>
Promocija tri knjige prof. dr. Sanjina Kodrića Promocija tri knjige prof. dr. Sanjina Kodrića
Datum događaja: 30 Jan Mjesto događaja: Bošnjački institut – Fondacija Adila Zulfikarpašića, ul. Mula Mustafe Bašeskije 21, Sarajevo Promocija triju novih knjiga Sanjina Kodrića iz 2018.... Promocija tri knjige prof. dr. Sanjina Kodrića

Datum događaja: 30 Jan

Mjesto događaja: Bošnjački institut – Fondacija Adila Zulfikarpašića, ul. Mula Mustafe Bašeskije 21, Sarajevo

Promocija triju novih knjiga Sanjina Kodrića iz 2018. godine: „Bošnjačka i bosanskohercegovačka književnost“, „Kako su Bošnjaci vidjeli muslimanski Orijent i evropski Zapad“ i „Studije iz kulturalne bosnistike“, bit će upriličena 30. januara 2019. godine s početkom u 18 sati u Bošnjačkom institutu – Fondaciji Adila Zulfikarpašića, Mula-Mustafe Bašeskije 21, Sarajevo.

Promotori: prof. dr. Elbisa Ustamujić, prof. dr. Fahrudin Rizvanbegović, prof. dr. Muhidin Džanko, prof. dr. Dijana Hadžizukić, prof. dr. Muris Bajramović i prof. dr. Sead Šemsović.

IZVODI IZ RECENZIJA:

Knjiga Bošnjačka i bosanskohercegovačka književnost Sanjina Kodrića posvećena je fundamentalnim pitanjima bosnistike kao književnoznanstvene discipline. U tom kontekstu, u knjizi su na iznimno pregledan i sistematičan način prezentirane najznačajnije knjige, zbornici i studije u kojima su tretirana pitanja i problemi odnosa bošnjačke i bosanskohercegovačke književnosti, odnosno pitanja statusa i modela proučavanja bošnjačke i bosanskohercegovačke književne prakse. Time se Sanjin Kodrić pridružio grupi naših istaknutih književnih povjesničara i teoretičara koji su se bavili ovim pitanjima kakvi su Midhat Begić, Muhsin Rizvić, Alija Isaković, Enes Duraković, Radovan Vučković, Zdenko Lešić i dr.

Prof. dr. Muhidin Džanko

Znanstvenik nove generacije i mladi sveučilišni profesor dr. Sanjin Kodrić, koji se na razne načine, organizacijski i stručno-kritički, metodološki i znanstveno, kao i angažiranim nastavnim radom, afirmirao kao jedan od ključnih povjesničara i teoretičara bosanske (bosanskohercegovačke i bošnjačke) književnosti, ne samo u Sarajevu i Bosni i Hercegovini nego i među inozemnim južnoslavistima, svojom novom knjigom Bošnjačka i bosanskohercegovačka književnost rekapitulira svoje višegodišnje bavljenje pitanjima određenja književne prakse u Bosni i Hercegovini, pa i šire. Odlučujući se za priznavanje i višestruka objašnjavanja oba pojma, koja nisu i ne trebaju biti u suprotnosti, Sanjin Kodrić zapravo utemeljuje književnu bosnistiku u užem i širem smislu, ali obje kao metodološki otvoren i komplementaran skup pristupa, metoda i načina istraživanja, pri čemu se kao najproduktivniji i danas ističu međuknjiževni odnosi i interliterarne zajednice te interkulturna i poredbena povijest književnosti, pa i svekolika bosanska i svjetska međukulturna književnost. Na korist europskoga interkulturnoga dijaloga i svjetske kulture mira, suživota vjera, regija i suvremenih nacija.

Prof. dr. Zvonko Kovač

Knjiga Bošnjačka i bosanskohercegovačka književnost Sanjina Kodrića rezultat je njegovog višegodišnjeg predanog rada na istraživanju historije bošnjačke i bosanskohercegovačke književnosti, kao i njegovih interesa u oblasti teorije historije književnosti. To je knjiga koja obrazlaže punu naučnu utemeljenost ideje i bošnjačke i bosanskohercegovačke književnosti i predstavlja jedan od fundamentalnih doprinosa bosnistici danas. Istovremeno, to je i knjiga koja bosnistiku uvodi u nove, savremene okvire, kao i ostatak Kodrićevog izrazito važnog i svake hvale vrijednog naučnog rada.

Prof. em. dr. Elbisa Ustamujić 

Sanjin Kodrić u svojoj eruditskoj knjizi Bošnjačka i bosanskohercegovačka književnost uspješno se izborio za pravo mjesto kanona bošnjačke i bosanskohercegovačke književnosti u dosadašnjem okviru i na novoj karti evropskih kultura, uprkos glasovima koji osporavaju, marginaliziraju i negiraju postojanje tih kanona, kao i uprkos velikoj kompleksnosti ove materije. U zemlji koja se nalazi na raskršću triju tradicija – zapadnokršćanske, grčko-bizantske ili pravoslavne i orijentalno-islamske civilizacije, kao i na granici između Istoka i Zapada, kanon bošnjačke književnosti duboko je prožet islamskom duhovnošću, koja je istovremeno i jedan od osnovnih korijena identiteta i legitimiteta bošnjačkog naroda. Upravo zbog toga, kanon bošnjačke književnosti nije isključivo stvar identiteta nego i digniteta samih Bošnjaka, a za Evropu predstavlja svojevrstan lakmus-papir tolerancije i otvorenosti prema najzapadnijim evropskim autohtonim muslimanima.

