Vi ste ovdje
Home > Ekonomija > Madi Tešanj priprema nove investicije

Madi Tešanj priprema nove investicije

Madi iz Tešnja, koji ima 420 direktno uposlenih i 150 kooperanata, zajedno sa Brovisom iz Visokog ima tržišno učešće na području BiH oko 65 posto

 Najveća klaonica u BiH

Kompanije Madi iz Tešnja i visočki Brovis dva su osnovna generatora razvoja peradarstva u našoj zemlji. Zajedno imaju tržišno učešće u proizvodnji pilećeg mesa na području BiH oko 65 posto. Ekipa Oslobođenja posjetila je tešanjskog giganta koji ima 420 direktno uposlenih i 150 kooperanata, ali i najveću klaonicu u BiH, ali i šire, te vidjela kako to sve izgleda u firmi u vlasništvu porodice Jabandžić, koja je ove godine utrostručila proizvodnju.

Edin Jabandžić, izvršni direktor firme Madi, ispričao nam je historijat vezan za firmu, od njenog nastanka do pozicije današnjeg lidera u proizvodnji pilećeg mesa.

Preko 50 svojih proizvoda 

Sama ideja osnivanja firme seže u davnu 1988. kada su Edinov otac Ishak i amidža, rahmetli Mujo, odlučili napustiti državne firme, što je bilo u to doba poprilično hrabro i krenuti u zajednički privatni biznis. Formirali su trgovačku firmu Bosfor, koja je radila do početka 1992. U maju 1994. Ishak je sam krenuo dalje sa trgovinom. Od 1994. do 2000. napravio je jedan sasvim pristojan biznis. Pored prodaje mješovite robe, prodavali su bijelu tehniku, a 2000. su donijeli odluku da krenu sa nekom proizvodnjom.

Kupujmo domaće

– U startu je bila dilema da li da to bude proizvodnja konzumnih jaja, koka nosilja lake linije ili da to bude ova teška linija, odnosno brojlera. Konačna odluka je bila da to budu brojleri i da bude klaonica peradi. Već te godine kupili smo malu klaonicu koja je imala kapacitet 400 komada na sat. Poslije toga krenuli smo sa novom investicijom, sa novom klaonicom, koja je imala kapacitet 1.500 komada na sat i ona je radila do 2008, da bismo tada uradili treću modifikaciju postojeće klaonice koja je imala kapacitet 2.500 komada pilića na sat. Naravno, kako su kapaciteti rasli i kako smo uzimali veće učešće na tržištu, tako su i naše potrebe za novom klaonicom rasle, da bismo u septembru 2011. otkupili od stečajnog upravnika lokaciju bivše firme Sloga i krenuli sa izradom tehnoloških projekata za gradnju novog pogona prehrane i nove klaonice, pojasnio je Jabandžić.

Danas je u Madiju u funkciji nova klaonica koja kolje 6.000 komada pilića na sat. Ujedno je to najveća klaonica na području BiH, ali i šire. Njen godišnji kapacitet je 25 miliona brojlera, a današnje potrebe u BiH za piletinom su ukupnu 35 miliona. Pogon prerade radi 20 tona dnevno robe.

Prošle godine firma je ušla u novu investiciju. Radi se o gradnji kompleksa farmi na Sejmen-Polju, investiciji vrijednoj devet miliona maraka, koja će krajem ove godine biti puštena u funkciju. To je kompleks gradnje roditeljskih farmi gdje su potpuno automatizovani objekti za eksploataciju matičnih jata za nošenje jaja odakle ta jaja idu u inkubatorsku stanicu gdje se dobijaju jednodnevni pilići koji kasnije idu na farme.

