Mostar: Naučni skup o tradiciji istraživanja u Hercegovini

Govorit će se o temama iz nekoliko naučnih disciplina kao što su arheologija, historiografija i arhivistika, etnomuzikologija, književna i kulturna historija, filozofija, orijentalistika, lingvistika, historija prava i medicina
 Uz učešće 55 istraživača i profesora u Mostaru je danas počeo dvodnevni naučni skup pod nazivom “Hercegovački naučnici i tradicija istraživanja u Hercegovini“, javlja dopisnik Anadolu Agency (AA).

U radu naučnog skupa učestvuje 55 profesora i istraživača iz Bosne i Hercegovine. Govorit će se o temama iz nekoliko naučnih disciplina kao što su arheologija, historiografija i arhivistika, etnomuzikologija, književna i kulturna historija, filozofija, orijentalistika, lingvistika, historija prava i medicina.

Skup su organizirali Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, Univerzitet “Džemal Bijedić“, Muzej Hercegovine i Arhiv Hercegovačko-neretvanskog kantona u povodu obilježavanja stote godišnjice od rođenja Hivzije Hasandedića, najpoznatijeg istraživača kulturne baštine na područje Hercegovine u XX stoljeću.

Skup je zvanično otvorila federalna ministrica obrazovanja i nauke Elvira Ćemalović – Dilberović. U svom obraćanju podsjetila je na upečatljiv rad i djelo Hivzije Hasandedića (1915. – 2003.) koji se istraživanjima prošlosti Hercegovine bavio punih sedam decenija, prije svega iz perioda osmanske vladavine o čemu je prikupio, dešifrirao, obradio i publicirao na stotine neprocjenjivo vrijednih historijskih izvora.

“„Smatrali smo da je Hivzija Hasandedić personifikacija svih znanstvenika i istraživača u proteklom vremenu i da bi ovakav skup okupio relevantne istraživače i imao odjeka u široj društvenoj javnosti , kazala je ministrica Dilberović, izrazivši nadu da su organizacijom skupa unijeli bar malo svjetlosti u naučno istraživački rad Bosne i Hercegovine.

U ime premijera Hercegovačko-neretvanskog kantona Nevenka Hercega skup je pozdravio, njegov savjetnik, akademik Jakov Pehar.

Pehar je kazao kako je odabir tema i povoda izvanredan.

“Sjetili smo se Hercegovine, i tradicije istraživanja. Vidjet ćemo da prethodne generacije nisu spuštenih ruku hodale po zemlji, već da se radilo i da je naučno istraživački rad bio dobro organiziran. Šteta je da institucionalno nemamo riješen problem o naučno istraživačkom radu“, rekao je akademik Pehar.

Podsjetio je da je takav zakon ranije postojao i da nikad nije mijenjan.

“Zašto ga mi danas ne bismo prihvatili. Ja bih ga osobno glatko potpisao. Ta tradicija istraživanja ovdje je davno počela i dala je dobre rezultate“, istakao je Pehar.

Na osnovu rezultata do kojih će se doći, ministrica Dilberović, ja kazala da će Federalno ministarstvo iduće godine planirati organizaciju sličnog skupa na kojem bi se trebalo govoriti istraživačkom radu znanstvenika iz cijele Bosne i Hercegovine.

Akos.ba