Vi ste ovdje
Home > Kultura i tradicija > Umjetnost > Sead Pašić, neimar pod čijim je nadzorom obnovljena džamija Ferhadija

Sead Pašić, neimar pod čijim je nadzorom obnovljena džamija Ferhadija

Izgradnja Ferhadije kruna profesionalnog rada Banjalučanina Seada Pašića kojem je Građevinski fakultet iz Beograda nedavno uručio posebno priznanje, “Zlatni indeks”

Banjalučaninu Seadu Pašiću Građevinski fakultet iz Beograda nedavno je uručio posebno priznanje, „Zlatni indeks“. 

„Meni kao čovjeku, kao bivšem studentu tog fakulteta ovo priznanje izuzetno mnogo znači. To je na neki način i završni pečat mog djelovanja u struci i veliko priznanje da nisam promašio svoj životni put, da je moj izbor da upišem Građevinski fakultet u Beogradu bio pravi izbor, da sam radom u struci to potvrdio i ovim priznanjem“, kazao je Pašić u razgovoru za Anadolu Agency (AA).

Kao mladom inženjeru, na samom početku karijere povjeren mu je posao izgradnje jednog od najvećih i najljepših mostova u Banjoj Luci, uslijedio je potom i rad u Institutu za ispitivanje materijala.

A onda je pred Pašića stavljena ponuda koju svaki građevinac i želi i od koje strepi. Rekonstruisati Ferhad pašinu džamiju u Banjoj Luci, reprezentativni objekt islamske arihtekture izgrađen 1579. godine u klasičnom otomanskom stilu koji je predstavljao jedno od najuspješnijih ostvarenja bosanske arhitekture 16. Stoljeća.

Ferhadija je, podsjećamo, djelomično bila uništena eksplozivom detoniranim 7. maja 1993. godine godine od strane nepoznatih srpskih nacionalista kao dio provođenja politike etničkog čišćenja Bošnjaka. Nakon prvog rušenja, vlasti Republike Srpske su organizovale potpuno rušenje i čišćenje terena na kojem se nalazio cjelokupni kompleks džamije. Ostaci ruševina su odvezeni na gradsku deponiju.

„Obnova Ferhadije bila je izuzetno težak zahtjev u stručnom smislu. Ljudi koji posmtaraju Ferhadiju kao objekt, dive se njenoj ljepoti. Kada smo počeli s njenom obnovom morali smo poći od toga da je pred nama objekt koji je izuzetno složen. On iz vana djeluje jednostavno, međutim prostorno je izuzetno komplikovano riješen, te je jedan od naših najtežih zadataka bio da shvatimo kako su je ti ljudi gradili, kao i da to činimo na isti način kako je to bilo činjeno i prije četiri stoljeća“, objašnjava Pašić.

Sada kada su građevinski radovi okončani, dodaje, Ferhadija izvana izgleda impresivno, a istovremeno njen unutrašnji izgled od vanjskog je potpuno drugačiji.

„Za nas građevince da povežemo te dvije stvari predstavljalo je izuzetan problem. Kako je Ferhadija spomenik kulture pod zaštitom UNESC-a pri obnovi obaveza je bila da se izgradi na isti način“, dodaje Pašić.

Podsjeća da su tokom minulog rata sve banjalučke džamije porušene uključujući uz Ferhadiju i dvije najstarije – Arnaudiju i Gazaferiju, a njihovi ostaci rasuti po deponijama. To je značilo i mukotrpan posao, pronalaženje tih elemenata i fragmenata, ali i odabir onih koji su pripadali Ferhadiji .

„To je konkretno značilo da smo 3.500 fragmenata trodimenzionalno skenirali da bi odredili kojoj od džamija pripadaju. Posebno smo vodili računa o ukrasnim dijelovima koji su sadržavali fragmente boje da bi poslužili kao vodilja u kasnijem pronalaženju adekvatnih boja i njihovim mjesta u džamiji. Pri tom nismo imali mnogo podataka o Ferhadiji kao objektu i mnogo nam je pomogao Zavod za zaštitu spomenika iz Kotora koji je sanaciju Ferhadije radio nakon katastrofalnog zemljotresa 1969. godine i koji je ustupio svoju arhivu“, priča Pašić o godinama mukotrpnog i zahtjevnog rada na ovom poslu.

Od pomoći su bili, dodaje, i sami klesari posebno oni iz Fojnice koji su zanat učili na otoku Braču i koji su imali iskustvo rada na obnovi mostarskih džamija.

„I  pored velikog iskustva plašio sam se hoćemo li mi kao ljudi, kao neimari moći to uraditi. Jer riječ je o jednoj volumenskoj ljepoti u prostoru koja je nenametljiva, a ipak savršena“, istakao je Pašić za Anadolu Agency.

Iako je minulih godina, kao glavni inženjer sve podredio obnovi Ferhadije iz dana u dan nadzirući tok radova, Pašić ističe da ko zna da li bi se ova džamija ikada obnovila da nije bilo svesrdnog angažmana bivšeg reisa Islamske zajednice BiH Mustafe Cerića.

„Njegova uloga u tome je neprocjenjiva, prije svega iz razloga jer je izgradnju Ferhadije internacionalizirao, a što je i rezultiralo novčanim donacijama brojnih ambasada sa sjedištem u BiH“, smatra Pašić.

Dodao je da je u konačnici uz reisa Cerića zasigurno najveći doprinos izgradnji Ferhadije dao i profesor Muhamed Hamidović koji ju je projektovao, i koji je bio uvjeren da će cijeli tim biti sposoban da iznese pred njih postavljen zadatak.

„Sada kada je sve gotovo vidim da je bio u pravu“, rekao je Pašić, ističući i veliki doprinos koji su u ovom poslu dali i brojni članovi IZ Banja Luka.

Da bi svečano bila otvorena do narednog Bajrama, sada na Ferhadiji predstoji unutrašnje oslikavanje. Istovremeno na obnovu čeka Arnaudija, znatno manja ali jednako u građevinskom smislu lijepa džamija. Završavajući ovaj razgovor pitali smo Pašića da li je Arnaudija njegov slijedeći izazov.

„ Mislim da ne bih trebao učestvovati u tom poslu. Volio bih da dođu mlađi ljudi, a mi ostali možemo biti savjetnici. A ja nadam se da ću u ovom gradu ostati upamćen kao neimar Sead“, rekao je Pašić, neimar koji je dao doprinos da se Ferhadija ponovo uzdigne i zasija u svojoj ljepoti.

Akos.bA/AA

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top
PHP Code Snippets Powered By : XYZScripts.com