Šejtani ljude poučavaju sihiru: Koliko šejtan zna o svijetu gajba?
Šejtani ljude poučavaju sihiru
Jevreji su čak optužili poslanika Sulejmana za nevjerstvo i korištenje sihira, pa je časni Kur’an odbacio sve ove lažne navode, ističući sljedeću istinu:
“A Sulejman nije bio nevjernik ‘ šejtani su nevjernici učeći ljude vradžbini. ..” (EI’Bekara, 102)
Šejtani su, s ciljem stvaranja nereda na Zemlji, naučavali ljude sihiru. Međutim, da li su šejtani uistinu u stanju ljude naučiti magiji i širiti je među njima?
Prije svega, šejtani su stvorenja koja čovjeka navode na zlo, te svoje pristalice na Zemlji potajno obavještavaju da ljude pozivaju u odbacivanje vjere u Boga. Oni jednim posebnim, tajanstvenim načinom komuniciraju sa svojim sljedbenicima na Zemlji, koji može razumjeti i registrirati samo onaj ko saopćava i kome se saopćava.
Uzvišeni u Svojoj knjizi kaže:
“A šejtani navode štićenike svoje da se s vama raspravljaju, pa ako biste im se pokorili, i vi biste, sigurno, mnogobošci postali.” (El- En’am, 121)
Uzvišeni nas Allah upoznaje i s načinom ove komunikacije koja se odvija između šejtana i njihovih štićenika na Zemlji.
“Onome ko se bude slijepim pravio da ne bi Milostivog veličao, Mi ćemo šejtana natovariti, pa će mu on nerazdvojni drug postati.” (Ez-Zuhruf, 36)
“Mi smo im bili odredili loše drugove koji su im lijepim prikazivali ono što su uradili i ono što će uraditi, i na njima se obistinilo ono što je rečeno za narode, džinove i ljude koji su prije bili i nestali • doista su nastradali.” (Fussilet, 25)
Loš drug jeste upravo šejtan, koji ljude želi zavesti i odvesti krivim putem. Svaki čovjek koji prihvata šejtansko mentorstvo ide ovim pravcem.
Od Božijeg Poslanika, a.s., bilježi se sljedeće predanje:
Nema nijednog čovjeka a da mu nije imenovan šejtan kao pratilac, pa su ashabi rekli: “Čak i tebi, Božiji Poslaniče?”
Da, reče on, ali mi je Allah pomogao u borbi s njim, pa je prihvatio islam.
Šejtani objavljuju štićenicima svojim
Neki se ljudi pitaju kako je moguće nazvati šejtansko komuniciranje sa svojim sljedbenicima objavom (vahj)?
Jezičko značenje riječi vahj (objava) ukazuje na davanje informacija u tajnosti i na skriven način. Da bismo približili i pojasnili ovaj fenomen, navest ćemo sljedeći primjer:
Ako bi ti kojim slučajem u goste došao čovjek koji je težak sagovornik, nastojao bi putem davanja znakova i mimike svome sinu ili slugi izbjeći susret i razgovor s njim. Sin ili sluga, čim bi vidjeli te signale, razumjeli bi tvoju poruku, i nastojali bi na svaki način riješiti se gosta, kome ne želiš praviti društvo. Niko drugi sa strane nije mogao prepoznati i proniknuti u signale koji si im dao. Dakle, to je jedan vid skrivene komunikacije.
Allah, dž.š., objavljuje i ljudima, kao što navodi u ovom ajetu:
“Nijednom čovjeku nije dato da mu se Allah obraća osim na jednom od tri načina. ..” (Eš- Šura, 51)
Kao što je Svoju objavu slao ljudima vjerovjesnicima, tako ju je slao i običnim ljudima.
“l Mi nadahnusmo Musaovu majku…” (El- Kasas, 7),
čak i pčelama On objavljuje: “Gospodar je tvoj pčelu nadahnuo. ..” (En-Nahl, 68),
pa i neživoj prirodi On je Svoju objavu slao:
“Kada se Zemlja najžešćim potresom svojim potrese i kada Zemlja izbaci terete svoje, i čovjek uzvikne: “Šta joj je?!”, toga će dana ona vijesti svoje kazivati jer će joj Gospodar tvoj narediti.” (Ez-Zilzal, 1-5)
Vahj ili način Božijeg obraćanja ima svoje različite manifestacije i forme, s obzirom da se On obraća različitim svjetovima, ali kada se riječ vahj spominje sa određenim članom ili kao vlastito ime, onda je isključivo riječ o Božijoj objavi nekom od Njegovih poslanika.
