Vi ste ovdje
Home > Ekonomija > Složenost i raznovrsnost u halal poslovanju

Složenost i raznovrsnost u halal poslovanju

 U muslimanskim zemljama, koncept halala je ključan za potrošnju, halal znači „dozvoljeno“ i pokriva aspekte klanja, skladištenja, izlaganja, higijene, sanitacije itd.

Od iznimne je važnosti da koncept halala u potpunosti bude razumljiv za proizvođače, prodavače, i izvoznike halal proizvoda. Prezentovanje halal znaka, od strane malezijskog ministarstva za islamski razvoj, je muslimanima probudilo svijest o važnosti konzumiranja halal proizvoda i potaklo ih je na korištenje usluga koje prate islamske zakone.

Halal znak, također, daje signal da je hrana dozvoljena za muslimane. Kao rezultat toga, znak proizvođačima daje mogučnost da ciljanim potrošačima ukaže da je njihov proizvod po islamskim standardima. Ovo će takvim prozvođačima definitivno dati značajnu prednost nad proizvođačima koji nemaju halal certifikat.

Neka od pitanja uključuju: proturječnost u definiciji klanja životinja, individualno prezentovanje halal znaka firmama, upotrebu zvučnih imena i imena sa islamskom naznakom, bujno prikazivanje Kur'anskih ajeta (ili znakova iz arapskog jezika) od operatora hrane da bi se indirektno ukazalo da je operator musliman i da nudi halal hranu, i zloupotreba znaka.

U Maleziji, jedan od glavnih izazova za vladu je „primjena“. Osoblje za nadgledanje i kontrolisanje upotrebe certificiranog halal znaka u ministarstvu za islamski razvoj,  je primjetilo da se ljudi dvoume oko ispravnosti nekih proizvoda i usluga za koje se tvrdi da su halal.

Čini se da ministarstvo za domaću trgovinu i pitanja potrošača daje malo podrške ministarstvu za islamski razvoj. Ovo prvo se između ostalog fokusira na svoje vlastite probleme – a ti problemi nisu vezani za halal proizvode. Ministarstvu za islamski razvoj nedostaje ministara za „primjenu“. Smatra se da će halal znak biti smatran „autorativnim“ samo sa striktnom primjenom.

Pod načelima ministarstva za islamski razvoj, halal hrana je opisana kao hrana koja nije napravljena od onoga što je po islamskim zakonima zabranjeno. Hrana je halal ako ne zadrži i ako nije došla u dodir sa prljavštinom, alkoholom, svinjetinom, krvlju, izmetom, mokračom itd. Također, mora biti pripremljena, procesuirana, i proizvedena, koristeći opremu koja je čista i koja nije došla u dodir sa nečistoćom.

Klanje: Klanje životinja mora biti izvršeno od strane zrelog muslimana sa zdravim razumom koji u potpunosti razumije osnove i uvjete za ovu aktivnost. U vrijeme klanja, životinja mora biti živa, i mora biti od onih koje su dozvoljene muslimanima. Klanje treba biti izvršeno sa oštrom spravom – koja nije napravljena od kostiju, noktiju, ili zuba – respiratorni trakt životinje, jednjak i jugularna vena(vratna vena), trebaju biti prerezane.

Skladištenje i priprema: Procesuirana hrana je halal ako ne sadrži i nije došla u kontakt sa onim što je po islamskim zakonima zabranjeno svakom muslimanu. Ne smije sadržavati niti doći u kontakt sa onim što se po islamskim zakonima smatra nečistoćom. Treba biti pripremljena, procesuirana, i proizvedena, sa opremom koja je čista. U toku pripreme, procesuiranja, i skladištenja, halal hrana ne smije doći u kontakt sa onim što nije halal.

Higijena i sanitacija: Prostorije za proizvodnju, pripremu, i prodaju, halal hrane i pića, trebaju biti čiste, te ne smiju sadržavati elemente koji mogu prouzrokovati zarazu poput muha, miševa, žohara, guštera, i drugih štetočina. Radnici moraju biti zdravi i moraju nositi čistu i zaštitnu odjeću kako bi se izbjegla kontaminacija. Oprema se mora konstantno prati i čistiti kako bi se osigurala čistoća. Toalet također mora biti čist.

Nemuslimanski proizvođači konkurišu za halal tržište. Veliki nemuslimanski proizvođači hrane konkurišu za ulazak u unosnu svjetsku industriju za halal hranu i halal proizvode. Prema izvještajima, proizvođači iz SAD-a planiraju da izgrade uslužne plantaže u Maleziji. U 2013 godini, Malezija je zabilježila izvoz halal proizvoda od 9.8 milijardi američkih dolara.

Ujedinjeni Arapski Emirati su prošli mjesec najavili da planiraju da specifikuju oko dva miliona kvadratnih metara zemlje u Dubaiju za kompanije koje će se baviti proizvodnjom halal hrane. Izvršni direktor industrijskog grada Dubaija, Abdullah Belhoul, kaže, „Znamo da ova industrija raste.“ Brazil također kuca na vrata halal tržišta. Brazil je drugi najveći izvoznik mesa i mesa peradi za muslimanske zemlje.

Brazilska kompanija za hranu, koja je jedna od najvećih kompanija ovog tipa na svijetu, u junu planira da otvori fabriku u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. „To će nam omogučiti da budemo bliži tržištu, te će nam omočiti da uđemo na tržišta na koja prije nismo mogli izvoziti iz Brazila.“ kaže Thiago Brilhant, brazilski supervizor za kvalitet. Bliski istok je trenutno najveće tržište za ovu kompaniju, svakog mjeseca se u ovu regiju izveze 70,000 tona piletine. Halal industrija se također razvija i na Tajlandu. Prema izvještajima, više od četvrtine kompanija za proizvodnju hrane već proizvodi halal proizvode.

 

Izvor: oictoday.biz

Za Akos.ba preveo: Eldin Hota

 

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top