Vi ste ovdje
Home > Vijesti > Vijesti iz svijeta > Prijateljstvo dva naroda: Indonezija nam je daleka fizički, ali nam je bliska srcu

Prijateljstvo dva naroda: Indonezija nam je daleka fizički, ali nam je bliska srcu

– U periodu od 20. do 25. januara, ove godine, reisu-l-ulema Husein-ef. Kavazović boravio je u zvaničnoj posjeti Indoneziji…

Jačanje i produbljivanje saradnje između Islamske zajednice i bratskog naroda Indonezije, odnosno njegovih vladinih, vjerskih i obrazovnih institucija i ustanova bio je glavni cilj prve zvanične posjete poglavara Islamske zajednice ovoj dalekoj muslimanskoj zemlji.

Piše: mr. Mirnes Kovač 

 

Prijateljstvo dva naroda

Posjeta reisu-l-uleme trajala je pet radnih dana, a tokom tog zgusnutog protokola reisu-l-ulema je uspio obići najznačajnije adrese za vjerska i edukacijska pitanja u glavnom gradu ove zemlje. Republika Indonezija je u našoj zemlji prisutna još od vremena na agresiju kada je indonežanski narod izrazio svoju solidarnost i pomoć Bosni i Hercegovini. Njen rahmetli predsjednik hadži Muhammed Suharto se dokazao kao jedan od značajnih prijatelja naše zemlje na međunarodnoj sceni, posebice kroz njegovo zalaganje i podršku Bosni u okvirima međunarodnih institucija kao što su ASEAN i Pokret nesvrstanih. Naime, u tom periodu, od 1992-1995. godine predsjednik Suharto je bio generalni sekretar Pokreta nesvrstanih. Ideja da se prijateljstvo dva naroda ovjekovječi rodila se tokom prve posjete rah. predsjednika Suharta Sarajevu 13. marta, 1995. godine. Tada je odlučeno da se u glavnom gradu naše zemlje izgradi Istiqlal džamija, po uzoru na Istiqlal džamiju Jakarti, glavnu i najveću džamiju u Indoneziji i općenito u jugoistočnoj Aziji. Sa oduševljenjem sam prihvatio poziv reisu-l-uleme da ga pratim na njegovoj prvoj zvaničnoj posjeti Indoneziji. Naime, prije skoro osam godina, u junu 2006. godine, zajedno smo boravili u ovoj zemlji. Tada je s nama bio i profesor Ahmet Alibašić. Posjetili smo i Aceh i obišli projekte koji su realizirani od sredstava prikupljenih od sergije za žrtve tsunamija koja je sakupila Islamska zajednica.

U nedjelju, 19. januara, na sarajevskom aerodromu nas je ispratio ambasador Republike Indonezije u Bosni i Hercegovini NJ.E. Subijaksono Sujona zajedno sa svojim saradnicima iz Ambasade, a naš saputnik je bio ministar-savjetnik gosp. Sutadi Hadiwiyoto. Iako je destinacija prilično daleka, imali smo sreću da su nam konekcije letova u Istanbulu bile izuzetno dobre, tako da smo i u odlasku i u povratku imali svega sat vremena za transfer. Ipak, klima u Indoneziji je znatno drugačija, a ovo doba godine je kišna sezona tako da je uz vrućinu veoma velika i vlažnost zraka. Uz to, promjena vremenske zone od šest sati dodatno je opterećenje na ovako udaljenim destinacijama. Na aerodromu u Džakarti dočekao nas je NJ.E. ambasador Bosne i Hercegovine gosp. Fuad Šabeta. Ovaj dugogodišnji diplomata je doista učinio sve da posjeta i boravak poglavara Islamske zajednice protekne u najboljem redu. Dakako, i reisu-l-ulema je uspio ispuniti prilično zgusnuti raspored posjeta i razgovarati o raznim vidovima saradnje sa relevantnim adresama u Indoneziji.

