Vi ste ovdje
Home > Vijesti > Vijesti iz zemlje > Muftija Kozlić: Otvaranje Ferhadije poslaće poruku Banjalučanima da se vrate

Muftija Kozlić: Otvaranje Ferhadije poslaće poruku Banjalučanima da se vrate

U razgovoru za Anadolu Agency (AA) Kozlić je istakao da po planu teku pripreme za sutrašnju manifestaciju, koja će prema njegovim riječima obilježiti ovaj mjesec, ako ne i godinu Muftija banjalučki Osman ef. Kozlić kaže da o značaju sutrašnjeg svečanog otvaranja Ferhat-pašine džamije u Banjaluci najviše govori činjenica da će mu prisustvovati gotovo svi značajni drušveno-politički i vjerski faktori što se tiče BiH, pa i regiona.

U razgovoru za Anadolu Agency (AA) Kozlić je istakao da po planu teku pripreme za sutrašnju manifestaciju, koja će prema njegovim riječima obilježiti ovaj mjesec, ako ne i godinu.

“Za muslimane vjernike, što se nas tiče, najveći značaj je u tome što će otvaranje Ferhadije poslati poruku našim ljudima koji su napustili Banjaluku prije dvadesetak godina da ozbiljno počnu razmišljati da se vraćaju. Oni koji su pred penziju da provode svoje stare dane ovdje u svom rodnom gradu, oni koji su mlađi takođe da razmišljaju o povratku. To je po meni najznačajnija poruka koja će biti poslana muslimanima, Bošnjacima. Muslimanima širom BiH također da je Banjaluka otvoren i slobodan grad i da ovdje mogu dolaziti da posjećuju Ferhadiju i druge naše džamije i druga naša mjesta, ali isto tako Ferhadija je vrlo značajna ona će poslati poruku i svima drugima. Ona je u istorijskom i kulturološkom smislu kulturno naslijeđe i bogatstvo, pa i svetinja, svih nas, pogotovo svih Banjalučana koji je doživljavaju kao nešto što je simbol Banjaluke, nešto pored čega su proveli svoje djetinjstvo. Tako da vidim i tu značaj vezano i za pripadnike drugih religijskih zajednica odnosno naroda koji ovdje žive”, kazao je Kozlić.

– Da se nikad ne ponovi 

Prema njegovim riječima 7. maj, Dan džamija, nije slučajno izabran za datum svečanog otvaranja. Cilj je bilo i podsjećanje na “datum njenog rušenja, skrnavljenja, na dan kada je nevin čovjek ovdje izgubio život”.

“Želimo da 7. maj podsjeća sve da se tako nešto više ne smije dogoditi i ne smije ponoviti”, rekao je Kozlić.

Ferhadija je zadužbina Ferhad-paše Sokolovića, izgrađena je 1579. godine, a 1950. godine uvrštena je u kulturnu baštinu Bosne i Hercegovine, potom i na listu spomenika svjetske baštine pri UNESCO-u. Srušena je tokom rata u BiH, 7. maja 1993. godine, a ovaj datum u BiH se obilježava kao Dan džamija. Polaganje kamena temeljca za obnovu Ferhadije 2001. godine prekinuli su neredi u kojima je stradao Murat Badić iz Cazina.

Prema riječima Kozlića, proces obnove trajao je dugo i bio je vrlo zahtjevan i skup. Citirajući svog prethodnika, bivšeg banjalučkog muftiju Edhema Čamdžića, da svaki njen kamen predstavlja svetost i nastojalo se pronaći i vratiti kamen koji je stotinama godina slušao ovdje Božiju riječ i ibadet, Kozlić je naveo da je dobar dio kamena vraćen i ugrađen.

“Ono što nije bilo moguće, korišteni su novi materijali. Potpuno su korištene stare, drevne tehnike, koje su korištene u ono vrijeme u 16. stoljeću, tako da se koristila kišnica, umjesto vode, umjesto maltera jaja i neki drugi materijali. Tako da se ovdje to smo vidjeli prije neki dan kada se završavao ovaj baldahin koristila trstika, pa preko nje fini malter. Nastojalo se maksimalno, koliko je bilo moguće, raditi istim tehnikama i vratiti Ferhadiji njen prvobitni izgled. Koliko čujem, od onih koji se razumiju u umjetnost i arhitekturu, hvala Bogu pod pokroviteljstvom i nadzorom svih institucija za zaštitu kulture iz BiH i posebno Turske u tome se u dobroj mjeri uspjelo”, rekao je Kozlić.

Obnova Ferhadije koštala je više od 10 miliona KM. Na ovaj iznos najviše je uticalo vraćanje kamena, pripremanje za gradnju ispitivanje kroz sva godišnja doba, a samo taj proces trajao je godinama.

