Vi ste ovdje
Home > Ekonomija > Samir Vildić, direktor BIGMEV-a: BiH u Turskoj može da otvori sva vrata

Samir Vildić, direktor BIGMEV-a: BiH u Turskoj može da otvori sva vrata

Nakon 16. godina boravka u Turskoj Samir Vildić, rođeni Kalesijac vratio se u Bosnu i Hercegovinu gdje mu je odnedavno povjerena funkcija direktora za BiH u Centru za razvoj odnosa sa Bosnom i Hercegovinom – “BIGMEV”.

U razgovoru za poslovni portal Akta.ba Vildić kaže kako je u vrijeme boravak u Turskoj od 2001. do 2017.godine,  završio srednju školu, teološki fakultet i magistrirao na Fakultetu islamskih nauka, zatim, nedavno magistrirao i na Fakultetu međunarodnih odnosa. Pored toga u završnoj fazi su i pripreme za doktorat na Fakultetu islamskih nauka.

“Imao sam čast boraviti u Turskoj upravo onda kada je ona doživljavala svoju renesansu u svakom pogledu, posebno političkom i ekonomskom. Taj put od Kalesije do Istanbula, pa natrag, ispunjen je prije svega sudbinom, trudom i naravno željom da Bosnu i Hercegovinu predstavljam što je moguće bolje, onako kako to njoj i dolikuje”, kaže Vildić, koji je pored obrazovanja u Turskoj pronašao i zaposlenje, zasnovao porodicu, međutim želja za povratkom je bila jača.

IZAZOVNO TURSKO TRŽIŠTE

U Turskoj ste zadnjih sedam godina radili kao projekt manadžer u Počasnom konzulatu Bosne i Hercegovine u Bursi i Centru za razvoj odnosa sa Bosnom i Hercegovinom – “BIGMEV”. Kakva su Vam iskustva?

Želim istaći da je BİGMEV Fondacija osnovana 2010. godine u Istanbulu s ciljem razvoja ekonomskih, kulturoloških i naučnih odnosa između Bosne i Hercegovine i Republike Turske. Fondacija pored Istanbula, ima također urede u Bursi i u Sarajevu. Osnovni ciljevi BIGMEV-a su povećanje nivoa turskih investicija u Bosni i Hercegovini, povećanje obima trgovinske razmjene između Bosne i Hercegovine i Republike Turske, stvaranje održivih veza između poslovnih krugova, unapređenje odnosa bh. dijaspore sa domovinom i doprinos u razvoju Bosne i Hercegovine kao i bratimljenje i razmjena iskustava između općina. Međutim, BIGMEV za mene predstavlja mjesto gdje sam spoznao vrijednost Bosne i Hercegovine, naučio kako se ona voli i uvidio potencijale koje nosi. Prije nego sam počeo raditi u BIGMEV-u razmišljao sam kako ostati u Turskoj, a nakon rada kroz BIGMEV, tražio sam načina kako da se što prije vratim u Bosnu i Hercegovinu, i eto prošle godine taj san mi se, hvala Bogu, ostvario. Sve je to BIGMEV.

Koliko su prema Vama Turci bili susretljivi sve ove godine?

Bosna i Hercegovina uživa posebno mjesto u Turskoj. Moje šesnaestogodišnje iskustvo boravka u Turskoj potvrđuje da tamo novac ne otvara sva vrata, ali je Bosna i Hercegovina ta koja u Turskoj može da otvori sva vrata, i ja sam dosta puta bio svjedok tome. S druge strane, moje studiranje podržala je Republika Turska kroz stopostotno stipendisanje. Znači, završio sam srednju školu, fakultet, dva magistarska i doktorat uz podršku Republike Turske, što na dobar način oslikava otvaranje vrata koja sam spomenuo, te spremnost Turske kao države da preuzme bitnu ulogu u odrastanju novih generacija u globalnom smislu.

Koliko BiH koristi Tursku kao svoju poslovnu šansu, odnosno na koji način domaće kompanije mogu iskoristiti mogućnost plasmana roba u Tursku?

Izvoz bosanskih proizvoda na tursko tržište sa sobom nosi i izazove jer je to ogromno tržište od 80 miliona stanovnika. Međutim, kvalitet i pristupačna cijena našeg proizvoda čini ga konkurentnim na turskom tržištu, te je upravo to razlog povećanja izvoza iz Bosne i Hercegovine za Tursku. Tu činjenicu potvrđuju i podaci iz 2016. godine. Prema spomenutim podacima, izvoz iz Bosne i Hercegovine za Tursku prošle godine iznosio je 401.0 milion KM, što je više za 13.1 posto u odnosu na 2015. godinu. Neki od bosanskih proizvoda za koji postoji veliki interes na turskom tržištu jesu ulje, brašno, meso, jagodičasto voće, maline, namještaj, šećer, čelik i kesten.

Zadnjih godina mnogo se pričalo o investicijama Turske u BiH, koliko se zaista te investicije i u kojem sektoru dominiraju?