– Madi posjeduje 120.000 roditelja teške linije. To su životinje koje nose jaja iz kojih za neko vrijeme izlaze pilići. Madi je ove godine napravio devet objekata u koje će biti smješteno tih 120.000 roditelja. Naravno, neće iz svakog jajeta izaći pile, prosjek je 82 posto da će se to desiti, što znači da bi oko 11 miliona jednodnevnih pilića moglo izaći. Sljedeće godine investiraćemo i u novu inkubatorsku stanicu koja će imati 18 miliona jajnih mjesta, u kojoj bi bilo 15-15,5 miliona jednodnevnih pilića, rekao nam je Asmir Kovač, direktor primarne proizvodnje, koji je kazao i kako je za narednu godinu u planu izgradnja novog kompleksa od pet farmi koje će imati zadatak da odgajaju te jedinke.

Esmir Kotorić, direktor finalne proizvodnje, objasnio je da u Sektoru finalne proizvodnje rade četiri službe: služba transporta, klaonice, prerade i održavanja. Što se tiče transporta, u ovom momentu Madi ima 130 voznih jedinica, od čega polovina njih otpada na specijalizovana vozila za distribuciju svježe i zamrznute robe, njihovih gotovih proizvoda.

U klaonici radi 130 ljudi, a to je i dio gdje se završava sva svježa i zamrznuta piletina. U pogonu za proizvodnju polutrajnih i oblikovanih proizvoda uposleno je 60 ljudi, koji su organizovani po smjenama, a Madi ima 50-ak svojih proizvoda.
Za Madi rade i 23 veterinara koja su raspoređena na pozicije terenskih veterinara, veterinara na odgoju, veterinara na proizvodnji i veterinara u kooperaciji. Veterinarska stanica posjeduje dvije ambulante sa tri veterinara i četiri tehničara.

Naredne godine nove farme

Prvi čovjek Madija Edin Jaba­ndžić ujedno je potpredsjednik Koordinacionog odbora peradara/živinara BiH. Ali, kao i u mnoge stvari u našoj zemlji i u ovaj posao se uvukla politika.
– Poznata je situacija da kolege iz RS-a nisu bile zainteresovane da gradimo bilo kakvu državnu instituciju, ozbiljnu, nego su prihvatili da napravimo Koordinacioni odbor peradara/živinara BiH. Po tri delegata daju udruženja iz RS-a i FBiH, te jednog iz Brčko distrikta. Predsjednik i zamjenik predsjednika ne mogu biti iz istog entiteta i rotiraju se svaku godinu. Ja sam sada potpredsjednik, a Predrag Miličić iz Donjeg Žabara iz firme Agreks je predsjednik, objasnio nam je.

Kada je u pitanju tržište EU, ono je ogromno, mnogoljudno i BiH, prema riječima Jabandžića, ima interes da izvozi tamo, međutim zabrinjava što, nažalost, nemamo jake institucije na državnom nivou kako bismo se mogli oduprijeti bilo kakvom ozbiljnom lobiju.

Tešanjski fenomen

Na pitanje koliko je privrednicima u Tešnju činjenica da se drže zajedno vjetar u leđa, Jabandžić je odgovorio da je ovo na neki način tešanjski fenomen koji “ni mi Tešnjaci nismo do kraja ispitali”.

– Definitivno, imamo to jedinstvo i imamo motiv. Kada kreće interes Tešnja, sve ostalo pada u vodu. Tešanj je na neki način izdvojen od tih centralnih zbivanja, od administrativnog centra ZDK-a i državnog sjedišta u Sarajevu. Ljudi su naučili da sve u životu rade sami, da ništa ne dobijaju, ništa ne očekuju. Mislim da je to u svim tim godinama rada i borbe, sada jednostavno došlo na naplatu da Tešanj ima sve te benefite. Ovdje je poduzetništvo na vrlo visokom nivou. Ovdje poduzetništvo čini ljude sretnim, naglasio je prvi čovjek Madija.

Poruka Edina Jabandžića i zaposlenika Madija za kraj razgovora je bila da su kupovinom domaćih proizvoda svi na dobitku, da će naši proizvođači širiti kapacitete, otvarati nova radna mjesta, a novac će ostajati u našoj zemlji. Ako kupujete stranu robu, korist ima samo onaj koji nam je prodao robu iz inostranstva i koji je tu samo radi ekonomskih razloga.

Piše: Mirza DAJIĆ

Oslobodjenje.ba

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top