Vi ste ovdje
Home > Ekonomija > Nijemci, Norvezani, Šveđani žele bosanskohercegovački halal certifikat

Nijemci, Norvezani, Šveđani žele bosanskohercegovački halal certifikat

“Halal Bazar” aplikacija je za mobilne uređaje koja sadrži podatke o halal certificiranim proizvodima i uslugama koje je Agencija certificirala. Podaci se mogu pretraživati manualno, upisom određene riječi ili skeniranjem barkoda proizvoda. Ažuriranje podataka o halal proizvođačima i uslugama radi se na dnevnoj bazi, čime se korisnicima omogućava da uvijek uz sebe imaju željene podatke o halal certificiranim proizvodima

Razgovarao: Jakub SALKIĆ

Već nekoliko godina septembar je mjesec rezerviran za promociju halala, prije svega zbog “Sarajevo Halal Sajma”, koji se tog mjeseca održava u Sarajevu. Riječ je o jedinstvenom događaju za našu zemlju, ali i za zemlje iz našeg okruženja. O halalu smo razgovarali s direktorom Agencije za certificiranje halal kvalitete, institucije koja je prva počela pričati o certificiranju halal-proizvoda, a bila je i prva agencija za certificiranje halala osnovana u Evropi.

STAV: Koliko je organiziranje “Sarajevo Halal Sajma” doprinijelo da se u javnom prostoru više govori o pojmu halal? Iz iskustva sigurno znate koliko su građani, kupci, upućeni u to šta je halal, koliko zahtijevaju halal-proizvode?

ALIHODŽIĆ: Agencija za certificiranje halal kvalitete ustanova je Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini koja se bavi certificiranjem halal-proizvoda i usluga u skladu sa zahtjevima halal‑standarda. Od samog osnivanja Agencija je počela s certificiranjem halal-kompanija i proizvoda koji ispunjavaju zahtjeve halal-standarda, tako da danas imamo certificirano sto halal‑kompanija u Bosni i Hercegovini. Certificiranjem određenog broja firmi stvoreni su preduvjeti za organiziranje sajma kakav je “Sarajevo Halal Fair”. Nadležnosti Agencije, osim halal-certificiranja, još su i edukacija o halalu, promocija halala, te informiranje potrošača. Agencija je partner u organizaciji sajma, dok je BBI banka zajedno s Islamskom razvojnom bankom i Islamskom zajednicom u BiH organizator sajma. SHF uveliko doprinosi promociji i razvoju halala te podizanju svijesti o halal-proizvodima i uslugama u Bosni i Hercegovini i regiji. Pored toga, SHF promovira Bosnu i Hercegovinu na međunarodnom nivou, uzimajući u obzir to da je na sajmu učestvovalo više od 90 kompanija, domaćih i stranih, i da ga je posjetilo više od 10.000 posjetilaca. Razvojem informacionih tehnologija potrošači se sve više interesiraju o kvalitetu proizvoda pa time i o halal-statusu proizvoda i halal-kvaliteti. Također, primjetan je rast broja zainteresiranih za turističko-ugostiteljske halal-usluge, što je svakako pozitivan pomak u odnosu na godine iza nas. Kada se sve sagleda, zahvaljujući kontinuiranoj promociji, svijest o halalu lagano se podiže i kod kompanija i među potrošačima.

STAV: Imajući na umu da je većini jedino važno da u proizvodima koje kupuju nema svinjetine i alkohola, koliko ovo pojednostavljeno shvatanje halala u Bosni i Hercegovini ograničava razvoj ovdašnjeg tržišta halal-proizvoda i usluga?

