Vi ste ovdje
Home > Duhovnost > Islamske teme > Osvrt na knjigu “Akaid i islamska spekulativna teologija”

Osvrt na knjigu “Akaid i islamska spekulativna teologija”

Knjiga pod naslovom Akaid i islamska spekulativna teologija, sinteza je predavanja na Fakultetu za islamske studije u Novom Pazaru iz predmeta Akaida i islamske spekulativne teologije. Ona ima dvostruki cilj. Prvo, predstaviti detaljnu analizu islamskih primarnih učenja iz spomenute oblasti. Drugo, namjera je bila da se dugogodišnja istraživanja učine dostupnim, u formi knjige, studentima posebno i svim muslimanima općenito, kao i svima onima koji žele proširiti svoja saznanja iz ove oblasti.

U djelu Akaid i islamska spekulativna teologija sadržana su poglavlja koja se bave temeljnim pitanjima islamskog vjerovanja, a odabrani su sadržaji i teme koje su dominirale u formativnom akaidskom periodu. Predstavljen je nastanak i razvoj islamske spekulativne teologije. Sadržaji koji daju pregled učenja o Uzvišenom Bogu i Njegovim atributima zauzimaju posebno mjesto. Fundamentalni problem koji stoji pred čovjekovim umom jeste kako govoriti o Bogu ograničenim ljudskim jezikom. Ortodoksna islamska tradicija rješavala je pitanje Božije transcedencije i imanencije kroz interpretacije tenziha i tešbiha. Vjerovanje je, povijesno gledano, najvažniji koncept u islamu koji je inicirao brojna pitanja i diskusije među klasičnim islamskim učenjacima, među kojima su komponente vjerovanja i povećanje/smanjenje vjerovanja. Pored toga, problematici nestvorenosti Kur’ana, lijepoj viziji posvećena je posebna pažnja. Teme koje su dominirale u klasičnim akaidskim tekstovima i dalje su predmet interesiranja islamskog nauka, afirmirajući koncept vječnosti i nestvorenosti Božijeg svojstva govora (kelam) i gledanja Boga na Budućem svijetu.

Koncept slobodne volje, predestinacije i predeterminizma, oduvijek je bio predmet interesiranja čovjekovog uma. Pitanje čovjekove slobodne volje jedno je od najstarijih filozofsko-teoloških pitanja. Osjećaj slobodne volje neki muslimani nisu uspjeli uskladiti sa konceptom Božije apsolutne moći. Osim toga, drugi su s ciljem očuvanja čovjekove slobodne volje i njegove odgovornosti isključili čovjekovu slobodnu volju iz Božije apsolutne moći. Islamski učenjaci i predstavnici islamske ortodoksije, odbacivši prethodne stavove, naglasili su da čovjekova slobodna volja nije u kontradiktornosti sa Božijom apsolutnom moći. Pitanje zla jedno je od fundamentalnih pitanja islamske teologije. Bez obzira na to da li se radi o posvećenom vjerniku, ateisti, racionalisti ili agnostiku, neizbježna su pitanja: šta je zlo, otkud zlo u ovom svijetu, ima li zlo viši smisao?

Interesantna je tematika islamskog koncepta spasenja. Premda termin spasenje nije suštinski kur’anski termin, on svoje uporište nalazi u srodnim terminima Kur’ana poput nedža – spas, fevz – usjeh i slično. Islam ne poznaje izvorni grijeh. Prema islamu, svaki čovjek se rađa čistim i odgovornim za svoja djela. Tako, u islamu spasenje se ne definira kao oslobađanje od izvornog grijeha, već kao slijeđenje Božije upute pretočene u Kur’anu i praktično demonstrirane poslanikom Muhamedom, a.s.

Pitanje tevessula zauzima značajno mjesto u akaidskim izvorima. Nastojali smo prezentirati utemeljenost samog koncepta tevessula, ali i iznijeti širok dijapazon stavova i mišljenja relevantnih klasičnih i savremenih islamskih učenjaka. Istražujući datu temu i koristeći relevantne izvore, može se uvidjeti širina teme i fleksibilnost stavova, s jedne strane, i dijametralno različiti nekada i čak suprotstavljeni stavovi, s druge strane.

Akaidska učenja imama El-Gazalija su eklatantan primjer da islamska teološka misao sadrži filozofska uporišta u historiji ideja. Značaju teorije ehli sunneta vel-džema’ta i vezi između imama Ebu Hanife i imama Ebu Mensura El-Maturidija u našoj tradici posvetili smo poglavlje o utjecaju učenja imama El-Maturidija na akaidska poimanja Bošnjaka, uključujući Bosnu i Hercegovinu i Sandžak.

Pored toga, interesantni su tekstovi koji tretiraju dominantne teme našeg vremena, a tiču se Novog ateizma i teorije sukoba religije i znanosti. U radu smo predstavili fundamentalne principe Novog ateizma koji ne predstavlja filozofski i znanstveni, već selektivan i jednostran pristup religiji koji je filozofski i znanstveno upitan. Protagonisti Novog ateizma nastoje dokazati irelevantnost religije kako bi je u potpunosti eliminirali.

