Vi ste ovdje
Home > U Fokusu > Mladi nosioci promjena

Mladi nosioci promjena

Studenti, kao populacija su glavni stub svakog društva, najsnažniji, dovoljno zreli a još uvijek neokaljani.

Aktivni pojedinci u svakom društvu dragocjeni su, služe općem napretku i podizanju kvaliteta života. Zato je neophodno posvetiti pažnju njihovim potrebama, stavovima i željama, kao i podršci i razvoju aktivizma. Mladi predstavljaju izuzetno značajnu kategoriju stanovništva i buduće nosioce promjena, a također godinama predstavljaju i jednu od najvećih marginalizovanih grupa. Aktivno učešće mladih u donošenju odluka od značaja za njihovu budućnost može veoma da utječe na poboljšanje njihovog položaja u društvu, a to potvrđuju i iskustva mnogih zemalja koja su pokazala da bez aktivizma i učešća u društvenom životu mladi postaju „nevidljivi“.

Studentske asocijacije

Kada govorimo o aktivizmu mladih, studentske asocijacije predstavljaju važan okvir u kome mladi nastoje doprinijeti kreiranju boljeg sutra, i kroz koji teže promjenama. Studentske asocijacije bi, vjerujući da ljudi koji nas okružuju igraju jednu od glavnih uloga, važnu u osobnom i profesionalnom razvoju, trebale nastojati da omoguće studentima da se okruže perspektivnim i uspiješnim ljudima koji će pozitivno utjecati na njihov budući razvoj. Bez promjene ne postoji inovacija, kreativnost ili poticaj za poboljšanje, a bez novih ideja ne postoji promjena. Stoga studentske asocijacije treba da potiču studente da osmišljaju i kreiraju vlastite projekte, ostvaruju promjene koje oni žele vidjeti. Asocijacije su determinirane studentima pružiti nova i interesantna znanja i vještine kroz brojne edukacije, radionice i projekte.

Mahir Cvrk, predsjednik studentske asocijacije Spona, je o načinu djelovanja, ali i o stvarnoj slici i poziciji asocijacija, za Akos.ba kazao: „Studentska organizacija nije ništa drugo nego sindikat, studentski sindikat. Kao i svaki drugi radnički sindikat, i studentska organizacija kao takva treba da zastupa prava svojih članova, tj. studenata pred menadžmentom fakulteta i Univerziteta, te da radi na poboljšanju studentskog standarda. Pored zaštite i poboljšanja studentskih prava, iako živimo, ili bar vjerujemo da živimo u demokratskom društvu, u ovoj eri parlamentarne demokratije, studentske organizacije moraju podsticati kritičko razmišljanje kod studenata, edukovati i osposobljavati ih da se odupru indoktrinaciji sistema. Studenti, kao populacija su glavni stub svakog društva, najsnažniji, dovoljno zreli a još uvijek neokaljani, tj. još uvijek nisu duboko zagazili u mainstream, još uvijek nisu postali kotačići mehanizma države. I upravo tu je poenta studentske organizacije, da podstiče studente da razmišljaju svojom glavom, jer budimo realni i potpuno iskreni prema sebi, ni jedan sistem nije savršen, ali svaki sistem teži da ostvari apsolutnu dominaciju u kreiranju našeg mišljenja i ponašanja.“

Međutim, društveni aktivizam studenata još uvijek nije na zadovoljavajućem nivou, a predsjednik Spone se osvrnuo i na uzroke koji leže u pozadini problema: „Trenutna obilježja rada studentskih organizacija su upravo suprotna. Dok sa jedne strane studentske organizacije služe kao poligon za stvaranje stranačkih kadrova ili zadovoljenja nekih partikularnih ličnih interesa samih studentskih predstavnika, sa druge strane okvir njihovog djelovanja je sveden na organizaciju jednostavnih aktivnosti na polju zabave kao nadomještaj za nepostojeću politiku prema mladima od strane politike, i odbrane osnovnih prava studenata koja su im zagarantovana zakonima i pravilnicima na polju visokog obrazovanja. Samim tim studenti se nerado upuštaju u rad studentskih organizacija, osjećaju se nemoćno i letargično, te studentske organizacije prihvataju kao takve, nesvjesno produbljujući propadanje i indoktrinaciju društva“ – zaključuje Cvrk.

Budi promjena koju želiš vidjeti

Iako trenutna situacija ne predstavlja skladan okvir za aktivizam mladih, nastojanja da se isto postigne samim time treba da se dovedu do maksimuma. Zaključak se sam nameće. U vremenu pesimizma, neaktivizma, društvenih previranja, na mladima je dužnost da budu nosioci promjena, te da se upuste u vrtlog, iz kojeg će u konačnici izaći kao nosioci pehara. Naš život ne bi imao smisla ako bismo svo vrijeme stajali u mjestu, bez ikakvih pomaka ka naprijed, bez promjena. Neophodno je preuzeti rizik, jer svaka aktivnost je novo iskustvo koje nas usavršava za život. Da bi neko bio aktivista, aktivan član društva, potrebna predispozicija i ono što je od krucijalne važnosti, je volja i želja za radom, učenjem i promjenama. Stoga, stoji poziv mladima da se uključe u omladinske organizacije, studentske asocijacije, da počnu od sitnica, a kasnije same po sebi dolaze one stvari za koje nisu vjerovali da je moguće učiniti. Navedeno nosi svjesnost mogućnosti da se iskaže stav, mišljenje, predstave ideali i u dogovoru sa drugima, isti implementiraju.

Za Akos.ba: Rabija Arifović

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top