Prof. dr. hab. Bogusław Zieliński 

Knjiga Kako su Bošnjaci vidjeli muslimanski Orijent i evropski Zapad Sanjina Kodrića jedinstvena je u bosanskohercegovačkoj književnoj teoriji i historiji književnosti, posebno s obzirom na način na koji je danas moguće iščitavati imagološke konstrukte u književnosti i povezati ih sa širokim poljem kulture. Pored ostalog, Kodrić se bavi razumijevanjem identiteta Bosne i Bošnjaka između muslimanskog Orijenta i evropskog Zapada, pri čemu iščitava mjesta granice ili kontak(a)ta, kako povijesnih, tako i književnih i/ili kulturalnih, i nastoji ih kontekstualizirati i opisati u okvirima književnohistorijskih procesa i pojava bošnjačke i bosanskohercegovačke književnosti, prvenstveno na primjerima kanonskih pisaca. Pritom, u ovom smislu od izuzetne je važnosti studija Može li Drugi čitati?, u kojoj Kodrić razmatra složeni fenomen specifične kritičke recepcije djela Ive Andrića u bošnjačkom kontekstu.

Prof. dr. Muris Bajramović 

Sanjin Kodrić svojom novom knjigom Kako su Bošnjaci vidjeli muslimanski Orijent i evropski Zapad još jednom pokazuje rezultate svog pomnog istraživanja nekih od ključnih tema za razumijevanje historije bošnjačke i bosanskohercegovačke književnosti. Kroz temate Muslimanski Orijent i evropski Zapad, Bosna i Bošnjaci te Čitanje Drugog, Kodrić ukazuje na specifičnosti granične pozicije kulturalnog prostora Bosne i Hercegovine kao njene prednosti, ali i izazova, od preporodnog perioda do savremene književnosti. Preciznim analizama i značajnim naučnim rezultatima Sanjin Kodrić još jedanput je pokazao veliko književnoteorijsko i književnohistorijsko znanje neophodno za proučavanje složenih procesa i pojava unutar povijesti bošnjačke i bosanskohercegovačke književnosti.

Prof. dr. Dijana Hadžizukić

Ovu knjigu intrigantnog naslova Kako su Bošnjaci vidjeli muslimanski Orijent i evropski Zapad čini nekoliko pojedinačnih studija povezanih zajedničkom tematskom niti odnosa Bošnjaka prema dva kulturna izvora njihovog identiteta – muslimanskom Orijentu i evropskom Zapadu. Riječ je o dramatičnom  identitarnom pitanju našega naroda nakon izlaska Bosne iz Osmanskog carstva, pri čemu genezu ovoga pitanja interakcije prema jednoj i drugoj strani Kodrić prati na dva plana – književnohistorijskom i književnoteorijskom, odnosno kulturalno-imagološkom, sve to na primjerima djela reprezentativnih autora počev od Safvet-bega Bašagića pa do Meše Selimovića i Derviša Sušića kao klasika naše moderne literature. Sanjina Kodrića i ovdje prepoznajemo kao prilježnog historičara i teoretičara književnosti, a koji je u stanju kandidirati veliku temu te aplicirati i prispodobiti postulate savremene teorijske nauke na konkretna djela naše književnosti, sa zavidnom akribičnošću i stilskom senzibilnošću.

Prof. dr. Alija Pirić

I najnovija knjiga Sanjina Kodrića – Kako su Bošnjaci vidjeli muslimanski Orijent i evropski Zapad – povezuje njegova književnoteorijska i književnohistorijska istraživanja, pri čemu u našu književnu historiografiju uvodi nove teorijske istraživačke perspektive i tako otvara nove a vrlo važne istraživačke teme, kako to Kodrić i inače čini. Knjiga potvrđuje da je Kodrić ozbiljan i pouzdan književni teoretičar i historičar bošnjačke i bosanskohercegovačke književnosti, a poseban njen doprinos predstavlja opsežna studija Može li Drugi čitati?, u kojoj se Kodrić uhvatio u koštac s problemom kritičke recepcije reprezentacije Bosne i Bošnjaka u književnom djelu Ive Andrića, pokazavši da je riječ o znatno složenijem pitanju negoli se to čini na prvi pogled, a posebno bez temeljitog poznavanja povijesti bošnjačke književnosti i kulture.

Prof. dr. Fahrudin Rizvanbegović

Knjiga Studije iz kulturalne bosnistike Sanjina Kodrića rezultat je njegovih kontinuiranih književnoteorijskih i književnohistorijskih istraživanja u oblasti bosnistike, odnosno bošnjačke i bosanskohercegovačke književnosti. Udružujući književnoteorijsku i književnohistorijsku perspektivu i zalažući se, pritom, za širi kulturološki pristup u proučavanjima književnosti, Kodrić ovom knjigom daje snažan lični pečat (re)konstituiranju bosnistike kao kulturalne bosnistike, čime otvara bitno nove uvide u našu književnu prošlost. To je i razlog što u knjizi Kodrić tematizira različita a vrlo važna pitanja kakva su pitanja odnosa statusa i identiteta bošnjačke književnosti i usmene književnosti Bošnjaka do kraja 19. stoljeća, pitanje mogućih pretpreporodnih početaka novije bošnjačke književnosti već potkraj osmanske uprave u Bosni ili pitanje dosad nepoznate rukopisne ostavštine Maka Dizdara, odnosno pitanje poetike i politike kulture i pjesništva Alekse Šantića ili veze Sarajevskog atentata i književnog djela Ive Andrića. Ova različita pitanja Kodrić povezuje svojim specifičnim kulturološkim čitanjem književnih tema, na svojoj prepoznatljiv način otkrivajući u svakoj svojoj studiji one aspekte književne prošlosti koji su dosad bili nepoznati ili tumačeni na drugačije načine.

Prof. dr. Sead Šemsović

Akos.ba

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.