>
Može li škola nositi ime po Mustafi Busuladžiću: Najveći bošnjački intelektualac 20. st. Može li škola nositi ime po Mustafi Busuladžiću: Najveći bošnjački intelektualac 20. st.
Ni na koji način nije bio povezan sa fašističkim organizacijama. Nema nikakvih prepreka da njegovo ime nosi jedna od škola, kaže Filandra  Piše: Elma... Može li škola nositi ime po Mustafi Busuladžiću: Najveći bošnjački intelektualac 20. st.

Ni na koji način nije bio povezan sa fašističkim organizacijama. Nema nikakvih prepreka da njegovo ime nosi jedna od škola, kaže Filandra

 Piše: Elma DUVNJAK-ŠALAKA/Faktor.ba

Ne stišava se bura nakon rasprave na posljednjoj sjednici Skupštine Kantona Sarajevo, na kojoj je opozicija odbila da Osnovna škola ”Dobroševići” ubuduće nosi naziv po bošnjačkom piscu Mustafi Busuladžiću, dovodeći ga u vezu sa fašističkim režimom u Drugom svjetskom ratu. Na sve ovo prof. dr. Šaćir Filandra, vrsni poznavalac djela Mustafe Busuladžića, naglašava da se ovaj bošnjački pisac ne može dovesti u vezu sa fašizmom i da nema nikakvih prepreka da škola nosi njegovo ime.

Revizija stavova

– Mustafa Busuladžić je bio briljantna bošnjačka intelektualna figura prve polovine 20 stoljeća. Njegova autorska ostvarenja to dokazuju i pokazuju. U ideološkom smislu nije bio komunista. Međutim, nije bio ni fašista niti je pripadao fašističkom pokretu. Ni na koji način nije bio povezan sa fašističkim organizacijama. I ta aktuelna sporenja o nazivu škole su između jednokomunističkog totalitarizma s jedne strane koji je još vladajući u ovoj zemlji, i s druge strane, zahtjeva da se uradi revizija stavova iz doba socijalizma. U formalno-pravnom i ideološkom smislu, nema nikakvih prepreka da njegovo ime nosi jedna od škola – rekao nam je Filandra.

Zatražili smo komentar i Marija Vukasovića, zastupnika DF-a u Skupštini KS, koji je na sjednici iznio argumente protiv toga da škola nosi ime Mustafe Busuladžića.

– Klub DF-a i čitava opozicija je zauzela stav da se škola ne bi trebala zvati po Mustafi Busuladžiću, prevashodno zbog njegovih fašističkih stavova u Drugom svjetskom ratu. Radi se o čovjeku koji je bio očito na strani nacista i NDH, otvoreno je likovao zbog nestanka Jevreja iz sarajevske čaršije i tugovao jer su ostale njihove pokvarene navike – stav je Vukasovića.

Safet Mešanović, zastupnik SDA u Skupštini KS, od samog početka upoznat je sa inicijativom promjene naziva škole.

– Savjet Mjesne zajednice Dobroševići inicijativu je podnio Općinskom vijeću Novi Grad, a ona je potom proslijeđena resornom ministarstvu. Kompletna procedura je provedena. Imamo i mišljenje Instituta za historiju koje je pozitivno i nemaju ništa protiv da škola nosi ime rahmetli Mustafe Busuladžića. Kolege iz DF-a su, što je za nas neprihvatljivo, doveli Busuladžića u vezu sa fašističkim režimom iz Drugog svjetskog rata. Nemam ništa reći za Našu stranku, oni su se suzdržali od komentara – rekao nam je Mešanović.

Komunistički komesari

Pričali smo i sa Predragom Kojovićem, zastupnikom Naše stranke u Skupštini KS.

– Smatramo da javne institucije, ulice, trgove i škole treba nazivati po našim značajnim, historijskim ličnostima koji su, osim naučnih ili drugih profesionalnih dostignuća, u vremenima velikih moralnih iskušenja pokazali humanizam i hrabrost. Naš stav je da je komunistička revolucionarna pravda u kojoj su ljudi osuđivani pa i ubijani na osnovu odluka hirovitih, ideološki zadojenih komunističkih komesara za osudu. Ali, s druge strane, to ne znači da svi stradalnici takvih nepravdi zaslužuju da škole po njima nose imena i budu primjer kakve buduće Bosance i Hercegovce želimo odgajati – objašnjava Kojović.

Duran Mrnđić, vd. direktora Osnovne škole ”Dobroševići”, kaže da ne vidi ništa sporno u tome da se škola zove po Mustafi Busuladžiću.

– Čuo sam za sve što se događalo na Skupštini KS i želim da kažem kako mi vidimo samo dobro u tome da škola ubuduće nosi naziv ”Mustafa Busuladžić” – rekao nam je Mrnđić.

Volio je svoju Bosnu

Mustafa Busuladžić bio je pisac, publicista, prevodilac, recenzent, kritičar, poliglota koji je pored bosanskog, govorio još pet jezika – arapski, turski, njemački, francuski i italijanski. Jedan je od najvećih bošnjačkih intelektualaca 30-ih i 40-ih godina 20 stoljeća. Nosilac ideje pokreta Mladi muslimani, antikomunista i antifašista. Bio je zaljubljenik u islam, volio je svoju zemlju Bosnu i svoj narod čijem napretku je posvetio cijeli svoj život. U 31. godini života, 1945.godine, hapsi ga nova komunistička vlast u Jugoslaviji i na vojnom sudu osuđuje na smrt. Svirepo je ubijen 29. juna iste godine.

