Vi ste ovdje
Home > Obrazovanje i odgoj > Za djecu i omladinu > Snagom vjere do savršenstva duše: Dragocjeno vrijeme

Snagom vjere do savršenstva duše: Dragocjeno vrijeme

Iz pera Munira Gavrankapetanovića

Mi smo na ovom prolaznom svijetu samo kratko, ograničeno vrijeme. Svaki sat, svaki tren, za nas predstavlja dragocjenost. Ne smijemo se sa njima šaliti, ne smijemo ih uzalud protraćiti. Za pravoga čovjeka to je nedopustivo. Život je izuzetno ozbiljan zadatak, a smrt je nijemi svjedok te uzvišene ozbiljnosti.

Englezi kažu: „Vrijeme je novac.“ Da, to je istina, ali vrijeme je i puno više od toga. Vrijeme je bitno pitanje čovjekovog života. Kako se ponesemo prema tom Božijem poklonu, odrediće se i nas čitav životni stav.

U svome ograničenom životu imamo zadatke, koje trebamo prema svojim sposobnostima i mogućnostima i ostvariti. Ti zadaci su veoma važni i naređenje su Uzvišenog Allaha. Istinski čovjek pred izvršenjem tih zadataka ne smije biti ravnodušan.

Svaki čovjek ima svoju misiju na zemlji. On je nebi smio iznevjeriti ili izdati.

 Kad u biblioteku uđem i vidim djela nekog pisca, zapitam se: „Kako je moguće napisati toliko knjiga u tako kratkom roku? Kako je samo taj čovjek uspijevao da koristi vrijeme na tako pametan način?“

Čitam o Imami Gazaliji: Rođen je 450.god. po Hidžri, preselio je na ahiret 505.god. po Hidžri. Napisao je čitavu biblioteku od 700 djela. Veći dio sačinjavaju poslanice (risale) pisane na 50-100 stranica. Ali napisao je i niz vrlo značajnih djela po sadržaju i obimu. Njegov Tefsir sačinjava 15 velikih svezaka, Ihjau-l-ulum 4sveska, Mustafa2 sveska, Vesit 2 sveska itd.

Živio je oko 55 godina. Ako uzmemo u obzir njegovo djetinjstvo i školovanje, možemo reći samo da smo zapanjeni kakvu je energiju i radnu volju imao taj čovjek! Kako je samo znao koristiti vrijeme i pametno ga upotrijebiti!Svojim radom dao je ogroman doprinos širenju islamske misli i islamskog nauka.

Sjetiti se treba Birunija, Ibni Rušda, Ibni Halduna i njihovih životnih dijela, kako su za kratak vremenski period učinili ogromne koristi ljudskom rodu.

 Oni su znali koristiti svoje vrijeme. Nijedan tren nisu gubili uzalud.

I mladi, koji poštuju život dat od Allaha, trebaju korisno upotrijebiti vrijeme, koje stoji pred njima. Već od prvih svojih saznanja treba učiti nauku,pravilno upotrijebljenog vremena. Svaki rani početak daje veći plod od kasnog.

Ako, npr., neki mladić nauči Engleski jezik u dvadesetoj godini, ukoliko poživi do šezdesete godine, period korištenja njegovog znanja je četrdeset godina. Sa svakom kasnijom godinom stečenog znanja jezika period korištenja se smanjuje, a time i koristi kako za ljudski rod tako i za njega lično.

Na jednom starom satu na Oxfordu piše: „Vrijeme prolazi, ali se za njega polaže račun.“

I zaista, svi mi smo odgovorni za vrijeme u kojem živimo. Niko od nas ne zna kada će doći smrtni čas. Znamo samo da moramo plemenito učiti i plemenito raditi s Imenom Božijim za korist čovječanstva. Znamo samo da smo svakog trena bliži smrti, koja dolazi kao nezaustavljivi valjak. Od smrti niko nije izuzet. A vrijeme otkucava svoje sekunde. Ono ne stoji. I zove vrijedne i marljive na rad. A kako veliki i obiman rad stoji pred svakim čovjekom! Samo treba taj rad upoznati, postaviti ga sebi kao cilj.

Zamislimo samo koliko treba truda za najvažniji rad – odgoj duše! A bezbroj je trudom ispunjenih staza, koje vode tom velikom cilju. Ne znam tačno koliko ti je godina. Da li 17, 18 ili 19? Ne znam koliko je ni drugim  mladićima i djevojkama, koji budu čitali ove retke, ali radovao bih se, kad bi svi ozbiljno shvatili da se prohujale godine više nikada neće povratiti i da one pripadaju smrti.

Napominjem to jer vjerujem da se s tim saznanjem smjelije i uvjerenije ide ka najvećoj sreći – dostojnom mjestu na Danu velikog suda.

Mladi čovjek treba često misliti na smrt, ali ne tako da ga te misli paraliziraju, pa da sam sebi kaže: „čemu konačno sve kad je smrt ishod svega?“ Da, zaista je ona ishod svega, ali život je dat sa zadatkom da se proživi ozbiljno, dostojanstveno, vrijedno, osmišljeno, svrhovito. Šekspir je rekao: „Uhvati čas za čuperak!“

I zaista tako treba postupiti. Dužnost je to dobrih. Ali tu se mora biti doslijedan. Lijepo je Quintilian rekao: „Često, dok razmišljamo kako da počnemo neki posao, bude prekasno.“

Kad bi samo svi mladi ljudi znali vrijednost vremena i vrijednosti odlučnosti u njegovom korištenju! Čitao sam, da je neki čovjek odlično savladao jedan strani jezik učeći samo u pauzi, dok je čekao ručak i večeru u restoranu. Možda je čekao 10 ili 15 minuta svakog dana i to izgleda na prvi pogled malo.  Ali kad se pomnoži sa danima u godini, onda je stvarno kapital vremena velik.

Muhammed, a.s.,govorio je: „Neka mi Allah ne blagoslovi nijedan dan u kojem ne naučim nešto novo!“

Hasan Basri je zapisao: „Svaki dan koji dođe čovjeku kaže: ‘Čovječe, ja sam novi dan i svjedočiću za ono što učiniš u meni. Kad odem od tebe nikada se više neću vratiti. Zato pripremi što želiš, ali znaj, da ćeš naći samo ono što si sam pripremio, a izostavi što hoćeš, ali znaj da se na to nikada nećeš vratiti.'“

„Čovječe, tvoj dan je tvoj gost, koji će te ostaviti. Na kraju će ti zahvaljivati ili će te kuditi. Isto tako je i sa noću.“

Ebu Tajjib el-Mutebbi je rekao:

„Ne vidim kod svijeta veće mahane, od nedostatka ljudi, koji mogu do kraja nešto usavršiti. Po uloženom trudu, postiže se ono što se želi. Ko želi želju ostvariti, noću ustaje, dane mladosti iskoristi, jer mladost ne traje vječno.“

Priča se da je Jahja bin Muaz er-Razi rekao:                   

„Noć je duga i ne krati je svojim spavanjem. Dan je svijetao i ne pomućuj ga svojim grijesima.“

–          Četiri se stvari više nikada ne mogu povratiti: izgovorena riječ, odapeta strijela, protekli život i propuštena prilika (Arapska poslovica).

 

Iz knjige: ”Snagom vjere do savršenstva duše”

Autor: Munir Gavrankapetanović

Za Akos.ba priredila: Aida Gabela 

 

Pridružite nam se na Facebook stranici:

Munir Gavrankapetanović

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top