Stipendije za studiranje u Indoneziji

Prvi radni dan posjete, u utorak, 21. januara, reisu-l-ulema je otpočeo susretom u centralnom uredu Indonezijskog vijeća vjerskih učenjaka (Medžlis ulema Indonesia – MUI). Tu se susreo sa jednim od predsjedavajućih ovog vijeća dr. Anwarom Abbasom. MUI je osnovan 1975. godine i obuhvata mnoge islamske organizacije koje djeluju u Indoneziji. Nakon razgovora u  Vijeću učenjaka reisu-l-ulema je posjetio Ministarstvo za vjerska pitanja gdje ga je u svom uredu primio prof. dr. H. Nasaruddin Umar, zamjenik ministra sa saradnicima i savjetnicima. Sastanku su prisustvovali prof. dr. Achmad Gunaryom, direktor Biroa za međunarodnu saradnju, dr. Agus Sholehom, šef Odjela za međunarodnu saradnju i gđa. Fertiana Santy Hasan, šefica protokola, iz Biroa za međunarodnu saradnju Ministarstva. Razgovori su tekli oko zajedničkih projekata koji će se realizirati u narednom periodu između ovog Ministarstva i Islamske zajednice. Reisu-l-ulema je zatražio da se za početak dugoročne saradnje otvori program dodiplomskih i postdiplomskih stipendiranja naših studenta na indonežanskim fakultetima. Domaćini su sa zadovoljstvom prihvatili da se već početkom naredne školske godine otvori linija stipendija za studente koji će imati priliku da studiraju na različitim fakultetima, na 56 državnih islamskih univerziteta u Indoneziji. Inače, Indonezija pored ovih ima i 223 privatna islamska univerziteta. Također, reisu-l-ulema je sa domaćinima razgovarao i o razmjeni profesora, te o saradnji na području organizacije hadža. Naime, Indonezija godišnje ima kvotu od 200 hiljada hadžija i njena organizacija hadža je izuzetno dobra. Na to ukazuje i zahtjev od muslimanskih zajednica iz Rusije da im ova zemlja pomogne u organizaciji hadža. Pored toga, u ovoj zemlji postoji tzv. "Umra plus" program gdje muslimani koji obave umru, uz ovaj put posjete jednu muslimansku zemlju. U tom pogledu, reisu-l-ulema je predložio da se i Bosna i Hercegovina uvrsti kao destinacija u ovaj program. Domaćini su izrazili spremnost poslati svoje eksperte iz ove oblasti, kao i iz oblasti certificiranja halal hrane, zatim, administracije zekata, konzervacije islamskih rukopisa i knjiga i drugih sličnih djelatnosti koje supervizira Ministarstvo za vjerska pitanja Republike Indonezije.

Dva najveća islamska pokreta

U srijedu, 22. januara, reisu-l-ulema je posjetio dva najveća islamska pokreta, dva dominantna društveno-kulturna pokreta u Indoneziji, a po brojnosti članova dvije najveće islamske organizacije u svijetu. U uredu Muhammadiyah pokreta reisu-l-ulemu je u ime predsjednika pokreta gosp. Dina Šemsudina primio gosp. Fahmi Smail, generalni sekretar. Gosp. Smail je ukratko predstavio historijat ovog pokreta koji je zasnovan na ideologiji KH Ahmada Dahlana. Organizacija je osnovana 1912. godine i trenutno je druga po veličini islamska organizacija sa preko 29 miliona članova. Dahlan je zagovarao idžtihad i slijedio je učenja Muhammeda Abduhua, a bio je u prilici izravno učiti od Rešida Ridaa. Ova organizacija je društveni pokret i mada nema svoje političke partije aktivan je učesnik na društvenoj sceni Indonezije. Modernisti iz pokreta Muhamadiye, kako smo saznali, za glavni svoj cilj imaju borbu protiv siromaštva i zatucanosti, vjerske i društvene. Sljedbenici ovog pokreta su danas aktivni posebice na polju obrazovanja. Imaju svoje škole, koledže i univerzitete. Širom Indonezije imaju 160 svojih univerziteta. Također, grade džamije i bolnice i sirotišta. K tome, brinu se o socijalno ugroženim obrazujući ih i osiguravajući im zaposlenje i ekonomsku stabilnost. Kao pokret imaju globalne aspiracije i na sastanku sa reisu-l-ulemom izrazili su spremnost otvoriti vrata saradnje sa Islamskom zajednicom.   Nakon susreta u sjedištu pokreta Muhamadiyah reisu-l-ulema je imao sastanak sa predsjednikom središnjeg odbora organizacije "Nahdatul ulama" gosp. Iqbalom Sullamom. On je reisu-l-ulemi prenio selame i dobrodošlicu predsjednika organizacije gosp. Saida Aqila Siraja koji je bio na putu u Saudijskoj Arabiji. Inače, Nahdatul ulama je po brojnosti najveći islamski pokret današnjice. Kako smo saznali od domaćina ova organizacija broji 70 miliona članova, i prema riječima gosp. Sullama, imala je ključnu ulogu u sticanju nezavisnosti Indonezije. Na tom putu je dala preko 200 hiljada šehida. Domaćin gosp. Sullam je istaknuo kako Nahdatul ulama nije politička stranka, ali su njeni članovi prisutni u svim strankama. Sastanku je prisustvovao i direktor za gradnju džamija pri ovoj organizaciji gosp. H. Abdul Manan od koga smo saznali da je ova organizacija do sada izgradila preko 700 hiljada džamija i mesdžida. Njemu je reisu-l-ulema predstavio projekat izgradnje Islamskog centra u Lukavcu te zatražio njihovo učešće i pomoć.

