Vi ste ovdje
Home > Obrazovanje i odgoj > Ekologija > Mogu smanjiti zagađenost zraka

Mogu smanjiti zagađenost zraka

Indeks kvaliteta zraka u našem glavnom gradu, ali i mnogim drugim gradovima u Bosni i Hercegovine već danima prelazi 300, ne rijetko 400 jedinica, a zabilježeno je i rekordnih 600 u Ilijašu.

Treba napomenuti da su to stepeni zagađanosti koji su vrlo štetni za stanovništvo, a naročito za osjetljive osobe. To su stepeni koji uzrokuju teška oboljelja i smrt. Nije tako davno bilo kada je London imao indeks kvaliteta zraka pet dana uzastopno preko 800 kada je od posljedica zagađenja umrlo 12.000 ljudi.

Treba li i kod nas umrijeti par hiljada ljudi da bi vlast konačno ovu pojavu shvatila ozbiljno jer ove mjere koje se trenutno donose su neozbiljne i nemaju strateški definisane diferencirane planirane aktivnosti koje bi pratile povećanje indeksa zagađenosti.

Kratkoročne mjere

Vlast bi sa povećanjem indeksa zagađenosti zraka preko 100 trebala zabraniti korištenje ugalja za ogrijev (gdje je to moguće) i reducirati saobraćaj. S prelaskom indeksa zagađenosti zraka iznad 150 Toplane i slični veliki proizvođači toplinske energije bi umanjili kapacitet za 30%, saobraćaj bi se trebao dodatno reducirati, omogućiti rad od kuće uposlenicima koji inače rade u kancelarijama itd.

Također, potrebno je da se policija više uključi u regulaciju saobraćaja u periodu kad su špice kako bi se ubrzao saobraćaj i smanjilo zagađenje.

Kada indeks pređe 200 vlasti bi trebale zabraniti rad obrazovnim ustanovama, omogućiti besplatan javni prevoz koji usput rečeno mora biti ekološki prihvatljiv, Toplane bi umanjile kapacitet zagrijavanja za 60 % a vlast bi stanovništvu participirala dodatne troškove električne energije i prevoz bi se maksimalno reducirao u smislu da saobraćaju samo gradski prevoz, policija, hitna, diplomatska vozila i sl. Ako bi indeks kvalitete zraka dospio preko 300 što se označava kao opasan zrak za stanovništvo vlasti bi trebale proglasiti neradne dane, privatnim firmama isplatiti oštećenja, Toplane bi radile sa kapacitetom od samo 10%, tek toliko da ne dođe do smrzavanja u sistemu a stanovništvu bi se participirali dodatni troškovi za električnu energiju.

Ovo su mjere koje bi privremeno riješile problem, ali dugoročno vlasti na svim nivoima će morati u budžetu planirati sredstva za ovu namjenu.

Cijelogodišnji projekti

Za riješavanje problema zagađenosti potrebno je proširiti aktivnosti i projekte na kojima se radi tokom cijele godine kao što je utopljavanje javnih objekata, zgrada kolektivnog stanovanja, gasifikacija naselja. Kad je u pitanju utopljavanje zgrada najviše je uradila Općina Novi Grad.

Međutim, problem nije do kraja riješen jer Kantonalno javno komunalno preduzeće Toplane još uvijek nije omogućilo da stanari mogu zasebno kontrolisati utrošak toplinske energije. Pored toga, potrebno je i modifikovati metodologiju obračuna cijene toplinske energije kako bi se stimulisala štednja.

Zajednički projekat Općine Centar i BBI banke je najbolji iskorak u omogućavanja građanima da svoje privatne stambene objekte utople (urade termo izolaciju) i da sa čvrstog goriva (ugalj, drva) pređu na plin ili pelet. Kroz ovaj projekat građani po 0 % stopi mogu investirati u rekonstrukciju svojih kuća čega će dodatni rezultat biti i ljepše fasade.

Dim, odnosno smog ne poznaje općinske granice i tek kada i druge sarajevske općine na ovaj način ili neki drugi sistemski krenu u projekte podrške građanima da pređu na ekološki prihvatljivije načine grijanja ove mjere će dati rezultat.

Na isti način bi se moglo potaknuti podmlađivanje voznog parka, odnosno potpuno stavljanje van saobraćaja automobila prve tri eko kategorije.

Londonski primjer: mahovina koja apsorbuje karbon dioksid kao 275 stabala

Gradsko drveće, kako ga u Londonu zovu je uređaj sa prirodnom mahovinom koji apsorbuje karbon dioksid kao 275 stabala. Ovo je samo jedna od mjera koje su učinile London grad sa čistim zrakom. Dakle rješenje ima samo treba više ulagati u ove konkretne stvari nego u primjera radi predizbornu kampanju.

Zagađenje zraka u gradovima koji su u kotlinama i dolinama rijeka prirodno je predisponirana i u periodu anticiklone kretanje zraka je ograničeno. Antropogeni zagađivači u kombinaciji sa maglom dovode do pojave smoga. Zbog toga problem zagađenja zraka je zbir svih infrastrukturnih i socioloških izazova jednog društva.

Pitanje energetske učinkovitosti, gradskog saobaćaja, saobraćajnica, zelenih površina, prostornog planiranja, urbanizma, prosječne starosti automobila te načina na koji se griju građani u kućama su izazovi svakog društva.

Zbog toga je potrebno da se sve institucije i svi građani u okviru mogućnosti uključe u riješavanje ovog izazova.

Nadat se da će ovi prijedlozi doći do onih koji mogu nešto konkretno uraditi a do tada apelujemo da svi oni koji troše ugalj za zagrijavanje da prestanu s tim. Znamo da imate uvijek u rezervi i za potpalu metar-dva drva. Molimo vas ovih par dana do prve kiše ili snijega da prestanete sa loženjem uglja. Životi ljudi ovise o vama.

Vi koji na semaforu čekate zeleno, ugasite motore. Životi ljudi ovise o vama. Ugasite motor. Vi koji sa komšijom pijete kafu, idite s jednim autom na posao ili gradskim prevozom.

Životi ljudi ovise o vama. Životi ljudi ovise o svima nama.

Za Akos.ba piše: Ekrem Čelebić

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top