Vi ste ovdje
Home > Kultura i tradicija > Istaknuti Bošnjaci > Mustafa Busuladžić – žrtva komunističkog režima

Mustafa Busuladžić – žrtva komunističkog režima

U redakciju portla Akos.ba pristigao je članak iz 72. broja lista Misak Behram-begove medrese. Tema broja je bila Naši velikani, a Hatidža Muratović učenica IVd razreda je napisala članak o rahmetli Mustafi Busuladžiću.

 

Mustafa, sin Smaila i Emine Busuladžić, rođen je 1. aprila 1914. godine u Gorici kod Trebinja. U rodnom mjestu završio je mekteb i osnovnu školu, nakon čega odlazi u Travnik, gdje upisuje Elči Ibrahim-pašinu medresu. Poslije provedene tri godine u ovoj Medresi, prebacuje se u Gazi Husrev-begovu medresu gdje je i maturirao 1936. godine. Te godine upisuje se i na Višu islamsku šerijatsko-teološku školu (VIŠT), gdje je i diplomirao 1940. godine. U jesen te godine odlazi u Italiju (Rim) na postdiplomske studije iz orijentalistike. Izvjesno vrijeme bio je spiker na radio stanici Rim koja je emitovala program na hrvatskom jeziku, te saradnik italijanskih časopisa Mondo Arabo i Oriento Moderno. U Italiji je proveo dvije godine, a po povratku u Bosnu i Hercegovinu biva postavljen za profesora u Šerijatskoj gimnaziji u Sarajevu. Honorarno je predavao u Gazi Husrev-begovoj ženskoj medresi, Realnoj gimnaziji i Srednjoj tehničkoj školi. Pored prosvjetnog i pedagoškog rada mnogo je pisao i prevodio pa čak još i dok je bio učenik. Dok je pohađao Medresu svoje radove je objavljivao u slijedećim časopisima: Glasniku VIS-a, Novom beharu, El-Hidaji, kalendaru Narodne uzdanice, te mnogim drugim. Pored maternjeg bosanskog jezika, govorio je još i arapski,turski,francuski i italijanski jezik. Svi oni koji su poznavali rahmetli Mustafu Busuladžića spominju da je on bio i vrstan vaiz. Hafiz Mahmud Traljić o njegovim vazovima kaže: „ Gdje god je on vazio ili predavao prostorije su bile ispunjene do posljednjeg mjesta. Neke od svojih vazova je i štampao. Ti vazovi imaju i danas težinu i vrijednost koju su imali i prije pedeset godina kada su održani.“ Busuladžić je pisao radove iz raznih oblasti: islamske nauke, književnosti, historije (naročito historije Bošnjaka), komparativne religije te o aktuelnim problemima muslimana tog vremena. Neke od svojih dužih radova Busuladžić je objavio u Sarajevu kao zasebne publikacije: Ebu Nasr el-Farabi (1934); Jedna sjajna stranica islamske historije (1935); Osman-paša Resulbegović (1939); Muslimani u sovjetskoj Rusiji (1943); Problem derogacije u islamskom pravu (1944); Prvi prijevodi Kur'ana u svijetu i kod nas (1945). Neki Busuladžićevi radovi ostali su nedovršeni, poput monografije o Muhammedu,a.s., gdje je rukom napisao oko 300 stranica, ali ga je, nažalost rana smrt spriječila da to djelo dovrši do kraja. Prema riječima njegovog sina prof. dr. Muhammeda Busuladžića, rahmetli Mustafa Busuladžić je spomenuto djelo smatrao najvažnijim (životnim) djelom.

 „On je bio naročito cijenjen zbog širokog obrazovanja. Pored vjerskog znanja, bio je i vrstan poznavalac zapadne filozofije. Pojedine dijelove iz knjiga je znao i napamet.“-nadopunjuje Muhammed, sin Busuladžića. „U tome je i bila najveća opasnost po komuniste, u njegovom znanju, naučnom radu, i sjajnom kontaktu sa omladinom. Predavanja koja je on držao bila su naročito posjećena.“

Nakon oslobođenja Sarajeva, i dolaskom komunista na vlast otpočela je i njihova borba protiv ideoloških neistomišljenika. Ukratko, postojale su četiri frakcije bosanskih muslimana: proustaška, pročetnička, propartizanska i autonomaška. Rahmetli Mustafa Busuladžić je pripadao autonomaškoj frakciji, ideji nezavisne Bosne i Hercegovine što se pokazalo politički nerealno. Iako je ova struja bila najbrojnija, kako nam je pokazala povjest, imala je najmanju šansu. Mustafa Busuladžić je ubrzo uhapšen i prebačen u vojni zatvor koji se nalazio u tadašnjoj Osman-pašinoj kasarni, u kojoj se nalazio i vojni sud. Njegov rad, Muslimani u sovjetskoj Rusiji poslužio je komunističkom režimu kao osnova za optužbu protiv njega i izricanje smrtne kazne. Kasnije je taj isti rad poslužio istim kao materijal protiv Sovjetskog Saveza. 29. juna 1945. godine komunistički režim Josipa Broza Tita počinio je strašan zločin. Tog dana strijeljan je istaknuti bosanskohercegovački intelektualac, naučnik, pisac i profesor Mustafa Busuladžić. Tim činom, komunistički režim pokazao je svoje pravo lice. Naime, Busuladžić je strijeljan noću u sarajevskom naselju Valešići iza Željezničke stanice, a na mjestu gdje je strijeljan pronađen je njegov fes i naočale. Danas jedna ulica u Sarajevu nosi njegovo ime.

 „Sjedio je i učio Kur'an. Kažu da je cijelu noć pred pogubljenje učio. Ja znam da je u zatvoru dovršio 19 hatmi i počeo 20. Toga se sjećam.“ – kaže Zehra- hanuma, supruga rahmetli Mustafe. „Išla sam tražiti njegov mezar. Ali, ga nisam našla. Našli su mu fes i naočale. Fes-probušen, a naočale-slomljene. Njegove su sestre to uzele. Mislim da je kod njih.“

„Nana je, ubrzo nakon što je dedo ubijen, otišla kod svojih. Takvo je bilo vrijeme. Nije smjela mnogo žaliti. Sve su uradili da se sve što prije zaboravi.“-kaže unuk Mustafe Busuladžića.

 Ne čini, dakle Mustafu Busuladžića velikim činjenica da je strijeljan u 33 godini života, to čini njegov kraj tragičnim. One koji su to učinili čini zločincima. Ali te činjenice ništa ne govore o Busuladžićevom radu koj je relevantan za bošnjačku i muslimansku misao, ne samo u našim krajevima nego i daleko šire.

Mustafa Busuladžić je alim koji je nadišao svoje vrijeme.

Priredila: Hatidža Muratović IVd

Pratite Facebook stranicu posvećenu Mustafi Busuladžiću:

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top