Vi ste ovdje
Home > Obrazovanje i odgoj > O obrazovanju i odgoju > Odabir igračke s obzirom na dob djeteta

Odabir igračke s obzirom na dob djeteta

Igračka je sastavni dio igre, pa je i djetinjstvo bez igračaka nezamislivo. Igračka je sve čime se dijete igra, od prve dekice koju čupka i miluje, kamenčića, štapa i kutijice, do industrijski izrađene igračke. Igračka nije samo “zabava” ni predmet, već i vrlo važno sredstvo u učenju, razvoju i sazrijevanju djeteta. Ona pomaže u upoznavanju okoline, stjecanju znanja, razvijanju tjelesnih i umnih sposobnosti i u odrastanju.Ono se za nju veže, ona mu je prijatelj u trenucima tuge. O voljenoj lutki brinut će se kao o živom biću, hranit će je, oblačiti, kupati, voditi u šetnju.

 

U obilju igračaka koje se na tržištu nude, nije uvijek lahko pronaći onu pravu. Stoga, pri izboru igračke za predškolsko dijete treba imati na umu da nije svaka igračka za svaku dob. Izbor treba da bude primjeren dobi djeteta i njegovim sposobnostima. Recept za izbor igračke ne postoji, jer svako dijete je individua sa svojim vlastitim svijetom mašte i igre. Oni koji pomno prate psihofizički razvoj djeteta prepoznat će vrijeme kada je dijete sposobno odgovoriti zahtjevima pojedine igračke, ali i izazovu još nepoznatog koji se u igrački krije.

 

Proizvođači igračaka često nude plastične igračke koje se kvare i lahko trgaju, jer namjera i jest da se igračka slomi i da se kupi nova. Ista je situacija s igračkom koja je zanimljiva samo na prvi pogled, pa je se dijete brzo zasiti i odbacuje. Za proizvođača je to povoljno jer se opet traži i kupuje nova.  Kad se kaže da su igračke potrebne za igru djeteta, tada se misli na dobre igračke, jer one loše ne samo da su nepotrebne nego mogu biti štetne. Dobrom se igračkom smatra ona koja zadovoljava nekoliko kriterija. Sa psihološko-pedagoškog stajališta to je ona igračka koja potiče dijete na aktivnost, stvaralaštvo, obogaćuje njegova iskustva i razvija mišljenje, upućuje na igru u društvu i djetetu je zanimljiva duže vremena. Igračka treba zadovoljiti i estetske kriterije, što znači da treba biti skladnih boja i oblika, maštovita, jer samo takva kod djeteta trajno razvija smisao za lijepo.

 

Važan je i materijal od kojeg je igračka izrađena. To znači da ne može povrijediti dijete, da je postojanih i neotrovnih boja i pogodna za pranje i održavanje. Kupcu je teško odrediti koja je igračka pedagoški vrijedna i kojoj je dobi namijenjena. Pri odabiru igračke valja se zapitati kako se dijete može njome igrati, pruža li mogućnosti igranja više načina, hoće li potaknuti dijete na maštu i istraživanje ili daje gotova rješenja, da li će ga veseliti i biti mu zanimljiva duže vremena. Ako je dijete malo, dijelovi igračke moraju biti krupniji, jer postoji opasnost da ih proguta. Školsko dijete voli konstruktore s mnogo sitnih dijelova koji zahtijavaju puno strpljenja, pažnje, fine motorike pri slaganju, ali ga ne zanima npr. kućica koja se slaže od tri glatka veća komada. Kada dijete dobije igračku koja ne odgovara njegovoj dobi, ona gubi svoju vrijednost. Igračka za dijete u dobi od 5 ili 6 godina u rukama mlađeg djeteta može djelovati destimulirajuće ako je, npr. ne zna složiti ili se njome igrati. Takva igračka je za dijete zahtjev na koji ne može odgovoriti i to ga obeshrabruje. U obrnutom slučaju, ako starijem djetetu namjenimo igračku koju je preraslo, dosadna mu je i nezanimljiva. Ono će je brzo odbaciti ili čak reagirati destruktivno; trgati je i uništavati.

 

Igračke treba djetetu poklanjati s mjerom. Hrpa igračaka ne može zamijeniti prisustvo roditelja u igri. Kad dijete dobije nekoliko igračaka odjednom, bolje je nakon prvog razgledavanja većinu spremiti i davati mu ih u razmacima. Tako će se svakoj ponovno veseliti. Igračku koju zanemaruje također je dobro sakriti pa će mu, nakon nekog vremena, ponovo biti zanimljiva. Igračke ne moraju uvijek biti nove i kupljene. Dijete će oduševiti igra starim stvarima i korištenim predmetima, kao npr. telefonima, starom odjećom, cipelama, starim satovima i sl. Posebnu radost za dijete čine igračke koje je izradilo samo ili zajedno sa odraslima.

 

Radi orijentacije prilikom nabavljanja igračaka za dijete, u nastavku nudimo smjernice s obzirom na dob djeteta.

Djeci od godinu dana odgovarajuće igračke su one koje se mogu hvatati, kotrljati, osluškivati, stavljati u usta, mirisati i sl. (zvečke jasnih boja i zanimljivog zvuka, razne mobilne igračke koje vise na dohvat ruke, krpene lopte živih boja, krpene i gumene lopte i životinje koje stiskanjem daju zvuk, plastične igračke za kupanje, slikovnice plastičnih listova na preklapanje i sl.)
Djeci u dobi od dvije i tri godine života najprimjerenije igračke su one koje će zadovoljiti njihovu potrebu za kretanjem i radoznalost (igračke za guranje, vozila, lopte, baloni, likovi životinja na točkovima, jednostavne slagalice koje može rastavljati i sastavljati, nizovi kutija koje se stavljaju jedna u drugu, igračke koje se “otvaraju” pritiskom na tipku i pritom proizvode zvukove, plišane životinje, lutke i sl.).
Djeci u dobi od četiri i pet godina života primjerene su i posebno zanimljive igračke koje oponašaju svijet odraslih (kuhinjski pribor, različite lutke, zoo vrt, farma, automobili, građevine, željeznica i sl.). Igre opažanja, razlikovanja i razvrstavanja po raznim kriterijima (slagalice boja, magnetne aplikacije, memory s jednostavnijim motivima, mali akvarij, jednostavnije igračke tipa “čovječe ne ljuti se” i sl.).
Djeci u dobi od šest i sedam godina života trebaju složenije igračke, jer je motorika ruku već dobro razvijena (konstruktori, slagalice s pedeset i više dijelova), ali i igračke koje predstavljaju stvarne predmete u svijetu odraslih (uniforma i pribor doktora, alat kućnog majstora, odjeća za igre u malom pozorištu i sl.). Posebno su zanimljive različite stone i društvene igračke, koje od djeteta zahtijevaju intelektualni napor ili saradnju  sa suigračima (memory, domino, puzzle, brojke i slova, karte s dječjim motivima, elektronske “igrice” i različite igračke za tzv. igre takmičenja). Dobrodošli su i sportski rekviziti, jer dijete ima veliku potrebu za kretanjem, a sportska pomagala mogu pomoći u osmišljavanju kretanja i razvoju spretnosti.

 

Za Akos.bA piše: Samira Žunić, studentica Pedagogije na Filozofskom fakultetu u Sarajevu

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top