ALIHODŽIĆ: Do osnivanja i početka rada Agencije za certificiranje halal kvalitete na neki se način podrazumijevalo da je proizvod halal ako ne sadrži svinjsko meso, svinjske masnoće i alkohol, odnosno da je dozvoljen. Međutim, halal-kvalitet mnogo je više od toga. Halal‑proizvod prije svega mora biti koristan i treba zadovoljiti zdravstvenu i higijensku ispravnost, te ne smije sadržavati genetski modificirane sirovine, prekomjerne količine pesticida, mikotoksina, teških metala, rezidue antibiotika i druge toksične sastojke koji mogu negativno utjecati na zdravlje ljudi. Ako, naprimjer, govorimo o mesu i mesnim proizvodima, mora se voditi računa o hrani za stoku i ishrani. Hrana za stoku ne smije sadržavati genetski modificirane sirovine niti koštano brašno, koje se uglavnom proizvodi od klaoničkog otpada. Klanje stoke mora se obavljati prema zahtjevima halal-standarda, a iskrvarenje mora biti potpuno itd. U proizvodnji se ne smiju koristiti sirovine i aditivi koji imaju haram porijeklo, naprimjer, želatin ili esteri mono i diglicerida masnih kiselina koji su svinjskog porijekla. Dakle, postoji veliki broj nedozvoljenih sirovina i sastojaka koje se koriste u modernoj tehnologiji pri proizvodnji hrane koje je potrebno provjeriti kako bi krajnji proizvod bio dozvoljen – kako bi bio halal.

STAV: Možete li objasniti da li je halal samo proizvod usklađen s određenim normama ili se o halalu može govoriti kao o načinu života?

ALIHODŽIĆ: Suštinske karakteristike halal-proizvoda definirane su islamskim učenjem koje dozvoljava (halal) sve što je lijepo, korisno i ukusno, a zabranjuje (haram) štetno, opasno i opojno. Propisi o hrani u islamu danas su pretvoreni u jezik industrije – halal-standard. Standard definira šta je potrebno poduzeti kako bi proizvod i usluga mogli biti halal.

Jedna od uloga halala jeste i da promovira i aktivno sudjeluje u zaštiti univerzalnih vrijednosti: života, časti, vjere, razuma i imovine. Stoga halal životni stil predstavlja način života u skladu s halal-normama. Vrijednosti bazirane na halal-kvaliteti hrane i načinu prehrane mogu doprinijeti poboljšanju ukupnog kvaliteta životnog stila, posebno ako u obzir uzmemo principe halala da je ono što je haram suvišno i nepotrebno, te da je zabrana sukladna nečistoći – šteti.

Ovakav način života može se gledati iz nekoliko aspekata, a to su način prehrane i vrste hrane koja se konzumira, stanovanje, higijena životnih prostora, dnevne fizičke aktivnosti, bavljenje sportom, način odijevanja i vrsta odjeće koja se koristi, održavanje osobne higijene i spavanje, odnos prema okolišu, odnos prema potrošnji proizvoda za svakodnevnu upotrebu, upotreba prijevoznih sredstava, socijalni odnosi – zabava, način komuniciranja itd.

STAV: Agencija je omogućila potrošačima da putem aplikacije “Halal Bazar” provjere jesu li određeni proizvodi halal ili nisu, koliko je potrošača do sada preuzelo aplikaciju, kakve su njihove reakcije i dojmovi?

ALIHODŽIĆ: “Halal Bazar” aplikacija je za mobilne uređaje koja sadrži podatke o halal certificiranim proizvodima i uslugama koje je Agencija certificirala. Podaci se mogu pretraživati manualno, upisom određene riječi ili skeniranjem barkoda proizvoda. Ažuriranje podataka o halal-proizvođačima i uslugama radi se na dnevnoj bazi, čime se korisnicima omogućava da uvijek uz sebe imaju željene podatke o halal certificiranim proizvodima. Aplikacija radi na bazi “offline mode”, a izrađena je na tri platforme – iOS, Windows i Android. Do sada ju je preuzelo više od deset hiljada korisnika. Povratne informacije o aplikaciji pozitivne su jer je riječ o savremenom načinu pristupa podacima iz neke oblasti, a u našem slučaju iz oblasti halal-industrije. Vrlo često dobijamo upite od potrošača o halal-statusu proizvoda i usluga koje nije certificirala Agencija, a deklarirani su kao halal ili koriste neki drugi halal-znak. Značajno je spomenuti da je Agencija potpisala Memorandum o razumijevanju s kompanijom “Serunai Commerce Sdn Bhd” iz Malezije, čime je omogućeno uvrštavanje podataka o certificiranim halal-proizvodima i uslugama s područja djelovanja Agencije za certificiranje halal kvalitete u aplikaciju “Halal Verify”. Time je proizvodima i firmama omogućena besplatna dodatna promocija njihovih proizvoda i usluga. I pored dosadašnjih aktivnosti na ovom polju, Agencija će svakako raditi na inovacijama i poboljšanju aplikacije.

