Vi ste ovdje
Home > Magazin > Moj vrt > Sedam koraka do uspješne jesenje sadnje voća

Sedam koraka do uspješne jesenje sadnje voća

Pravilna sadnja voća uz pripremu zemljišta i izbor sadnica su najvažniji faktori prilikom podizanja voćnjaka. Zato im se treba posvetiti posebna pažnja.

Prva odluka prije sadnje je izbor parcele za sadnju kao i to da li će to biti amaterski voćnjak, homogeni ili mješovit, intenzivni, špalirski ili voćnjak livada.

Najbolje vrijeme za sadnju voća je na jesen, čim opadne lišće!Koji su radovi koje u vrtu trebate obaviti prije početka zime pročitajte ovdje. Posljednji termin za sadnju voća je proljeće, prije nego krene vegetacija, ali je višestruko korisno da voće provede cijelu zimu posađeno, da zemlja dobro nalegne na korjen i da se fine žilice spoje sa zemljom i spreme da prehranjuju sadnicu čim krene vegetacija. Proljećna sadnja ima za problem slabiji prijem i slabiji porast sadnica u prvoj godini, kao i potrebu da se više navodnjavaju u prvoj godini.

Prilikom sadnje voća potrebno je obaviti slijedeće radnje:

1. Priprema zemljišta

Priprema zemljišta se sastoji od čišćenja terena, ravnjanja, meliorisanja i rigolovanja. Ako je zemljište ranije obrađivano i često orano, potrebno je popraviti strukturu zemljišta a najbolji način za to je da se izvesno vrijeme zaledini odnosno da se napravi livada. Treba voditi računa i o odvođenju suvišne vode rađenjem drenaže. Kako pripremiti zemljište za sadnju malina pročitajte ovdje, također pročitajte koje oranje zemljišta je bolje jesenje ili proljetno.

2. Izbor vrste, sorte i podloge

Prije same sadnje, potrebno je odlučiti se za voćnu vrstu koju ćemo saditi pa shodno tome i izabrati sorte, vodeći računa da većina voća nije samooplodna i da im je potrebna sorta oprašivač. Pored odluke koju ćemo vrstu voća saditi, potrebno je odlučiti i na kojoj podlozi je ta vrsta voća kalemljena. Bujnost podloge direktno utiče na odluku o razmaku voća kao i o izboru krošnje koju ćemo formirati (vaza, piramida, vreteno …).

Izbor podloge se vrši i na osnovu sastava zemljišta na kojem se sadi, a sastav možemo saznati analizom zemljišta, za to je najbolje obratiti se poljoprivrednim savjetodavnim službama.

3. Kopanje rupa

Na zemljištu koje je prethodno rigolovano ili orano, kopaju se rupe prečnika 50-80 cm (za jagodasto voće oko 30 cm), dubine 30-40 cm.

Na zemljištu koje nije prethodno rigolovano ili orano, kopaju se jame čija je širina 1.5-2.5 metara, dubine do 60 cm.

Prilikom kopanja rupa ili jama, kopa se tako što se prvi sloj površinske zemlje (do 20 cm) izbaci sa jedne, a drugi sloj sa druge strane rupe. Ako se kopa dublje od 40 cm, taj sloj se samo prekopa i ostavi na istoj dubini. Rupe treba da ostanu otvorene 2-3 nedelje.

4. Vađenje svojih kalemova ili kupovina sadnica

Prilikom vađenja sadnica koje smo sami proizveli, treba što više sačuvati korjen, naročito fine žilice, tako da ovaj posao treba raditi polako i strpljivo, sa što manje čupanja. Potrebno je prvo ašovom oko sadnice na rastojanju 20-30 cm kopati i presjecati žile, a zatim kad se sadnica dovoljno oslobodi, nagnuti je na stranu pa ašovom presjeći centralnu žilu koja ide ispod sadnice pravo na dole.

Pri vađenju ili kupovini sadnica, izuzetno voditi računa o pupoljcima! Sadnica mora imati sve pupoljke naročito na visini između 50 i 100 cm jer će iz tih pupoljaka krenuti grane koje će formirati krošnju, ako nema pupoljaka to je jako velik i često nerješiv problem.

Više o kalemljenju voćki pročitajte ovdje

5. Pribavljanje đubriva

Idealno bi bilo pribaviti pregorjelo stajsko đubrivo, a ako je to nemoguće, onda vještačko đubrivo sa više kalijuma.  Količina je okvirno dvije do tri lopate pregorelog stajskog ili jedna puna šaka vještačkog po sadnici. Treba što više izbjegavati vještačka đubriva jer ona uništavaju zemljište.

Najbolje je ako sami pripremimo kompost. Kako napraviti kompost pročitajte ovdje

6. Priprema korjena

Korjen se orezuje tako što se sve debele žile prekrate, takođe se prekrate i oštećene žile do mjesta iza oštećenja, a centralne se skroz uklone. Ne treba previše prekraćivati žile, treba ostaviti da budu duže ali da debele na krajevima imaju čist presjek makazama.

Jako je korisno ako se nađe kravlja balega da se u nju umoče žile prije sadnje, sadnice u ovoj smjesi treba da odstoje 12-24 sata.

7. Dezinfekcija sadnica

Sadnice se prije sadnje poprskaju rastvorom bakra. Treba okupati i korjen koji prije toga treba orezati, zatim dezinfikovati prskanjem, piše vocarskisavetnik.com

Preporučujemo da još pročitate:

Najbolje vrijeme za rezidbu voćaka

Da li saditi voće u jesen ili proljeće

Akos.ba

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top