Vi ste ovdje
Home > Kultura i tradicija > Historija i tradicija > Naučna konferencija ‘Ehl-i sunnet we l-džema’at – tradicija muslimana Balkana’

Naučna konferencija ‘Ehl-i sunnet we l-džema’at – tradicija muslimana Balkana’

Sarajevo, 14. maj 2014. (MINA) – U periodu od 14. do 17. juna ove godine (16.-19. ša’bana 1435. god. po Hidžri) u organizaciji Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu, u prostorima Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu održat će se Naučna konferencija pod naslovom Ehl-i sunnet we l-džema’at – tradicija muslimana Balkana (tradicionalno učenje i vjerovanje ovdašnjih pripadnika islama) .

Reisu-l ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović, pod čijim se pokroviteljstvom i održava ova konferencija, je imajući uvidu značaj njezinog organiziranja i činjenicu da tretira većinsko vjerovanje muslimana ovoga podneblja istakao ”da je ovo najznačajniji naučni skup koji će Islamska zajednica održati od završetka agresije na BiH”.

Organiziranja ove konferencije nastala je kao rezultat nužnosti ponovnog promišljanja ehl-i sunnetske tradicije i učenosti ovih prostora čija se osobenost može opisati kao umjerenost u vjerovanju ali i kao temeljna vrijednost obrazovnih institucija Islamske zajednice u BiH. Ta umjerenost u vjerovanju ovoga podneblja ogleda se u sintezi Božije Objave i ljudskoga razuma.

Nakon bošnjačkog iskustva ideje komunizma, ali i ideje muslimanskog modernizma na koje još uvijek nisu dati adekvatni odgovori a u želji da iznova afirmira i pojasni učenje svojih predaka Naučni odbor konferencije Ehl-i sunnet we l-džema’at – tradicija muslimana Balkana je derivirao i prihvatio slijedeće teze koje će biti vodilja u radu Konferencije:

– učenje ehl-i sunneta we l-džema'ata čuva jedinstvo ummeta, tj. svih muslimana;

– to učenje je važno isticati i ponavljati u svakom vremenu;

– muslimani Balkana su primili islam od ehl-i sunnetskih imama i živjeli ga ovih 500-600 godina, ali pod uticajem globalizacije, a pogotovo zbog neznanja koje je uslijedio zbog potčinjenog položaja muslimanskih naroda u hrišćanskim i komunističkim zemljama, oni sve više postaju plijen sektaških udara na ehl-i sunnet we l-džema'at (modernizam, laicizam, heterodoksni sufizam, bektašije, ši'izam…)

– ehl-i sunnetsko učenje treba razumijevati u svjetlu novonastalih prilika u kojima žive muslimani u Evropi i tako čuvati vjersko jedinstvo muslimana, zato što su oni, raspadom Jugoslavije, počeli da žive u nezavisnim državama, gdje u trima njima čine izrazitu (Albanija i Kosovo) ili relativnu većinu (Bosna i Hercegovina), značajnu manjinu (Makedonija, Crna Gora, Bugarska), kao i manjinu koja se suočava sa posebnim izazovima (Srbija, Slovenija).

S obzirom na navedene savremene izazove sa kojima se Islamska zajednica i Bošnjaci, Albanci i drugi muslimanski narodi na Balkanu suočavaju, ova konferencija ima za cilj da, u naučnom i praktičnom smislu, dā moguće odgovore na savremene udare na ehl-i sunnetsko učenje i na sve oblike savremenog neznanja i ideje nekompatibilne sa temeljnim vjerskim učenjima – sa ma koje strane oni dolazili.

Podsjećanje na ehl-i sunnetsko vjerovanje i djelovanje potrebno je i zbog suzbijanja ideja koje, svjesno ili nesvjesno, remete ili prijete vjerskom jedinstvu ovoga podneblja. Iako su svečetiri ehl-i sunnetska mezheba u šerijatskom pravu legalna i legitimna, Bošnjaci kao mali evropsko-muslimanski narod, s obzirom na prostor i uvjete u kome žive, ne mogu sebi priuštiti mezhebsku pristranost ili ostrašćenost ili, pak, ‘’bezmezhebizam’’. Zato se nikada dovoljno ne može naglasiti uloga Islamske zajednice kod Bošnjaka i njezinog institucionalnog bdijenja nad načelima i principima ehl-i sunnetskog učenja kroz islamske obrazovne institucije: mektebe, medrese i fakultete, i druge vidove pismene (izdavačke) i usmene (predavačke) komunikacije.

Jedno važno pravilo ehl-i sunneta ve l-džema'ata glasi da muslimani koji pripadaju ovoj skupini jedni druge ne proglašavaju nevjernicima (tzv. tekfir). Aktualnost ovog pravila nikada ne prestaje i stalno ga treba isticati, jer, nažalost, dalje i bliže historijsko iskustvo uče nas pogubnim ili katastrofalnim posljedicama po međumuslimanske odnose ukoliko se to pravilo zanemari ili zaboravi.

Učenje ehl-i sunneta ve l-džama'ata osiguralo je i zaštitilo od frakcionaštva i nejedinstva općenito sve muslimane, tj. njihovu ogromnu većinu, što se može reći i za muslimane Balkana, ali i od rigidnog literalizma i neislamskih ideja općenito.

Konferencija će imati međunarodni karakter a u njezinom radu će učestvovati više od trideset istaknutih naučnika iz Saudijske Arabije, Turske, Katara, Egipta, Sudana.

Učesnici konferencije iz balkanskih zemalja tretirat će ehl-i sunnetsku ulemansku tradiciju svojih zemalja i pokrajina kao i probleme s kojima se danas susreću muslimani ovih područja u ehl-i sunnetskom razumijevanju i prakticiranju vjere.

Rad konferencije odvijat će se u četiri tematske cjeline: Historijska pozadina i principi ehl-i sunnetskog učenja, Refleksije doktrinarnih principa na ostala islamska znanstvena područja, Glavni autoriteti ehl-i sunnetskog učenja, Promotori ehli-sunnetskog učenja na balkanskim prostorima, Izazovi, stanje i perspektive  ehl-i sunnetskog učenja.

 

rijaset.ba

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top