Vi ste ovdje
Home > Vijesti > Vijesti iz svijeta > Ostaje li sjever Crne Gore bez stanovnika: Porodice masovno odlaze ka državama EU dok vlast šuti

Ostaje li sjever Crne Gore bez stanovnika: Porodice masovno odlaze ka državama EU dok vlast šuti

„Najviše se odlazi iz Bijelog Polja i iz Rožaja. Međutim, odlaze i ljudi i iz Plava, Gusinja. Ali oni idu prema Americi, sa vizama. Većinom idu Bošnjaci, ali ove sedmice priprema se da ide porodica koja nije bošnjačke nacionalnosti.

Prema našim podacima, od početka godine do marta je otišlo dvije hiljade ljudi. Od polovine marta se taj broj uvećava, pa do 25. aprila imamo podatak da je otišlo još 1.500 građana. Od tog dana do danas je otišlo oko 500 građana, tako da dolazimo do cifre da je otišlo oko četiri hiljade ljudi“, kaže Almer Mekić iz NVO “Euromost”.
– Potpredsjednik Vlade CG zadužen za regionalni razvoj Rafet Husović: “Smatram da su te brojke predimenzionirane i malo naduvane.“

 – Teška ekonomska situacija na sjeveru Crne Gore, velika nezaposlenost, odsustvo investicija, samo su neki od razloga zbog čega u posljednje vrijeme sve više ljudi napušta ovaj dio zemlje. Iako su migracije iz ovog dijela Crne Gore aktuelne godinama, posljednji podaci nevladinih organizacija pokazuju da svaki dan sa sjevera ode oko 30 ljudi. 

Iz Vlade Crne Gore ističu da nema mjesta panici, dok s druge strane, nekoliko političkih partija traži što hitniju reakciju vlasti. Sociolozi upozoravaju da sjever može doživjeti sudbinu crnogorskog sela, koje je danas skoro prazno.

Nevladina organizacija „Euromost“ iz Bijelog Polja prva je počela da upozorava javnost i nadležne o sve većem broju ljudi sa sjevera zemlje koji napuštaju svoja ognjišta. Iako je priča krenula krajem 2014, tek posljednjih dana crnogorska javnost se detaljnije bavi problemom iseljavanja sa sjevera.

– Za četiri mjeseca otišlo četiri hiljade ljudi 

Almer Mekić, direktor NVO „Euromost“, kaže da već mjesecima prate kako građani masovno odlaze iz Crne Gore.

„Najviše se odlazi iz Bijelog Polja i iz Rožaja. Međutim, odlaze i ljudi i iz Plava, Gusinja. Ali oni idu prema Americi, sa vizama. Većinom idu Bošnjaci, ali ove sedmice priprema se da ide porodica koja nije bošnjačke nacionalnosti. Prema našim podacima, od početka godine do marta je otišlo dvije hiljade ljudi. Od polovine marta se taj broj uvećava, pa do 25. aprila imamo podatak da je otišlo još 1.500 građana. Od tog dana do danas je otišlo oko 500 građana, tako da dolazimo do cifre da je otišlo oko četiri hiljade ljudi“, kaže Mekić.

Dodaje kako uglavnom odlaze mladi ljudi, koji u potrazi za boljim životom idu prema Njemačkoj, Luksemburgu, Holandiji, Švedskoj i Norveškoj.

„Mi smo očekivali da će od 1. maja broj onih koji odlaze biti manji, međutim stanje je isto. Ono što smo mi propratili jeste da je iz Bijelog Polja u subotu otišlo šest autobusa. U autobusu ima 50 sjedišta, to vam je 300 građana. To je samo za jedan dan. Ali ćemo zvanične podatke objaviti do kraja sedmice. Jer, kada mi odavde ispratimo autobuse, naši aktivisti ih dočekuju u Rožajama i onda tačno znamo koliko i iz Rožaja ljudi ide. Mi očekujemo još masovnije odlaske nakon završetka školske godine. Jer mi komuniciramo sa građanima koji se pripremaju da idu“, ističe Mekić.

Prevoz do “obećane zemlje” nije teško organizovati. U ovaj posao su se uključile skoro sve putničke agencije iz Novog Pazara, a građani putuju autobusima iz Bijelog Polja i Rožaja za Novi Pazar, a odatle za neku od država Evropske unije.

Podaci Zavoda za statistiku Crne Gore (MONSTAT) pokazuju da se sa sjevera države u prva dva mjeseca iselilo 179 građana, odnosno da su ovaj dio Crne Gore dnevno napuštala tri stanovnika.

– Vlada CG: Brojke o iseljavanju naduvane –

Iz Vlade Crne Gore za sada nema većih reakcija na problem odlaska ljudi sa sjevera zemlje.

