Vijesti iz svijetaZanimljivosti

Ljubav prema životinjama: Imam otvorio vrata džamije mačkama

- Naš džemat je odlučio da primimo mačke u džamiju. Trudimo se koliko možemo zaštititi životinje, mačke i pse, to smo učili od naših starijih, ali isto tako to znamo i iz hadisa našeg voljenog Poslanika. Oni su također živa bića, kao i mi, poručuje efendija Huseyin Kocak iz sela Ahmetce u Turskoj

Huseyin Kocak, imam u selu Ahmetce nadomak zapadnog turskog grada Kirklarelija, odlučio je otvoriti vrata džamije mačkama, skloniti ih sa hladnoće i tako pokazati kakav treba biti odnos čovjeka prema životinji, piše Anadolu Agency (AA).

Kocak, koji je prije pet godina preuzeo dužnost imama u selu, ranije je u džamijskom dvorištu zatekao mačiće bez majke. Kako su temperature bile niske, efendija je uzeo mačiće, te počeo o njima brinuti unutar džamijskog prostora.

Mačići su vremenom postali sastavni dio i simbol lokalne džamije. Često su uz efendiju, dok uči ezan (poziv na molitvu), a dok vjernici obavljaju namaz, slobodno se kreću po džamiji.

Mještani koji dolaze na molitvu, donose hranu za mačke, koje u ovim hladnim danima vrijeme provode u toplom džamijskom prostoru.

Efendija Kocak u razgovoru za AA ističe kako svako živo biće ima pravo na život. Podsjećajući da su zimski uvjeti teški za životinje, Kocak dodaje kako cijelo selo pomaže mačkama u selu kako bi zimu prebrodile u toplom okruženju.

“Naš džemat je odlučio da primimo mačke u džamiju. Trudimo se koliko možemo zaštititi životinje, mačke i pse, to smo učili od naših starijih, ali isto tako to znamo i iz hadisa našeg voljenog Poslanika. Oni su također živa bića, kao i mi”, poručuje Kocak.

Efendija Kocak kaže kako su mačke jako privržene, te kada im se pokaže ljubav, one ljubav i uzvrate.

Džamija u selu je postala njihov dom. Mačke su uvijek u džamiji, ponekad i u vrijeme molitve motaju se oko vjernika dok obavljaju namaz. Efendija Kocak pojašnjava kako životinje prilaze osobi kojoj vjeruju. ​​​​​​​

“Ako nam životinja pokaže svoju ljubav, mi smo dužni jednako uzvratiti. Ako je gladna, moramo je nahraniti, ako je žedna, trebamo je napojiti, ako je povrijeđena, učiniti ono što je potrebno, jer one ne mogu govoriti. Hvala puno našim džematlijama koji daju sve od sebe kako bi pomogli ovim živim bićima, neka je Bog zadovoljan njihovim djelima”, zaključio je efendija Kocak.

Akos.ba

Povezani članci

Back to top button