Vi ste ovdje
Home > U Fokusu > Prije 26 godina prokopan je Sarajevski ratni tunel

Prije 26 godina prokopan je Sarajevski ratni tunel

Uslijed potpune blokade grada i nedostatka materijalnih sredstava, brojni građani Sarajeva tokom 1993. godine udruženo su krenuli u prokopavanje tunela, a njegov podzemni put, ispod aerodromske piste, povezao je dvije teritorije koje je držala Armija Republike BiH – Dobrinju i Butmir

Prije 26 godina prokopan je i pušten u funkciju Sarajevski ratni tunel ili “Tunel D-B” i to je bio najvažniji strateški projekt za odbranu grada Sarajeva i države Bosne i Hercegovine, javlja Anadolu Agency (AA).

Uslijed potpune blokade grada i nedostatka materijalnih sredstava, brojni građani Sarajeva tokom 1993. godine udruženo su krenuli u prokopavanje tunela, a njegov podzemni put, ispod aerodromske piste, povezao je dvije teritorije koje je držala Armija Republike BiH – Dobrinju i Butmir.

Tunel je otvoren 30. jula 1993. godine. Dužinom od 720 metara i visinom 1,5 metara tokom više od dvije godine bio je put kojim je dnevno prolazilo više hiljada ljudi, velike količine namirnica, roba i svega potrebnog za preživljavanje stanovnika bh. prijestolnice u ratnom okruženju.

Značaj tunela koji je bio svojevrsna tajna za Sarajlije u to vrijeme, opisan je u brojnim svjetskim medijima.

U povodu obilježavanja 26. godišnjice prokopavanja i puštanja u funkciju tunela, u organizaciji Fonda memorijala i Spomeničkog kompleksa D-B danas je upriličen prigodan program u okviru kojeg je prikazan i kratki film, posvećen graditeljima, kopačima tunela.

Radili su mjesecima, bez adekvatne odjeće i obuće, bez adekvatnog radnog materijala, bez hrane i vode.

Među njima bio je i Fadil Mizdrak (78) iz čijeg sjećanja se, kako je kazao, 1993. godina i težak rad nikada neće izbrisati.

“Jedno od najtežih sjećanja su težak rad, teški uslovi u tunelu. Gazili smo vodu koja je bila do iznad koljena. Nisu nam trebale ni čizme jer smo ih začas napunili vodom. Teško je bilo izvoditi na kubike zemlje kroz tu vodu, kanale. Teško je bilo raditi u tunelu ali i izvan njega”, rekao je Mizdrak.

Suad Zijadić, direktor Fonda memorijala Kantona Sarajevou okviru kojeg djeluje sadašnji tunel izjavio je da je prokopavanje tunela bila “najveća pobjeda Armije Rebublike BiH i političkog vrha BiH”.

“Da nismo izgradili ovaj tunel, zasigurno ne bismo sačuvali BiH. Vi koji ste ga gradili u to vrijeme i mi koji ga danas gradimo smo ponosni na tu činjenicu”,rekao je Zijadić.

Prisutnima se obratio i ministar za boračka pitanja u Vladi Kantona Sarajevu Ismir Jusko koji je graditeljima poručio da su za njega “legende i hodajući spomenici”.

Jusko je te 1993. godine bio pripadnik specijalnih jedinice MUP-a BiH, koji je među prvima izašao kroz tunel. Onima koji su radili na prokopavanju tunela posebno je zahvalio što su uspjeli sačuvati tajnu.

“Bez ozbira što smo radili u policiji, čuli smo da se nešto pravi ali niko nije imao zvanične informacije. Toliko vas je bilo na izgradnji ovog tunela ali nikako nije dolazila informacija da li je to, što bi rekli, urbana legenda ili se stvarno dešava. Onda nam govore ‘pao je Rogoj, palo je Trnovo, hitno se trebate rebaciti na Igman’. Došli smo ovdje, ušli u tunel. Voda je bila otprilike do pojasa, bili smo dosta jaki momci i poprilično smo bili iscrpljeni kada smo izašli s one druge strane, ali smo svaki metar govorili ‘Bog vas nagradio’ za sve što se uradili”, prisjetio se Jusko.

Istakao je da je u terminologiji ratovanja poznato da kada “padne glavni grad prada u principu sve”.

“Vi ste otčepili nešto što smo mi smatrali d je nemoguće uraditi i od tog momenta mogućnost da će pasti glavni grad ili da bilo šta, za nas je bilo nemoguće”, rekao je Jusko.

Budući da je tunel 1996. godine pretvoren u muzejski kompleks, svakodnevno ga posjećuju brojne turističke grupe. Većina njih iz kompleksa ratnog tunela iz Sarajeva odlazi s velikim saznanjima o ratnim stradanjima Sarajlija, ali i njihovom hrabrom otporu.

akos.ba

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top