Akos.ba

 Ni na koji način nije bio povezan sa fašističkim organizacijama. Nema nikakvih prepreka da njegovo ime nosi jedna od škola, kaže Filandra
 
Piše: Elma DUVNJAK-ŠALAKA
Ne stišava se bura nakon rasprave na posljednjoj sjednici Skupštine Kantona Sarajevo, na kojoj je opozicija odbila da Osnovna škola ”Dobroševići” ubuduće nosi naziv po bošnjačkom piscu Mustafi Busuladžiću, dovodeći ga u vezu sa fašističkim režimom u Drugom svjetskom ratu. Na sve ovo prof. dr. Šaćir Filandra, vrsni poznavalac djela Mustafe Busuladžića, naglašava da se ovaj bošnjački pisac ne može dovesti u vezu sa fašizmom i da nema nikakvih prepreka da škola nosi njegovo ime.
Revizija stavova 
– Mustafa Busuladžić je bio briljantna bošnjačka intelektualna figura prve polovine 20 stoljeća. Njegova autorska ostvarenja to dokazuju i pokazuju. U ideološkom smislu nije bio komunista. Međutim, nije bio ni fašista niti je pripadao fašističkom pokretu. Ni na koji način nije bio povezan sa fašističkim organizacijama. I ta aktuelna sporenja o nazivu škole su između jednokomunističkog totalitarizma s jedne strane koji je još vladajući u ovoj zemlji, i s druge strane, zahtjeva da se uradi revizija stavova iz doba socijalizma. U formalno-pravnom i ideološkom smislu, nema nikakvih prepreka da njegovo ime nosi jedna od škola – rekao nam je Filandra.
Zatražili smo komentar i Marija Vukasovića, zastupnika DF-a u Skupštini KS, koji je na sjednici iznio argumente protiv toga da škola nosi ime Mustafe Busuladžića.
– Klub DF-a i čitava opozicija je zauzela stav da se škola ne bi trebala zvati po Mustafi Busuladžiću, prevashodno zbog njegovih fašističkih stavova u Drugom svjetskom ratu. Radi se o čovjeku koji je bio očito na strani nacista i NDH, otvoreno je likovao zbog nestanka Jevreja iz sarajevske čaršije i tugovao jer su ostale njihove pokvarene navike – stav je Vukasovića.
Safet Mešanović, zastupnik SDA u Skupštini KS, od samog početka upoznat je sa inicijativom promjene naziva škole.
– Savjet Mjesne zajednice Dobroševići inicijativu je podnio Općinskom vijeću Novi Grad, a ona je potom proslijeđena resornom ministarstvu. Kompletna procedura je provedena. Imamo i mišljenje Instituta za historiju koje je pozitivno i nemaju ništa protiv da škola nosi ime rahmetli Mustafe Busuladžića. Kolege iz DF-a su, što je za nas neprihvatljivo, doveli Busuladžića u vezu sa fašističkim režimom iz Drugog svjetskog rata. Nemam ništa reći za Našu stranku, oni su se suzdržali od komentara – rekao nam je Mešanović.
Komunistički komesari
Pričali smo i sa Predragom Kojovićem, zastupnikom Naše stranke u Skupštini KS.
– Smatramo da javne institucije, ulice, trgove i škole treba nazivati po našim značajnim, historijskim ličnostima koji su, osim naučnih ili drugih profesionalnih dostignuća, u vremenima velikih moralnih iskušenja pokazali humanizam i hrabrost. Naš stav je da je komunistička revolucionarna pravda u kojoj su ljudi osuđivani pa i ubijani na osnovu odluka hirovitih, ideološki zadojenih komunističkih komesara za osudu. Ali, s druge strane, to ne znači da svi stradalnici takvih nepravdi zaslužuju da škole po njima nose imena i budu primjer kakve buduće Bosance i Hercegovce želimo odgajati – objašnjava Kojović.   
Duran Mrnđić, vd. direktora Osnovne škole ”Dobroševići”, kaže da ne vidi ništa sporno u tome da se škola zove po Mustafi Busuladžiću.
– Čuo sam za sve što se događalo na Skupštini KS i želim da kažem kako mi vidimo samo dobro u tome da škola ubuduće nosi naziv ”Mustafa Busuladžić” – rekao nam je Mrnđić.
Volio je svoju Bosnu
Mustafa Busuladžić bio je pisac, publicista, prevodilac, recenzent, kritičar, poliglota koji je pored bosanskog, govorio još pet jezika – arapski, turski, njemački, francuski i italijanski. Jedan je od najvećih bošnjačkih intelektualaca 30-ih i 40-ih godina 20 stoljeća. Nosilac ideje pokreta Mladi muslimani, antikomunista i antifašista. Bio je zaljubljenik u islam, volio je svoju zemlju Bosnu i svoj narod čijem napretku je posvetio cijeli svoj život. U 31. godini života, 1945.godine, hapsi ga nova komunistička vlast u Jugoslaviji i na vojnom sudu osuđuje na smrt. Svirepo je ubijen 29. juna iste godine.

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.