STAV: Potrošači nemuslimani često smatraju da je halal rezerviran za muslimane. Možete li nam pojasniti šta to garantira oznaka halal-kvalitete?

ALIHODŽIĆ: Osnovne odredbe o halalu utvrđene su u izvorima islamskog učenja i konzistentne su vremenski i prostorno. Halal-proizvodi konzumiraju se širom svijeta. Muslimanima je imperativ da konzumiraju halal-proizvode jer je to u skladu s njihovim vjerskim propisima. Međutim, ono što je dopušteno u halalu dopušteno je za konzumiranje i pripadnicima drugih konfesija. S obzirom na to da halal zabranjuje korištenje genetski modificiranih sirovina, energetske dodatke animalnog porijekla u ishrani stoke, te zahtijeva strogi nadzor nad upotrebom veterinarskih lijekova, herbicida, pesticida, fungicida, aditiva, razvijena je percepcija potrošača i muslimana i nemuslimana da su halal-proizvodi sinonim za nešto što je zdravo, kvalitetno i dodatno provjereno.

STAV: Među firmama koje posjeduju halal-certifikate Agencije za certificiranje halal kvalitete ima i kompanija iz Bugarske, Litvanije, Srbije… Kako je došlo do saradnje?

ALIHODŽIĆ: Agencija za certificiranje halal-kvalitete svoje poslove obavlja na području Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore. Halal-certificiranje Agencija radi shodno potpisanim ugovorima i ovlaštenjima legitimnih islamskih autoriteta u tim državama, odnosno islamskih zajednica. Što se tiče halal-certificiranja u Bugarskoj i Litvaniji, riječ je o pojedinačnim kompanijama koje žele da pristupe određenom tržištu. Većina država zahtijeva da certifikacijsko tijelo mora biti akreditirano ili priznato od njihovih nadležnih halal-autoriteta. Shodno tome, po instrukciji zemlje u koju se uvozi, njenog autoriteta za halal-industriju, daje se kompaniji na izbor da izabere priznato i akreditirano halal certifikacijsko tijelo čiji će joj certifikat omogućiti ulazak na tržište. Proces akreditacije Agencija je završila u 2017. godini, dok je proces registracije kod JAKIM, vrhovnog autoriteta za pitanja halala u Maleziji, okončala početkom 2018. godine. Agencija je do sada imala upite za halal-certificiranje iz Rumunije, Ukrajine, Češke, Njemačke, Norveške i Švedske.

STAV: Halal-certifikat otvara vrata velikog, bogatog i nama malo poznatog tržišta. Znaju li naše kompanije iskoristiti tu priliku? Jesmo li spremni za borbu na konkurentnom svjetskom halal-tržištu?

ALIHODŽIĆ: Halal-proizvodi iz naše zemlje dostupni su širom svijeta na tržištima koja zahtijevaju halal-certifikat. Implementacijom akreditacijskih standarda i priznanjem od JAKIMA-a iz Malezije, Agencija je osigurala uvjete da halal-proizvodi iz Bosne i Hercegovine imaju pristup svjetskom halal-tržištu. Određen broj kompanija iz Bosne i Hercegovine već je godinama prisutan na halal-tržištima sa svojim halal-proizvodima. Zanimljivo je da i veliki broj trgovačkih lanaca u nemuslimanskim zemljama zahtijeva halal-certifikat za proizvode koje uvrštavaju u svoje markete, kao što su Rusija, Austrija, Švedska i dr. Halal certifcirani proizvođači izvoze na tržišta Kanade, Danske, UAE, Saudijske Arabije, Azerbejdžana, Švicarske, Australije itd. Podaci o zemljama u koje se izvozi daje nam odgovor na pitanja o svjesnosti, mogućnosti i konkurentnosti naših proizvoda i kompanija.

Stav.ba

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top