Vi ste ovdje
Home > Vijesti > Dijaspora > Novi Pazar: Tribina o položaju Bošnjaka u zemljama regiona 

Novi Pazar: Tribina o položaju Bošnjaka u zemljama regiona 

– Na skupu ovog tipa organizovanom po prvi put govorili su predsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća (BNV) Sulejman Ugljanin, predsjednik Vijeća kongresa bošnjačkih intelektulaca (VKBI) Nedžad Mulabegović i predsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća u Crnoj Gori Mirsad Džudžević

Samo Bošnjaci nisu riješili svoja pitanja i harmonizacija unutarbošnjačkih odnosa u Bosni i Hercegovini, sa harmonizacijom tih odnosa sa bošnjačkim vijećima u Sandžaku, Crnoj Gori i Hrvatskoj, u perspektivi će predstavljati pomak za bošnjački narod u zemljama regiona, poručeno je večeras sa tribine “Položaj Bošnjaka u zemljama regiona” koja je održana u Glavnom uredu Bošnjačkog nacionalnog vijeća u Novom Pazaru.

Na skupu ovog tipa organizovanom po prvi put govorili su predsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća (BNV) Sulejman Ugljanin, predsjednik Vijeća kongresa bošnjačkih intelektulaca (VKBI) Nedžad Mulabegović i predsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća u Crnoj Gori Mirsad Džudžević.

Predsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća Sulejman Ugljanin je ponovio da u Srbiji i Crnoj Gori od devdesetih do danas niko nije odgovarao za zločine nad Bošnjacima i ukazao da je Sandžak jedna od šesnaest najranjivijih geopolitičkih tačaka svijeta.

“Sandžaklije nakon Avganistana i Palestinaca imaju najveći procenat izbjeglica. Zašto Minoriti Group International, koja se bavi manjinama u svijetu, označava kao narod pod prijetnjom. Zašto je predsjendik Alija Izetbegović govorio Sandžaklije su manji dio našeg naroda koji je nakon Berlinskog kongresa ostao da živi s one strane Drine”, naveo je Ugljanin.

Ističući da su Bošnjaci autohton narod na prostoru Bosne i Hercegovini i Sandžaku i predstavlja jedinstven nacionalni korpus na prostoru bivše Jugoslavije, Ugljanin je podvukao da su Bošnjaci evropski narod, svjestan svojih posebnosti i potrebe da čuvaju i očuvaju svoj identitet.

“Svi su riješili svoja pitanja osim Bošnjaka. Nije riješen status Bosne, status Bošnjaka i nije riješen status Sandžaka. Nakon Daytona svi su nagrađeni, a Bošnjaci ostali kratkih rukava. Za izlazak iz krize vidimo rješenje našu istrajnost da Bosna i Hercegovina bude stabilna, cjelovita, nedjeljiva i građanska država i autonomiju Sandžaka za koji su se građani u historiji tri puta odredili”, konstatovao je Ugljanin.

Prema njegovim riječima “Sandžak će biti, kao autonomija, možda malo više, možda manje od autonimije ali će biti”.

“Sandžak je neophodan da opstane kao garancija, mehanizam za poliitčku egzistenciju Bošnjaka u budućoj novonastaloj bilo Srbiji, bilo Crnoj Gori. To smatramo realnim”, poručio je aktuelni predsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća, zvanično Saveta bošnjačke nacionalne manjine u Srbiji.

– Priča o Bošnjacima uvijek komplikovana

Predsjednik Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI) iz Sarajeva Nedžad Mulabegović je u svom izlaganju rekao da je “priča o Bošnjacima uvijek komplikovana”.

Govoreći o položaju Bošnjaka u Bosni i Hercegovini on je, iznoseći svoj stav, podsjetio da Bošnjaci, prolazeći kroz kataklizmu, nakon 120 godina, od 1995. godine imaju svoju državu koja je na udaru i sa Istoka i sa Zapada.

“Postoje i velikohrvatske i velikosrpske ambicije, vjerujem da se neće realizirate ali stvaraju jednu, neću reći, ružnu atmosferu, ali usporavaju razvoj Bosne i Hercegovine. Za Bosu u perspektivi rješenja nema. Nema novi Dayton, razgovora, dogovora o nekim podjelama, otcjepljenjima”, naveo je između ostalog Mulabegović i podvukao da Bošnjaci kao, nacionalno, generalno i globalno opredijeljeni vide u evropskim i evroatlantskim integracijama.

Kako je ocijenio Mulabegović, pored vraćanja naziva imena nacije i jezika tokom rata, za Bošnjake je vrlo važan popis stanovništva iz 2013. godine, prema kojem Bošnjaci čine preko pedeset odsto stanovništva u Bosni i Hercegovini, a 55 procenata govori bosanski jezik.

Najavivši skorašnju izradu, preko projekta Koordinacije vijeća, novog enciklopedijskog rječnika bosanskog jezika i potrebu za sakupljanjem bošnjačke enciklopedije “od Kulina bana do današnjih dana”, Mulabegović je rekao da Bošnjaci moraju razvijati demokratiju, razumijevanje, truditi se da imaju kvalitetno obrazovanje, da budu prisutni u nauci i, kao najabitnije, da svoju kulturu, jezik, historiju prezentirati drugima.

Posebno je izdvojio nepostojanje koncenzusa među Bošnjacima o barem četiri osnovna postulata.

“Harmonizacija unutrašnjih bošnjačkih odnosa u Bosni i Hercegovini, uz harmonizaciju tih odnosa sa odnosima sa nacionalnim vijećem u Sandžaku, Crnoj Gori, u Hrvatskoj, siguran sam, u jednoj perspektivi će predstavljati jednu garanciju i kvalitativni pomak na vrijeme koje smo preživjeli”, zaključio je Mulabegović.

– Od referenduma 2006. godine u Crnoj Gori mnogo povoljniji period za Bošnjake

Predsjednik Bošnjačkog nacionalog vijeća u Crnoj Gori Mirsad Džudžević je ukazao na trend i faktičko stanje smanjenja broja bošnjačkog stanovništa u Crnoj Gori, kao i prostora na kojem žive Bošnjaci u toj državi.

“Organizovan napor da se detektovano stanje mijenja, posebno dobro osmišljen napor da se detektovani trendovi zaustave, uslov su za biološki opstanak Bošnjaka u Crnoj Gori i osnovni razlog političkog organizovanja Bošnjaka u političku organizaciju, a kasnije i u nacionalno vijeće”, predočio je Džudžević.

On je konstatovao da je od referenduma 2006. godine u Crnoj Gori mnogo povoljniji period za Bošnjake nego što je to bilo u periodu represije do 1997. godine.

U pročitanom izlaganju predsjednika Koordinacije bošnjačkih vijeća Republike Hrvatske Haruna Omerbašića se konstatuje da su Bošnjaci, poslije Srba, sa preko 20 hiljada, druga manjina po brojnosti u toj zemlji.

Kako je pročitano, Bošnjake u Hrvatskoj karakteriše podijeljenost u političkom organiziranju i stoga trenutno nemaju predstavnika u parlamentu.

Na skupu su, pored vijećnika Bošnjačkog nacionalnog vijeća, prisustvovli predstavnici općina u Sandžaku i gosti iz zemalja regije.

Akos.ba

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top