Vi ste ovdje
Home > Vijesti > Vijesti iz zemlje > Nahla: Spriječiti diskriminaciju u pravosuđu

Nahla: Spriječiti diskriminaciju u pravosuđu

 Saopćenje za javnost povodom zaključka Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH o zabrani nošenja vjerskih obilježja u pravosudnim institucijama uposlenicima i strankama u pravosuđu Centar za edukaciju i istraživanje „Nahla“ iz Sarajeva, kao nevladina organizacija koja se kroz svoje djelovanje zalaže za osnaživanje žena i zaštitu njihovih prava, bez obzira na njihova politička uvjerenja, vjersku ili nacionalnu pripadnost, u svjetlu posljednjih dešavanja vezanih za pokušaje da se uskrate vjerska prava muslimankama u pravosudnim institucijama, vjernice isključe iz javnog života i onemogući im se profesionalno djelovanje, želi podsjetiti na sljedeće:

Da je u demokratskom, pluralnom društvu neophodno dozvoliti njegovim građankama da samostalno donose odluke o svom životu. Neophodno je garantirati im pravo na izbor, pravo na opredjeljenje, pravo na rad, pravo na slobodu misli, savjesti i vjere, bez ugrožavanja prava drugih.

Da je prema važećim zakonima u Bosni i Hercegovini zabranjena svaka vrsta diskriminacije po osnovu prava na rad i zapošljavanje. Bosna i Hercegovina je potpisnica velikog broja konvencija iz oblasti rada, a zakoni koji se donose u novije vrijeme usklađeni su u najvećem dijelu s međunarodnim konvencijama.

Da muslimanke koje se pokrivaju pokrivanje smatraju sastavnim dijelom prakticiranja svoje vjere, bez čega obredoslovni aspekt njihove vjere nije zadovoljen. Primarna svrha pokrivanja muslimanki nije simboliziranje islama i kao takvo pokrivanje primarno ne potpada pod propise o vjerskim i nacionalnim simbolima, nego je prije svega pravo na vjeru ili uvjerenje.

Da je prakticiranje vjere definirano Općom deklaracijom o ljudskim pravima UN-a, Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima i Evropsku konvenciju o ljudskim pravima i temeljnim slobodama (u članovima 9. i 18.) Prema ovim propisima, ograničenja slobode prakticiranja vjere mogu se propisati samo zakonom (ne odlukama, pravilnicima i slično) i to kada je takvo ograničenje nužno u demokratskom društvu, što se mora dokazati. U Općem komentaru Komiteta za ljudska prava koji nadzire provedbu ovog pakta navodi se da slijeđenje ili prakticiranje vjere ili uvjerenja „može uključivati ne samo ritual, već i određene aktivnosti poput određenih ograničenja u ishrani, nošenja specifične odjeće ili pokrivala za glavu“.

Da Ustavne odredbe Bosne i Hercegovine (ali i entiteta i kantona) uključuju osnovne odredbe za osiguranje ljudskih prava i temeljnih sloboda, osiguranje tih prava i zaštitu ličnih sloboda, ljudskog integriteta, dostojanstva i drugih prava i sloboda u oblasti ljudskih prava:

Čl.II st 1: „Bosna i Hercegovina i oba entiteta će osigurati najviši nivo međunarodno priznatih ljudskih prava i osnovnih sloboda.“

Čl. II/4 (Nediskriminacija) :„Uživanje prava i sloboda, predviđenih u ovom članu ili u međunarodnim sporazumima navedenim u Aneksu I ovog Ustava, osigurano je svim licima u Bosni i Hercegovini bez diskriminacije po bilo kojem osnovu kao što je pol, rasa, boja, jezik, vjera, političko i drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, povezanost sa nacionalnom manjinom, imovina, rođenje ili drugi status.“

Da Zakon o zabrani diskriminacije u Bosni i Hercegovini nalaže da će se diskriminacijom smatrati “svako različito postupanje uključujući svako isključivanje, ograničavanje ili davanje prednosti utemeljeno na stvarnim ili pretpostavljenim osnovama prema bilo kojem licu ili grupi lica na osnovu njihove rase, boje kože, jezika, vjere, etničke pripadnosti, nacionalnog ili socijalnog porijekla, veze s nacionalnom manjinom, političkog ili drugog uvjerenja, imovnog stanja, članstva u sindikatu ili drugom udruženju, obrazovanja, društvenog položaja i spola, spolnog izražavanja ili orijentacije, kao i svaka druga okolnost koja ima za svrhu ili posljedicu da bilo kojem licu onemogući ili ugrožava priznavanje, uživanje ili ostvarivanje na ravnopravnoj osnovi, prava i sloboda u svim oblastima javnog života… Ovaj zakon primjenjuje se na postupanje svih javnih tijela na nivou države, entiteta, kantona i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, općinskih institucija i tijela, te pravnih lica s javnim ovlaštenjima, kao i na postupanje svih pravnih i fizičkih lica.”

Da muslimanke daju značajan doprinos u procesima društvenih promjena i društvenog razvoja te se u svim društvima moraju mijenjati percepcije i stavovi u vezi s njihovom ulogom u javnom životu. Mora im se omogućiti da uživaju ista prava kao i ostali građani/građanke, umjesto da budu vrijeđane, izolirane iz društva i žrtve predrasuda. Stoga je neophodno pokrenuti institucionalne i društvene procese koji bi omogućili muslimankama da slobodno učestvuju u svim sferama javnog djelovanja, zdravstvu, obrazovanju i poslovnom životu.

Apelujemo na sve institucije i pojedince koji su uključeni u rješavanje ovog pitanja da istraju u poštivanju principa jednakosti i slobode vjerovanja i na zakonit i institucionalan način spriječe diskriminaciju muslimanki, kako bi pokazali da zaslužuju povjerenje i da zastupaju interese svih građana i građanki.

nahla.ba

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top