Vi ste ovdje
Home > Ekonomija > Može li maline biti više u domaćim trgovinama i restoranima?

Može li maline biti više u domaćim trgovinama i restoranima?

Prisustvo svježe maline u trgovini i ugostiteljstvu u Bosni i Hercegovini je vrlo ograničeno te postoji mogućnosti za veći plasman ovog jagodičastog voća na domaćem tržištu.

Ovo je zaključak iz analize projekta USAID/Sweden FARMA II, koji zajedno sa Vanjskotrgovinskom komorom BiH, Privrednom komorom Federacije Bosne i Hercegovine i Savezom proizvođača jagodičastog voća u BiH organizuje 28. juna o temi “Distribucija svježe maline na domaćem tržištu“.

– Analize USAID/Sweden FARMA II projekta pokazale su da potrošnja malina po glavi stanovnika u BiH iznosi svega 920 grama godišnje, dok podaci o vanjskoj trgovini govore da po glavi stanovnika uvezemo 53 kg voća godišnje. S obzirom na tekuće probleme sa formiranjem otkupne cijene i izvozom maline, na ovom skupu će biti više riječi o mogućnostima i izazovima za plasman maline na domaćem tržištu, navode iz USAID/Sweden FARMA II projekta.

Preliminarni rezultati istraživanja tržišta USAID/Sweden FARMA II projekta i Saveza proizvođača jagodičastog voća govore da je prisustvo svježe maline u trgovini i ugostiteljstvu vrlo ograničeno – tek oko 40% prodajnih i manje od 30% ugostiteljskih objekata u svojoj ponudi ima svježu malinu ili proizvode na bazi maline.

Cilj ovog okruglog stola je da se podstakne diskusija između proizvođača i distributera, kako bi se u ovoj godini poboljšalo prisustvo maline u kanalima distribucije i u konačnici povećala potrošnja malina po glavi stanovnika u BiH.

Bh. uzgajivači maline suočili su se sa problemom plasmana svojih proizvoda zbog niskih otkupnih cijena koje su ocijenili “ravnim elementarnoj nepogodi”.
Veći plasman ove robe u prodajne i ugostiteljske objekte pomogao bi da se koliko-toliko riješi pitanje otkupa.

indikator.ba

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top