Neke od najznačajnijih turskih investicija u Bosni i Hercegovini su Natron Hayat doo u Maglaju poznat po proizvodnji raznoraznih vrsta papira i papirnih pakovanja, Sisecam soda Lukavac doo – proizvođač sode koja se kao sirovina koristi u industrijama stakla i deterdženata, Ziraat Banka sa preko 30 filijala, građevinska firma Cengiz Insaat i dr. U posljednje vrijeme možemo izdvojiti investicije u tekstilnom, poljoprivrednom i sektoru stočarstva. Kvalifikovana radna snaga, geografska blizina evropskom tržištu, jako niske porezne stope i još mnogo toga razlog je zašto se turski investitori odlučuju za Bosnu i Hercegovinu, koja za turske investitore predstavlja kapiju za evropsko tržište.

TURSKE INVESTICIJE U BIH

U Turskoj živi veliki broj ljudi, koji su porijeklom iz BiH, kolika je njihova želja da se vrate u BiH i investiraju ovdje?

Potencijal dijaspore u Turskoj koji Bosna i Hercegovina treba da iskoristi prije svega ekonomske je naravi. Među vlasnicima najjačih turskih brendova nalaze se i ljudi koji su porijeklom iz Bosne i Hercegovini i čiji roditelji i dan danas u kućama govore bosanskim jezikom. Tako su naprimjer vlasnici brendova kao što su Mavi Jeans – lider u modnom sektoru, Enka Holding – najveća građevinska firma i holding u Turskoj, zatim najveći proizvođač dječijeg namještaja sa svojih 444 prodajnih mjesta u svijetu Çilek, koji je u isto vrijeme osnivač i predsjednik Fondacije BIGMEV, zatim jedan od najvećih proizvođača kompozitnog materijala i automobilske industrije Avitaš, porijeklom iz Bosne i Hercegovine. Ovo su samo neki od mnogobrojnih primjera. Naravno da interes kod ovih ljudi postoji, za primjer možemo navesti gospodina Muzaffer Çilek koji je investirao u nekoliko sektora u Bosni i Hercegovini.

Vratili ste se u BiH prije deset mjeseci, odnedavno ste i direktor BIGMEV-a za Bosnu i Hercegovinu, koja je Vaša misija i šta Vas je motiviralo da se vratite u BiH?

Nakon deset mjeseci boravka u Bosni i Hercegovini, sa velikim zadovoljstvom mogu reći: “Hvala Bogu pa sam se vratio”. Pored emotivnih razloga za povratak u svoju jedinu domovinu, uočio sam i mnoge potencijale koje pruža naša država. Ljudski potencijal je na prvom mjestu. Imamo jako kvalitetnu i obrazovanu omladinu, za koju vjerujem da će biti glavni pokretač svih pozitivnih promjena u društvu. Zatim tu su i neiskorišteni potencijali u raznim sektorima koje je moguće iskoristiti uz izuzetno male investicije. Međuljudski odnosi i potencijali za stvaranje poslovne atmosfere bili su moja motivacija za povratak u Bosnu i Hercegovinu.

Kako znanja o dobrom ekonomskom konceptu u Turskoj primijeniti na naše lokalne zajednice i općenito na Bosnu i Hercegovinu?

Uspješnost lokalnih zajednica u ekonomskom smislu se na poseban način ispoljava kroz stvaranje brendova određenih proizvoda koji su postali sinonim tih lokalnih zajednica. Na taj način je iskorištena geografska bliskost u razvijanju i usavršavanju proizvoda, kao i stvaranju konkurentnije borbe na tržištu. Taj koncept je usko vezan i za promoviranje domaćih proizvoda. Vjerujem da bosansko-hercegovačka privreda može iz ovoga pristupa izvući pozitivne primjere za uspješnije poslovanje. Bratimljene općine mogu biti najbolja spona za prenos i razmjenu ovih iskustava, a danas se između Bosne i Hercegovine i Turske nalazi preko 100 bratimljenih općina. Zašto ne iskoristiti ovaj potecijal!?

Da li je uopće moguće to uraditi i da li naše vlasti vide šansu u ljudima koji se vraćaju u BiH puni znanja i iskustva?

Koliko je bitno da vlasti prepoznaju šansu u tim ljudima, u toj mjeri je neophodno da i ti ljudi prepoznaju da su šansa za Bosnu i Hercegovinu. Dok vlasti rade na uspostavljanju mehanizama preko kojih će za dobrobit društva iskorištavati uvezeno znanje i iskustvo, svaki pojedinac mora pronaći svoju ulogu u stvaranju kolektivne svijesti i jačanju društva. Taj proces je jedino moguće krunisati uspjehom uz timski rad.

Koji su Vam dalji planovi?

Sedmogodišnje iskustvo BIGMEV-a na promovisanju i razvoju odnosa između Bosne i Hercegovine i Republike Turske rezultiralo je uspjehom, što našem timu daje dodatnu motivaciju za rad. BIGMEV će zasigurno nastaviti raditi na ostvarenjima svojih ciljeva. S druge strane, moja malenkost, zanesena ljepotama i potencijalima Bosne i Hercegovine, biće na usluzi državi i u koristi društvu.

Razgovarala: Elvira Kokor

akta.ba

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top