Vi ste ovdje
Home > Ekonomija > Slovenija i Hrvatska prednjače u brendiranju: Autohtoni proizvodi BiH su još uvijek nezaštićeni

Slovenija i Hrvatska prednjače u brendiranju: Autohtoni proizvodi BiH su još uvijek nezaštićeni

Veliki problem je i nedostatak ministarstva poljoprivrede na državnom nivou koje bi se bavilo zaštitom autohtonosti, pojašnjava profesor Midhat Jašić.

Travnički ili livanjski sir, pekmez od jabuke, ćevapi, baklava, fojnički krompir, hercegovački med, cazinski kesten, bosanski sudžuk samo su neki od autohtonih i prepoznatljivih bh. proizvoda i jela koja nisu službeno zaštićena. U regionu su u brendiranju hrane najdalje otišli Slovenija, koja je zaštitila 12 i Hrvatska sa 10 zaštićenih proizvoda. Da BiH ima autohtone proizvode, kao što nema, oni bi lakše našli put do evropskih kupaca, a i skuplje bi se prodavali.

Ministarstvo poljoprivrede

Profesor nutricionizma na Tehnološkom fakultetu Univerziteta u Tuzli Midhat Jašić kazao je za Faktor da proizvodi, u postupku zaštite, moraju imati oznake geografskog porijekla i izvornosti, a jela još i oznaku “garantovanih tradicionalnih specijaliteta”.

– Da bi se proizvod zaštitio potrebno je formirati udruženje. Udruženje napravi specifikaciju i nađe dokaz da je on tradicionalni proizvod i da se proizvodi samo na tom geografskom području. Dokazi mogu biti spisi, tradicionalne recepture i sirovine – pojasnio je Jašić.

Prema njegovim riječima, sticanje geografskog porijekla mnogo je lakše nego izvornosti.

– Proizvod iz nekog geografskog porijekla može se proizvoditi i van tog područja. Takvi primjeri su vam bosanski sudžuk ili makedonski ajvar. Da bi dobio oznaku izvornosti, proizvod mora koristiti sve sastojke koji se mogu pronaći isključivo na jednom području – objašnjava naš sagovornik.

Jašić navodi da oznake izvornosti, tradicionalnog uzgoja i specijaliteta dodjeljuje ministarstvo poljoprivrede, kojeg BiH nema, nakon što ispoštuje procedure EU-a te dobije potvrdu iz Brisela. Podvukao je da je Agencija za sigurnost hrane BiH, iako joj to nije osnovna djelatnost, donijela pravilnike o zaštiti autohtonosti na koje još niko nije aplicirao.

Kandidati za brendiranje

Govoreći o kandidatima za zaštitu Jašić je spomenuo da ih ima mnogo.

– U grupi sireva to su livanjski sir, travnički sir, sir iz čabra, sir iz mijeha, te suhi sir zarica. Imamo pekmez od jabuke, koji se jedino u BiH proizvodi, a tu je i pekmez od šljive bestilj. Jela ima mnogo, primjerice buredžik postoji samo u Sarajevu. Tu su i ćevapi, bosanska baklava, hurmašice – kazao je Jašić. Zaključio je da je u nedostatku službene zaštite, najbolje brendiranje hrane njena komercijalizacija, da je građani prepoznaju i kupuju.

Gračaničko keranje

Profesor nutricionizma na Tehnološkom fakultetu Univerziteta u Tuzli Midhat Jašić kaže da je prema starom zakonu o industrijskom vlasništvu, Institut za intelektualno vlasništvo BiH jedino zaštitio Gračaničko keranje kao autohtoni proizvod.

(K. Silajdžija/Faktor.ba)

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top