Pluralnost religija nije novovremena realnost. Društva u našem dobu ne pokazuju značajnu razliku i porast u odnosu na vjerska iskustva u prošlosti, nego je ono što se desilo u zadnjih stotinu godina ustvari porast informacija i saznanja o vjerskom pluralizmu. Islam je propisao kako se odnositi prema pripadnicima Knjige (kršćani, jevreji) i preporučujući njihovo uvažavanje stvorio odgovarajuće pretpostavke za suradnju muslimana i pripadnika drugih religija, te osigurao povoljnu klimu za miroljubivi suživot i odnose na temelju međusobnog poštovanja. Tekst koji nudimo postavlja stožerne obrasce religijskog pluralizma u islamu na temelju prakse poslanika Muhammeda, a.s., i njegovih ashaba.

U prezentiranju tema i iznošenju stavova, primarno smo iznosili gledišta dominantnih sunijskih pravaca eš'arija i maturidija. Nastojali smo biti objektivni u elaboriranju stavova i ideja, slijedeći dominante akaidske pravce.

Važno je naglasiti da je u radu korišten prijevod Kur’ana od Besima Korkuta. Međutim, budući da su određeni ajeti, posebno u poglavlju o Božijim atributima, u knjizi navođeni s ciljem naučne elaboracije stavova, često smo se, gdje je to nužno bilo, opredjeljivali za doslovni prijevod.

Knjiga je podijeljena na sedamnaest poglavlja koja su pisana u periodu od 2009. do 2020. godine. Veći dio tekstova do sada nije objavljen, dok je manji dio objavljen u Islamskoj misli – naučnom časopisu Fakulteta za islamske studije od kojih je jedan pod naslovom The “Warfare Thesis” between Science and Religion in Contemporary times (Teorija sukoba znanosti i religije u modernom dobu) objavljen 2018. godine u naučnom časopisu Science and Religion-Synergy not Skepticism u izdanju izdavačke kuće Jaypee, a koji izlazi u Londonu, Nju Delhiju i Panami.

Ova studija je pisana u nadi da će ne samo baciti svjetlo na povijesno filozofsko-teološku analizu ključnih pitanja klasične islamske ortodoksne teologije, već i pružiti skroman doprinos razvoju islamske misli općenito, akaidske posebno.

Ova studija ne bi bila moguća bez Allahove, dž.š., milosti kao i pomoći porodice, prijatelja i kolega. Stoga, Allahu, dž.š., zahvaljujem na blagodati pisanja i mogućnosti da ovo djelo bude dostupno široj čitalačkoj publici.

BIOGRAFIJA AUTORA

Pramenković Almir rođen je u Tutinu 1981. godine. Osnovnu školu završio je u rodnom mjestu, a srednju islamsku školu, medresu, Gazi Isa-beg u Novom Pazaru. Fakultet islamskih nauka u Sarajevu upiso je 2000/2001. a diplomirao i stekao zvanje profesora islamskih nauka 2004/2005. godine. Godine 2004. proglašen je za najboljeg studenta Fakulteta u Sarajevu sa prosjekom 9.7 i dobio nagradu enciklopediju Britanika koju mu je uručio prof. dr. reisu-l-ulema Mustafa Cerić. Od dekana prof. dr. Enesa Karića dobio je posebno priznanje za postignute rezultate. U toku studija Almir Pramenković je naučio cijeli Kur’an napamet pred kurra hafizom dr. Dževadom Šošićem i tako stekao zvanje Hafiza – čuvara Kur’ana.

Školske godine 2005/2006. počinje raditi kao profesor Akaida i Filozofije u srednjoj vjerskoj školi Gazi Isa-beg u Novom Pazaru, te kao asistent na predmetu Akaid na Fakultetu za islamske studije u Novom Pazaru. Iste godine upisao je postdiplomske studije na Internacionalnom univerzitetu u Novom Pazaru, na smjeru za islamistiku. Magistarski rad na temu Isa, (a.s.) / Isus u Kur’anu i Bibliji odbranio je 2007. godine. Iste godine je izabran za prodekana FIS-a. Doktorirao je na istom Univerzitetu 2008/09. godine na temu Islam i hrišćanstvo-susret, dijalog ili konflikt; nove perspektive sa osvrtom na Balkan. Godine 2011. obavio je postdoktorsko istraživanje na Markfield Institute of Higher Education In Association with Gloucestershire University (Engleska) na temu Impact of Islamic Educational Institutions on Preserving Religious Identity – The Case of Muslim Community in Serbia and Britain. Na Institutu Tayyibun u Londonu (Engleska) obavio je specijalizaciju iz islamskih nauka 2014/2015 godine. Dvogodišnji master program iz oblasti Islamic Banking and Finance na Bolton University koji se izvodi na Ekonomskom fakultetu Univerziteta Bosne i Hercegovine u Sarajevu upisao je 2018. godine. Nakon položenih 12 ispita, tri semestra i obavljene prakse u BBI banci, trenutno piše master rad na temu Exploring and analyzing demand and supply conditions for institutionalization of Islamic banking in Serbia. Na specijalizaciji arapskog jezika proveo je četiri semestra u Damasku (Sirija) i Kairu (Egipat).