“Naravno u početku je bilo najteže privoliti tadašnje vlasti u Banjaluci da uopšte daju dozvolu za gradnju, to su bili najteži trenutci pa sve do onog trenutka polaganja kamena temeljca kada se tek iz drugog pokušaja uspjelo. Znate šta se sve ovdje dešavalo, šta su ljudi ovdje proživljavali, tako da je taj proces trajao dugo i koštao je puno. Što se tiče donatora, mi smo u kompleksu Ferhadije prije neki dan i postavili spomen ploču i tablu sa imenima svih vakifa i dobrotvora koji su učestvovali u obnovi Ferhadije tako da imamo veliki broj ljudi muslimana širom svijeta posebno Bošnjaka od juga Hercegovine sada razasutih do Skandinavije, Sjeverne Amerike, koji su svojim prilozima dali doprinos da se Ferhadija obnovi”, kazao je on.

– Pomoć iz čitavog svijeta 

Pomogle su i državne i entitetske institucije, kantoni, gradovi, opštine i općine.

“Ako želimo kazati ko je najviše dao, ko je najviše zaslužan od ovih institucija onda su to institucije i ministarstva RS, a najveću donaciju i zaslugu što uopšte 7. maja imamo otvorenje džamije možemo zahvaliti Republici Turskoj, turskom narodu, odnosno turskim vakufima i posebno Turskoj agenciji za međunarodnu saradnju i razvoj TIKA koja je uzela na sebe ove završne radove posebno vanjskog uređenja odnosno unutarnjeg oslikavanja i konačnog izgleda unutrašnjosti Ferhat-pašine džamije”, rekao je on.

Izrazio je radost što će otvaranju prisustvovati visoka delegacija iz Turske koju će počastiti time da zajedno sa domaćinom, muftijom, reisu-l-ulemom i turski muftija Mehmet Gormez, odnosno premijer Turske Ahmet Davutoglu svečano presjeku vrpcu.

Na pitanje da li se slaže sa ocjenama da je Ferhadija najljepša džamija u BiH odgovorio je da se slaže.

“Samo ne smijem kazati da je najljepša na Balkanu, pa kažem da je jedna od najljepših, pošto bojim se da me neki stručnjak ne demantuje koji bolje zna od mene arhitekturu i umjetnost. Dakle, što se BiH tiče apsolutno sam siguran, prema kazivanjima stručnjaka ona je jedan dragulj. Nije slučajno da je Islamska zajednica označila Dan džamija, da nas je i srce i duša zabolila, kada je ona srušena i da je to ujedno ojačalo našu volju i želju da obnovimo sve džamije, posebno ovu džamiju Ona je apsolutno ljepotica Balkana, jer znamo da ovakvi dragulji samo postoje možda u Manisi u Turskoj i možda još nekim mjestima jer su to radili vrhunski majstori, učenici Mimara Sinana”, rekao je Kozlić.

– Obnova Arnaudije 

Na pitanje šta je to što ju čini tako posebnom kaže da ne zna da li umije odgovoriti.

“Ovdje sam dvije godine, živim pored nje. Uvijek kažem ne znate kako vas više očara. Da li kad je posmatrate sa strane, kada joj prilazite, kada joj priđete mislite da je prelijepa, da je ljepša izvana. Kad uđete onda kažete da je ljepša iznutra. Jednostavno je to tako, to su vrhunski graditelji radili ona vas obuzme i poseban je doživljaj boraviti pored nje, obaviti namaz i ibadetiti u njoj”, rekao je Kozlić.

Prema njegovim riječima nakon otvaranja Ferhadije banjalučku Islamsku zajednicu čeka još obaveza.

“Nama predstoji obnova Arnaudije džamije koja je 50 godina mlađa od ove džamije i koja se nalazi na udaljenosti odavde nekih 300 metara, koja je takođe ovdje kulturni spomenik, spada u kulturno-istorijsko naslijeđe i Bošnjaka muslimana, a i Turske. Već smo razgovarali sa potencijalnim donatorima, imamo spremnu građevinsku dozvolu i gradilište. To je zadnja džamija u Banjaluci koja trenutno nema ni temelja. To je prvo čime čemo se pozabaviti. Naravno ovdje pitaju često za sahat kulu kojom bi zaokružili ovaj kompleks Ferhat-pašine džamije i vakufa”, rekao je on i dodao da postoji još nekoliko džamija koje treba dovršiti i svečano otvoriti.

Najveći projekat kojem će se ubuduće posvetiti je izgradnja Kongresno-obrazovnog centra ili Islamskog školskog centra u Banjaluci.

“Mi smo već pripremili što se dokumentacije tiče sve što je potrebno. Treba nam jedan centar, prostor za Ferhad-pašinu biblioteku, kojeg trenutno nemamo, sala za konferencije, sastanke, za raznorazne aktivnosti, kulturne događaje i tako dalje, treba nam škola, obdanište, nacionalni restoran, a za sve to nemamo prostora”, dodao je Kozlić.

Akos.ba

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top