Najmnogoljudnija muslimanska zemlja

U poslijepodnevnim satima reisu-l-ulema je posjetio i Međureligijsko vijeće koje djeluje u okviru Ministarstva za vjerska pitanja Republike Indonezije gdje se upoznao sa radom ovog vijeća koje se odvija u preko 430 provincija Indonezije. Aktivnosti su usmjerene na uspostavi međureligijske harmonije posebice na lokalnom nivou. Inače u Indoneziji koja ima oko 250 miliona stanovnika, živi preko 300 etničkih grupa, a govori se preko 700 različitih jezika i dijalekata. Oficijelni je jezik bahasa-indonežanski. Prema posljednjem popisu u Indoneziji živi 86.1% muslimana, 5.7 % protestanata, 3% rimokatolika, 1.8% hindusa, te oko 3.4 % ostalih, od čega je značajan broj sljedbenika budizma i konfučijanizma. Inače u središnjoj Javi, nalazi se Borobudur, najveći budistički hram na svijetu. Istog dana u kasnim poslijepodnevnim satima reisu-l-ulema je posjetio grad Bogor nekih 60-tak kilometara južno od Džakarte. Grad je sjedište Guvernata Bogor, a u njegovom administrativnom sjedištu reisu-l-ulemu je primila zamjenica guvernera Bogora gđa. Hj. Nurhayanti. Susretu u gradskoj vjećnici prisustvovali su direktori sektora ove provincije, članovi lokalnog parlamenta i vjerske ličnosti. Ova oblast slovi kao jedna od najbrže rastućih sredina Indonezije i njen ekonomski rast je na godišnjem nivou skoro 6 procenata. Glavne grane privrede su proizvodnja riže, voća i ribe. Ova regija je putem Ambasade BiH u Jakarti uspostavila odnose sa općinom Lukavac. Zamjenica guvernera je istakla kako je ova regija većinska muslimanska, te kako se filozofija razvoja ove regije bazira na uspješnoj integraciji vjerskih vrijednosti i radinosti i ekonomije. U tom pogledu naglasila je pozitivna očekivanja od saradnje sa Bosnom i Hercegovinom.

Učenje i življenje islama

Četvrtak, 23. januar, od jutarnjih do poslijepodnevnih sati reisu-l-ulema je bio u posjeti kompleksu "Madrasah Pembanguanan" – školskom sistemu koji obuhvata obrazovanje od vrtića do univerziteta. Ovaj obrazovni kompleks je pod izravnim nadzorom Univerziteta "Syarif Hidayetullah", a medresanski sistem je koncipiran po tradicionalnom modelu medresa (ibtidaijja-sanevijja- alijja). Uz obrazovanje učenici su u prilici praktično živjeti i sprovoditi vjeru zajedno sa drugim vannastavnim aktivnostima. Osnova ovog sistema školovanja je kombinacija vrijednosti nacionalnog i vjerskog, a nakon školovanja u ovim medresama učenici uglavnom studiraju na Univerzitetu "Syarif Hidayetullah". Nakon medresa reisu-l-ulema je posjetio i rektorat Univerziteta "Syarif Hidayetullah" u Jakarti. Ovo je državni islamski univerzitet, a o njegovim posebnostima reisu-l-ulemu je upoznao zamjenik rektora za akademske poslove prof. dr. Moh Matsna. Ovo je najveći univerzitet u Indoneziji. Sastoji se od 11 fakulteta, a na njemu studira 20 hiljada studenata. Pored Indonežana na ovom univerzitetu studiraju studenti iz susjednih zemalja, kao i iz Pakistana, Rusije, Tajlanda, Malezije, Irana i drugih zemalja. Reisu-l-ulema je sa dr. Matsnom razgovarao o mogućnostima razmjene profesora sa islamskim fakultetima koji djeluju u okviru Islamske zajednice, te prijemu studenata iz Bosne i Hercegovine.  Uoči zadnjeg dana zvanične posjete reisu-l-uleme Indoneziji generalni sekretar Ministarstva za vjerska pitanja dr. Bahrul Hayat priredio je večeru u čast posjete reisu-l-uleme na kojoj je prisustvovao i imam Istiqlal džamije u Jakarti. Generalni sekretar dr. Hayat je obećao da će se lično zauzeti da se realiziraju zahtjevi koje je prema ovom Ministarstvu uputio reisu-l-ulema.

