Vi ste ovdje
Home > Vijesti > Kolumne i intervjui > Ramić za Akos.ba: Sabur je odlika snažnih, a defetizam vole oni koji ne vole ovu državu

Ramić za Akos.ba: Sabur je odlika snažnih, a defetizam vole oni koji ne vole ovu državu

Iako je od rata prošlo 22 godine tematika položaja izbjeglih i raseljenih osoba u Bosni i Hercegovini, a posebno u bh entitetu Republika Srpska je uvijek aktuelna. Razgovarali smo sa federalnim ministrom Edinom Ramićem o budžetu Ministarstva na čijem je čelu, o njegovim socijalnim, ekonomskim aktivnostima te o zajedničkom nastupu probosanskih stranaka u bh entitetu RS na izborima 2018. godine.

Razgovarao: Sanadin Voloder

Akos.ba: Koliki je budžet kojim raspolaže Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica i u kojoj mjeri on zadovoljava potrebe povratničke populacije?

Ramić: Ovo Ministarstvo ima budžet od 26 miliona. Od toga je 23 miliona operativnih sredstava za projekte. Da bismo zadovoljili potrebe povratnika, trebalo bi nam za početak najmanje 50 miliona godišnje.

Naime, po popisu, u Republici Srpskoj imamo 172 hiljade Bošnjaka i 30 hiljada Hrvata, kojima smo mi često prva i jedina adresa za sve, od popravljanja vodovoda, preko stipendija do pravne pomoći. Neke općine u Federaciji od 50-60 hiljada stanovnika imaju veći budžet od nas, na koje dakle računa oko 200 hiljada ljudi. I neka je tako, nama čini čast da računaju na nas. Ti ljudi nisu i neće biti ostavljeni. Ne smiju.

Najgore je kad niko ne očekuje od vas ništa. To se desi kada izgubite povjerenje, ili ako ga nikad niste ni imali. Nemamo budžet koliki bi nam trebao, ali dobro ga i ravnomjerno raspoređujemo, te nekada izgleda da imamo veće resurse nego što imamo. To ćemo, ako Bog da, i nastaviti, i svi mogu računati na nas.

Upravo smo formirali jedno tijelo koordinatora, koje će evidentirati potrebe povratnika i proaktivno djelovati prema njima, obavještavati ih o javnim pozivima, kako bi se mogli prijaviti za sredstva i oni koji to sami nisu znali dosad.

Akos.ba: Svjedoci smo intenzivnog trenda iseljavanja iz Bosne i Hercegovine. Da li je ovaj trend intenzivniji u povratničkim sredinama?

Ramić: Ljudi se iseljavaju i iz sredina gdje nisu izloženi nacionalnoj diskriminaciji i veličanju ratnih zločinaca, koji su im pobili porodice, a kamoli tamo gdje je to slučaj. Žao mi je svih, svakog našeg čovjeka koji se odluči napustiti domovinu. Niko to ne radi tek onako, to su najteže odluke.

Treba onda zamisliti kolika je snaga volje povratnika, koji unatoč svemu ostaju na svojoj zemlji kao čuvari ove države. U RS-u je još gora ekonomska situacija, zbog čega ne treba likovati, iako je to činjenica.

Naš cilj je da jačamo veze naših ljudi koji su vani prema domovini. Važno je da se održe veze, da ti ljudi imaju priliku da grade imovinu ovamo i da ulažu. Nekada to nema tržišnu logiku, ali imaju emocionalne veze i potrebu koja je jača od tržišta. Ako neko odseli, to ne znači da se odrekao domovine. Naprotiv, naš čovjek gdje god bio na zemaljskoj kugli ne zaboravlja Bosnu i Hercegovinu, i mi ne smijemo zaboraviti te ljude.

Akos.ba: Vaše ministarstvo izdvaja stipendije za povratničku populaciju. Pored toga nedavno je realizovan projekat podrške zapošljavanju. Da li je u radu Ministarstva bilo do sada ili da li su planirane pronatalne mjere (podrška sklapanju brakova, sredstva za porodilje, novorođenčad, itd.)?

Ramić: Podržavamo redovno đake u povratničkim zajednicama stipendiranjem, a također, drago mi je što je primijećeno, iniciran je s naše strane projekat zapošljavanja. Nadam se da će u skorije vrijeme biti sve više projekata te vrste, odnosno da ćemo riješiti pitanje primarne, stambene skrbi, kako bismo se mogli što više orijentisati prema ulaganju u obrazovanje, zapošljavanje, pa i pronatalne politike.

Što se tiče pitanja porodiljskih naknada, u kontekstu Vlade Federacije, bilo je pokrenuto pitanje kreiranja jedinstvenog federalnog fonda za porodilje, kojim bi se nivelisale razlike u naknadama između kantona, što spada u resor Ministarstva rada i socijalne politike. U idućem periodu je potrebno razmotriti da li u to uključiti i povratničku populaciju ili na drugi način da riješimo to pitanje. Što se tiče Federalnog ministarstva raseljenih, imamo specijalan senzibilitet u pitanju podrške prema mladim bračnim parovima i mladim roditeljima, te nastojimo u svim projektima da nam oni budu među prioritetima.

