinović. On vjeruje da se prema ovom problemu, koji je evidentan ne pristupa na ispravan način.

„U pojedinim gradovima ćemo imati više kuća koje su zatvorene nego stanovnika. Mladi ljudi odlaze jer ne vide perspektivu. Da bi ostali, morate im napraviti škole, a ne da se ukidaju, kao što je slučaj u Pljevljima. Tamo je zatvoren Mašinski fakultet. Ako se misli da ljudi ostanu da žive na sjeveru, treba da im se stvore uslovi i otvore visokoškolske ustanove. Jer, ako mladi dođu da studiraju u Podgoricu, njih niko više ne može vratiti na sjeveru države“, kaže sociolog Vukadinović.

Ističe da se sve svodi na priču, a nema strategije ni dobre volje da bi se nešto napravilo na sjeveru.

„Prije tri ili četiri godine je ukinut Mašinski fakultet i ljudi koji su imali namjeru da ostanu u Pljevljima, otišli su prema Podgorici. A da ne govorimo da se ništa otvorilo nije kada su u pitanju preduzeća i privredni kapaciteti, gdje bi se mladi ljudi mogli uposliti. Dobijamo sliku da se sjever prazni, Podgorica postaje sve punija i jednostavno problem ove Vlade jeste što oni iseljavanje sa sjevera doživljavaju kao brojku. Ljudi sa sjevera koji odlaze i koji se kreću prema Podgorici nisu nikakva brojka niti statistika i tu je ključni problem. Ti su ljudi značajan kreativni, kulturni, naučni, stručni i biološki potencijal Crne Gore. Njemu se tako mora prići a ne nikako kao prema brojevima, gdje ćemo konstatovati je li više ili manje i biti zadovoljni ili nezadovoljni time. To je pogrešan pristup u tretiranju ljudi koji sa sjevera odlaze prema Podgorici“, poručuje Vukadinović.

Prema procjenama Američkog demografskog instituta 2050. godine Crna Gora će imati za 10 do 11 odsto manje stanovnika. To znači da će Crna Gora tada imati 60 hiljada stanovnika manje.

Akos.ba

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top