Potpredsjednik Vlade CG zadužen za regionalni razvoj Rafet Husović kaže da je dolazak građevinske sezone glavni razlog putovanja. On tvrdi kako građani Crne Gore idu kod rodbine u inostranstvo kako bi tamo našli privremeno zaposlenje.

“Smatram da su te brojke predimenzionirane i malo naduvane“, naglasio je Husović.

Ipak, Almer Mekić iz NVO „Euromost“ kaže da MONSTAT evidentira samo građane koji odjave svoje prebivalište te da podaci nisu predimenzionirani.

„Državu ovo ne interesuje ili možda krije podatke. MONSTAT dobija informacije iz Uprave policije o tome koliko ljudi se odjavi iz nekog grada. Svi koji odlaze u zemlje Zapadne Evrope, oni se ne odjavljuju, već idu sa dokumentima. Jer bez dokumenata ne bi mogli otići“, kazao je za AA Mekić.

U priču o iseljavanju građana sa sjevera uključio se i crnogorski premijer Milo Đukanović.

“Pratićemo taj problem i za sada nemam podataka koji bi upućivali na drugačiji odnos prema tom pitanju. Ako je riječ o migraciji prema drugim zemljama, to nije problem koji se bilo gdje, na bilo kojoj evropskoj adresi evidentira“, kazao je Đukanović. 

– Njemačka već vratila nekoliko porodica 

Da ljudi iz Crne Gore, ipak, traže azil u državama EU potvrdila je ambasadorka Njemačke u Crnoj Gori Gudrun Elizabet Štajnaker. Ona je uputila apel građanima sa sjevera Crne Gore da ne odlaze u njenu zemlju, jer tamo neće dobiti azil. Otkrila je i da je nekoliko porodica vraćeno u Crnu Goru. 

“Apelujem na ljude koji razmišljaju da idu u Njemačku, da ne idu. Nema smisla da se ide nelegalno i da tamo traže azil. Tako samo mogu da izgube. U Njemačku se može ići kao turista, ali ako hoćete tamo da radite ili ostanete, morate imati vizu unaprijed”, istakla je Štajnaker.

Prema posljednjem izvještaju Evropske komisije, građani Srbije i Kosova prednjače po broju tražilaca azila u Zapadnoj Evropi, dok građani Crne Gore nijesu prepoznati kao “problematični migranti.”

– Političke partije traže reakciju države 

Reakciju o odlasku građana sa sjevera zemlje zatražili su mnogi političari. Poslanik Socijaldemokratske partije (SDP) Damir Šehović  je hitno od Vlade zatražio podatke koliko je građana iz sjevernih opština od početka ove godine do sada otišlo u druge države, kao i koliko njih se iselilo u uporednom periodu lani i koliko je ukupno građana napustilo taj region prošle godine.

Poslanik SDP-a Džavid Šabović, koji živi u Plavu, opštini na sjeveru iz koje se takođe posljednjih mjeseci masovno odlazilo, kaže da žali sve one koji odlaze.

„Ekonomski razlozi su dominantni i ljude primoravaju da idu u Evropu. Na sjeveru je svaki dan sve manje šansi za zaposlenje. Ljudi jednostavno moraju da traže spas. To je činjenica, i mi pred tom činjenicom ne možemo da zatvaramo oči, htjeli to ili ne htjeli. To se dešava“, kaže Šabović za AA.

Na pitanje šta kao narodni poslanik može da uradi, kako bi se trend iseljavanja zaustavio, Šabović odgovara: „Ja bih kao poslanik tražio od države da reaguje, ali ne znam kako. Jedino gdje se ljudi mogu zaposliti su organi lokalne samouprave. Više nam policija ne treba kao ranije, kada su mladiće primali u graničnu i pograničnu policiju. Teška je situacija, možda su ovo zadnji udarci krize koja nas je dobro pogodila.“

– Vrijeme je za paljenje crvenog alarma 

Sociolog Srđan Vukadinović svakodnevno iseljavanje sa sjevera smatra poražavajućim za Crnu Goru.

„Sjever će zadesiti ista sudbina što je zadesila crnogorsko selo. Crnogorsko selo je danas prazno, domovi su prazni, samo po koji starac danas je u njima. Na isti način će se gasiti sjever ako se ova tendencija nastavi. Ako četiri hiljade ljudi od januara do danas ode sa sjevera, to je jedan mali grad za crnogorske prilike. To je nešto što treba da upali crveni alarm“, upozorava Vukadinović.

On za Anadolu Agency ističe da se na sjeveru moraju stvoriti bolji uslovi za život.

Prema procjenama Američkog demografskog instituta 2050.godine, Crna Gora će imati za 10 do 11 odsto manje stanovnika. To znači da će Crna Gora tada imati 60 hiljada stanovnika manje.

Akos.ba

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top