Istiqlal – simbol Indonezije prisutan i u Bosni

Posljednjeg dana zvanične posjete Indoneziji, u petak, 24. januara, reisu-l-ulema je klanjao džumu u Istiqlal džamiji u Jakarti, najvećoj džamiji u jugoistočnoj Aziji. Prije džume džume reisu-l-ulemu je dočekao dr. Ali Mustafa Yaqub predsjedavajući odbora džamije. Dr. Yaqub je nakon kratkog obilaska i prezentacije ove džamije i njenog značaja kao jednog od glavnih nacionalnih simbola, reisu-l-ulemu zamolio da se obrati vjernicima nakon klanjanja džume.  "Indonezija nama jeste daleka fizički, ali nam je uistinu bliska u srcu. I mi smo ovdje da bismo tu vezu potvrdili, da bismo vam se zahvalili i da bismo našu saradnju nastavili," – bila je jedna od glavnih poruka koju je reisu-l-ulema Husein-ef. Kavazović kazao nakon džume u Istiqlal džamiji, ali, to je bila i glavna poruka koju je prenosio na susretima sa visokim političkim i vjerskim zvaničnicima Indonezije. Nakon džuma namaza reisu-l-ulema se odazvao pozivu Suharto fondacije i posjetio njeno sjedište gdje je upoznat sa svim projektima ove zaklade koja je do sada izgradila 999 džamija širom Indonezije. Glavni povjerenik ove fondacije upoznao je reisu-l-ulemu sa projektima ove fondacije te izrazio spremnost podržati projekte Islamske zajednice u oblasti dogradnje i izgradnje novih džamija i vjerskih objekata. Ovom prilikom reisu-l-ulemi je prezentirao najveći projekat ove fondacije – izgradnju velike džamije na periferiji Jakarte čiji se troškovi gradnje projiciraju na, nevjerovatnih, 20 milijardi dolara. Prema najavama, to bi trebala biti treća najveća džamija u svijetu nakon onih u Mekki i Medini. I na kraju, jedna opća impresija, iako je Indonezija veoma udaljena zemlja, preko četrnaest sati leta, srdačnost Indonežana i njihovo interesovanje za Bosnu, za njen narod i islam na krajnjem Zapadu muslimanskog svijeta uistinu prevazilazi sve daljine.

Memorandum o saradnji

Najavljeno je da će u narednom periodu delegacija Ministarstva za vjerska pitanja Indonezije posjetiti Bosnu i Hercegovinu te sa Islamskom zajednicom potpisati Memorandum o saradnji. Budući na udaljenost ove zemlje i njene resurse, te izvanredne ekonomske pokazatelje koji govore da će ova država u skoroj budućnosti biti među zemljama predvodnicama regiona jugoistočne Azije, reisu-l-ulema se posebno zainteresirao za stipendiranje naših studenata. Oni bi trebali u budućem periodu biti svojevrsna poveznica dvije prijateljske države.

Tekst i foto: Mirnes Kovač

 

  • 01
  • 02
  • 03
  • 04
  • 05
  • 06
  • 07
  • 08
  • 09
  • 10
  • 11
  • 12
  • 13
  • 14
  • 15
  • 16
  • 17
  • 18
  • 19
  • 20
  • 21
  • 22
  • 23
  • 24
  • 25
  • 26
  • 27
  • 28
  • 29
  • 30

 

(Preporod, 15. februar 2014. godine)

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top