Akos.ba: U zapadnoj javnosti već duži period je aktuelna rasprava o “lažnim vijestima” i medijskoj propagandi. Kod nas je već dugo ta praksa da objavljuju neistine i širi defetizam. Koje je vaše mišljenje o tim pojavama?

Ramić: Samo onaj ko je u stanju da trpi kritiku, pa i neopravdanu, i zaslužuje vlast. Ljudi koji ne trpe kritiku i na svaku riječ hoće da se osvete su najprije slabi, a onda i opasni. Princip je da novinari, imaju pravo da govore sve što hoće, pa čak i da iznose neistine, iako ne bi trebali, jer laž uvijek najviše šteti onom ko je izgovara.

Po tome se demokratija razlikuje od nekih prošlih režima, za kojima neki plaču i žale danas. Naime, danas opozicija može sasvim komotno iznositi laži o vlasti, a nekada u tim režimima opozicija nije imala pravo iznositi istinu o vlasti – za to se išlo u zatvor.

Narod, koji predstavljamo, ne voli da nas iznerviraju neke neistine, i kada vas neistine iznerviraju to je znak slabosti i već ste pobijeđeni. Čovjek mora biti spokojan. Sabur je odlika snažnih. Ko se bavi politikom u BiH nekada ima utisak da ga nijedan zlonamjeran čovjek ne mimoiđe, ali čovjek iz svega može izvući makar neku pouku.

To je što se mene lično tiče. Međutim, mnogo važnije od toga kakav utisak na mene ostavljaju te medijske kampanje jesu njihovi efekti na sam povratak i povratnike, u vidu demotivacije i pesimizma koji ubija volju i perspektivu. Tu crnu priču o povratku i defetizam vole oni koje ne vole ovu državu. Nama treba više pozitivnih priča, a manje defetizma, ali ne možemo mi iz institucija zabranjivati ili naređivati nešto – to je odgovornost novinarske profesije.

Akos.ba: Utihnula je priča o zajedničkom nastupu bosanskih snaga u Republici Srpskoj nakon što je pokret “Odgovor” objavio da je planirani sastanak na tu temu, koji je trebao biti održan u Srebrenici, otkazan. Da li je priča o zajedničkom nastupu bosanskih snaga – gotova?

Ramić: Ne smije biti. Priča o jedinstvenom nastupu ne samo bošnjačkih, već svih probosanskih snaga u RS-u je pitanje opstanka 200 hiljada ljudi u tom entitetu koji se nisu izjasnili na popisu kao Srbi.

Na prošlim općim izborima smo imali ogormnu šansu. Domovina je osvojila 34,5 hiljada glasova i pet mandata u Narodnoj skupštini RS. SDP je nastupio individualno i osvojio oko 12 hiljada glasova, i nijedan mandat. Da se išli zajednički, Domovina bi imala sedam mandata i nikakve “afere papci”, ni druge kombinacije, ne bi nas spriječile da se pitamo ko će biti vlast.

Neću da govorim šta je to izdvajanje SDP-a iz Domovine značilo za Dodika, jer i oni znaju šta je istina i to je bolno za njih, ali upravo to što su svjesni vidim kao šansu za promjenu. SDP je tada, 2014. bio vladajuća stranka, i nama u Federaciji nije bio interes da koaliramo sa vladajućom strankom, ali svjesni da je u RS-u država BiH ugrožena rekli smo da ćemo ići zajedno. Sad je situacija obrnuta, SDA i SBB su vlast, a SDP opozicija u Federaciji, ali interes države je i dalje zajednički nastup. Bili opozicija ili vlast, niko od bosanskih snaga ne smije kalkulirati s interesom države.

Akos.ba: Koje bi strateške promjene zajednički nastup bosanskih snaga donio u RS-u i na državnom nivou?

Ramić: Mnogo se priča sad o ovoj posljednjoj deklaraciji o vojnoj neutralnosti. U tome učestvuju i naši međunarodni partneri, a važno je da shvate da će se politička borba i za NATO i sva ostala krucijalna pitanja odlučiti po pitanju zajedničkog nastupa bosanskih snaga.

Umjesto na produbljivanje animoziteta u Sarajevu, čega ima već dovoljno, pa i previše, bolje je te neke resurse usmjeriti na organizaciju i jačanje probosanskih snaga, koje su za euro-atlantske integracije u RS-u. Zamislite Narodnu skupštinu RS u kojoj imate jedan blok 8-10 zastupnika, koji su za NATO. Drugačija bi bila priča od ovog sada.

Polarizacija između vlasti i opozicije nikad nije bila jača, a to je šansa za nas kao treći blok, da budemo oni koji odlučuju. Samo zajedno možemo organizirati narod i osvojiti dovoljno snage da nas se pita. Kad se bez nas ne bude mogla formirati vlast, drugačija će biti priča i jednog i drugog bloka.

Ideja vodilja našeg djelovanja je jedna misao rahmetli predsjednika Alije Izetbegovića, koji je jednom prilikom kazao: “Najvažnija odredba Dejtonskog ugovora, zbog koje smo progutali mnoge gorke piluke, za nas je ona o povratku svih u svoje domove.” Sad se u punom smislu, sa novim izazovima, pokazuje zašto je povratak ključni faktor u očuvanju i odbrani države u miru.

Akos.ba

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top