Koliko šejtan zna o svijetu gajba
Nakon što nas je Uzvišeni upoznao s činjenicom da su šejtani ti koji svojim sljedbenicima na zemlji došaptavaju neke informacije, i upozorio nas da ni u kojem slučaju ne prihvatamo njihovo zavođenje, pitamo se šta je sadržaj tog šejtanskog govora?
U prošlosti su oni prisluškivali ono što je Uzvišeni melekima stavljao u zadatak, a radilo se o različitim zaduženjima u kosmosu. Šejtani su imali svoje zauzete pozicije i busije u kosmosu, odakle su mogli pratiti te Božije naredbe, pa ih brže-bolje dostavljali čarobnjacima i predskazivačima sudbine, svojim saradnicima na zemlji, dodajući tim riječima svoje laži i izmišljotine.
Dakle, u njihovom je govoru tada bilo ono što ljude poziva u nevjeru i griješenje, umjesto iskazivanja pokornosti Allahu Uzvišenome.
A oni ljudi koji bi išli u posjetu tim čarobnjacima i astrolozima bili bi obavješteni o tome šta će im se desiti u budućnosti, obmanuti njihovim tvrdnjama da oni uistinu posjeduju sve informacije i sve znanje. Pa ako bi im ljudi povjerovali, otvorili bi sebi put u nevjerovanje. Čarobnjaci izmišljaju laži na Allaha, pozivajući se na ono što su oni sami pripisali u tekst Božije riječi, a to odgovara njihovim željama i planovima u pogledu zavođenja ljudi.
Međutim, kada je počelo poslanstvo Muhammeda, a.s., Uzvišeni je Allah oduzeo šejtanima svaku mogućnost da prisluškuju ono što se objavljuje. Dakle, šejtani se ne mogu miješati u Allahov zakon. Njihov svaki prodor u blizinu prostora gdje Bog melekima obznanjuje Svoju objavu, rezultirao bi udarom plamena po njima. Evo šta nam o tome, u suri El-Džinn Uzvišeni kazuje:
“l mi smo nastojali da nebo dotaknemo i utvrdili smo da je moćnih čuvara i zvijezda padalka puno; i sjedeli smo okolo njega po busijama da bismo što čuli, ali će onaj, ko sada prisluškuje, na zvijezdu padalicu koja vreba naići.” (EI-Džinn, 8-9)
Iz ajeta je jasno da su pokušaji šejtana ostali uzaludni, jer je AUah sačuvao u potpunosti taj prostor melekima čuvarima, čimeje otklonjena svaka mogućnost da bise u Njegovim riječima moglo što šejtansko umiješati, i da bi oni mogli naškoditi vjeri koju On obznanjuje ljudima. Sulejman, a.s., jeste jedini čovjek na svijetu koji je imao, uz Božiju pomoć, pod svojom punom kontrolom džine i šejtane. Bio je u stanju sakupiti sve njihove knjige i zapise koje stavljaju ljudima, i kazniti sve one među njima koji ne izvršavaju njegove zapovijedi. On je molio Boga da mu, pored dara poslaničke misije, daruje i toliko veliku vlast koju niko prije i poslije njega neće imati.
“Gospodaru moj”, rekao je, “oprosti mi i daruj mi vlast kakvu niko, osim mene, neće imati! Ti uistinu, bogato daruješ!”
l Mi smo dali da mu služe: vjetar’ koji je prema zapovijedi njegovoj blago puhao onamo kuda je on htio – i šejtani, sve graditelji i gnjurci.” (Sa’d, 35-38)
Iz ovog ajeta saznajemo o velikoj vlasti i carstvu koje je posjedovao poslanik Sulejman, a posebno je zanimljivo to da su, između ostalih, među njegovim podanicima bili i šejtani, koji su poslušno izgradili brojne, velike građevine u njegovom vremenu. Oni su obavljali i najteže poslove, koji nadmašuju ljudske mogućnosti, ali i poslove ronjenja i istraživanja u moru, odakle su mu donosili ukrase, nakit i brojne druge, vrijedne, stvari. Jedna skupina šejtana koje je držao pod svojom kontrolom radila je čitavo vrijeme pod okovima, jer su se bili pobunili protiv njegove vlasti, pa ih je on, uz pomoć Božiju, savladao i držao okovane.
Nastavlja se, ako Bog da.