Od 2008. do 2013. godine obnašao je funkciju dekana Fakulteta za islamske studije. Predavač je u Školi Kur'ana Časnog od njenog otvaranja 2009. do 2013. godine. Bio je član Upravnog odbora Instituta za islamsku tradiciju Bošnjaka, Sarajevo, Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini u periodu od 2012. do 2014. godine.

Objavio je sljedeće radove:

– Magistarska teza: Isa, a.s./Isus u Kur'anu i Bibliji – komparativna studija, El-Kelimeh, Novi Pazar, 2009.

–         Yearbook of Muslims in Europe, Muslims in Serbia, Brill publishing house, Holandija, 2009.

–         Ehlisunetska interpretacija Ru’je – Lijepa vizija, Islamska misao, Fakultet za islamske studije, Novi Pazar, 2009.

–         Islam i muslimani: uzroci uspjeha i dekadence, izazovi i perspektive, Islamska misao, Fakultet za islamske studije, Novi Pazar, 2010.

–         Islam i globalizacija: izazov i perspektive, Islamska misao, Fakultet za islamske studije, Novi Pazar, 2011.

–         Prijevod sa arapskog Es'id nefseke ve es'idi-l-aharinUsreći sebe i druge, El-Kelimeh, Novi Pazar, 2012.

–         Muslims and Christians in the Balkans – Historical Aspect and Contemporary Challenges, Milel ve Nihal, Skoplje, Volume 9, 2012.

–         Kelam/Božiji vječni govor – Islamska interpretacija, Islamska misao, Fakultet za islamske studije, Novi Pazar, 2013.

–         Islamska kultura-tradicija i povijest Evrope, Glas islama, Glasnik Islamske zajednice u Srbiji, Novi Pazar, 2015.

–         Ibn Haldunova teorija razvoja i dekadence društva, Glas islama, Glasnik Islamske zajednice u Srbiji, Novi Pazar, 2015.

–         Povećavanje i smanjenje imana u svjetlu Kur’ana i Suneta, Islamska misao, Fakultet za islamske misli, Novi Pazar, 2016.

–         Autorsko djelo: Izbor tefsirskih tema, El-Kelimeh, Novi Pazar, 2016.

–         Da li su djela sastavni dio vjerovanja – ehlisunetska interpretacija, Islamska misao, Fakultet za islamske misli, Novi Pazar, 2017.

–         The “Warfare Thesis” Between Science and Religion in Contemporary times, Science and Religion-Sinergy not SkepticismJAYPEE, New Delhi, London, Panama, 2018.

–         Sistem vrijednosti i njegov utjecaj na razvoj dijaloga i promoviranje edukativnog usmjeravanja i porodične medijacije, Internacionalni centar za edukaciju i strategiju razvoja porodice, ICEFS sa sjedištem u Londonu u saradnji s Fakultetom za islamske studije u Novom Pazaru, Fakultet za islamske studije, Novi Pazar, 8-9 april, 2019.

–         Psiho-socijalni i zdravstveni aspekti posta, Glas islama, Islamska zajednica u Srbiji, Novi Pazar, maj, 2019.

–         Impact of Islamic Educational Institutions on Preserving Religious Identity – The Case of Muslim Community in Britain, Fakultet za islamske studije, Novi Pazar, 2019.

Učestovao je i izlagao naučne radove na brojnim naučnim konferencijama:

–         Islamic Education in South-East-Europe – Imam Training, Bečki univerzitet, 2009.

–         Seminar za profesore islamskih nauka, imame i hatibe, Islamski univerzitet Ebu Nur, Damask, 2009.

–         The Youth and Social Responsibility, Džakarta, Indonezija, 2010.

–         Religion and Culture – Substantial Relation Among Nations, Ministarstvo za kulturu republike Makedonije, Skoplje, 2010.

–         Islamska zajednica – temelj identiteta Bošnjaka Sandžaka, Kulturološki i historijski procesi u Sandžaku, Prijepolje, 2010.

–         Islam i muslimani: izazovi i perspektive, Naučni skup, Fakultet za islamske studije, Novi Pazar, 2010.

–         EU in Dialogue With Religious Leaders of Serbia, Evropska komisija, Brisel, 2013.

–         Islamska zajednica u Srbiji – paradigma islamske tradicije na našim prostorima, Institut za istraživanje islamske tradicije Bošnjaka, Sarajevo, 2014.

–         International Forum under the title ‘Religion, Identity and Integration in the World of Changing Values, London, 2015.

–         Znanost i religija – 2000 godina suradnje i osporavanja, 24. međunarodni simpozij, Islamski centar Zagreb, 2017.

–         Uloga arapskog jezika kod onih kojima nije maternji jezik, Fakultet za islamske studije u suradnji sa ISESCOM, 2018.

Almir Pramenković je predavač na Fakultetu za islamske studije u Novom Pazaru na predmetima iz oblasti Akaida. Oženjen je i otac četvoro djece.

Akos.ba

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top