Kupujmo domaće: Analiza efekata vraćanja na tradicionalnu trgovinu sa Hrvatskom Kupujmo domaće: Analiza efekata vraćanja na tradicionalnu trgovinu sa Hrvatskom
Tweet Share 0 Reddit +1 Pocket LinkedIn 0 Nastavlja se borba za opstanak domaćih proizvođača Nakon obustave trgovinskih povlastica i ukidanja autonomnih mjera Bosni... Kupujmo domaće: Analiza efekata vraćanja na tradicionalnu trgovinu sa Hrvatskom

Nastavlja se borba za opstanak domaćih proizvođača Nakon obustave trgovinskih povlastica i ukidanja autonomnih mjera Bosni i Hercegovini, privilegija i beneficija za bescarinski izvoz voća i povrća, od strane Europske Unije, Bosna i Hercegovina do kraja ove godine mora izvršiti „tehničko prilagođavanje“ Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) s Europskom Unijom, uvjet Bosni i Hercegovini za dodatnu liberalizaciju trgovine.

Važno je napomenuti kako se ta liberalizacija neće odnositi samo na hrvatske proizvode, nego na proizvode i ostalih 27 članica EU. Europska komisija, primjenom metodologije „tradicionalne trgovine“ inzistira da nova članica EU, Republika Hrvatska, sa sobom u EU donosi i određene povlastice koje je koristila u robnoj razmjeni sa BiH dok je bila članica CEFTA Sporazuma. U konkretnom slučaju odnosa RH sa BiH, to bi značilo oslobađanje od plaćanja carinskih dažbina određenih količina roba koje su u prethodnom periodu bile uvožene, navode iz Vanjskotrgovinske komore BiH.

”Međutim, proces „”ehničkog prilagođavanja” na način i u obimu koji zagovara EU, nije sadržan u odredbama SSP-a. Naime, pregovarajući SSP, BiH je argumentirala i dokazala da 15-tak grupa proizvoda, od izrazitog interesa za bh. gospodarstvo nespremno za konkurentski pritisak iz EU ne treba biti obuhvaćeno Sporazumom kojim je izvršena libralizacija tržišta i stvorena zona slobodne trgovine“, ističu iz VTK-a.

Napominju da je drugi važan segment jeste to da bi, daljnja liberalizacija trgovine proizvodima za koje je BiH dokazala posebnu osjetljivost za bh. gospodarstvo, bitno utjecala na ostvarivanje ciljeva Sporazuma koji predviđa političku i ekonomsku stabilizaciju države koja pretenduje članstvu u EU.

Daljnja liberalizacija trgovine ovim osjetljivim proizvodima bila bi upravo faktor destabiliziranja ekonomskih prilika u BiH posebice imajući u vidu visoku koncentriranost bh. gospodarstva, tj. fokus na nekoliko sektora proizvodnje koji upošljavaju radnu snagu. Riječ je o proizvodima od vitalnog značaja za gospodarstvo BiH (među ostalim: mlijeko i mliječni proizvodi, konzumna jaja, meso i mesne prerađevine, određene vrste voća i povrća, kao i njihove prerađevine, cigarete, određene vrste destiliranih alkoholnih pića), od čije proizvodnje i prerade tisuće domaćinstava u BiH osiguravaju egzistenciju.

Mogućnost plasmana proizvoda iz EU na tržište BiH po povlaštenom carinskom tretmanu bi, prema analizama u BiH, mogao imati vrlo negativne efekte od kojih neke iz objektivnih okolnosti nije moguće u potpunosti sagledati zbog očekivanih lančanih efekata koji bi se prelivali, ne samo iz sektora u sektor proizvodnje nego bi se odrazili i na više sfera života (budžetska opterećenja, daljnje povećanje nezaposlenosti, dodatno opterećenje programa socijalnih politika, zdravstvena zaštita, itd.).

ČEKA NAS PRODUBLJENE DEFICITA

Dodatno, analize pokazuju da proizvođači pojedinih roba iz EU za koje se naplaćuje puna carinska stopa pri uvozu u BiH ipak nalaze ekonomsku računicu za plasman na bh. tržište. Takovo kretanje ukazuje da bi promjena režima pa bilo to i samo za određene količine kreirala okruženje koje bi bilo podsticajno za dalje povećanje uvoza tih proizvoda u BiH, ističe se u analizi VTK-a.

Time bi, napominju i deficit koji BiH ostvaruje u obimu trgovinske razmjene sa EU bio dodatno produbljen.

“Dodatna liberalizacija bh. tržišta mogla bi ozbiljno ugroziti bh. proizvođače, a uporno inzistiranje Europske delegacije moguće je protumačiti i kao dodatni politički pritisak na BiH što dodatno može uzdrmati već krhku bh. ekonomiju”, kaže se u analizi.

Nakon suspenzije Autonomnih trgovinskih mjera od strane Europske Unije, BiH će izgubiti neke od preferencijalnih trgovinskih aranžmana. Neki od proizvoda podrijetlom iz BiH, koje plasiramo na tržište Europske Unije biće pogođeni ovom promjenom, i to: prerađevine voća i povrća, konditorski proizvodi, paradajz, krastavci, krompir, živa riba-pastrmke, stono grožđe, jabuke, kruške, marelice, nektarine, višnje i šljive.Ovom prigodom treba istaći da bi to bila pobjeda uvoznog lobija koji bi imao najviše koristi, s tim da treba naglasiti da svi koji su preselili licencne proizvodnje iz susjednih zemalja u BiH, prvenstveno iz R. Hrvatske prije njenog ulaska u EU, ne zahtijevaju primjenu ovog principa.
Uvođenjem zabrane izvoza u Rusku Federaciju dodatno je pogoršalo situaciju u Bosni i Hercegovini. Europska Unija dala je obilate podsticaje za proizvode iz poljoprivredno-prehrambenog sektora kako se ne bi smanjila proizvodnja u državama članicama EU. Proizvodi koji dolaze sa tržišta EU sa takovim, subvencionirano niskim cijenama u potpunosti guše domaću proizvodnju.

Ovo je još jedan argument, dok traje embargo EU prema Ruskoj Federaciji koji za posljedice ima sbvencionirane cijene priozvoda iz EU, postavlja se pitanje da li uopće treba išta mijenjati.

Metodologija tradicionalne trgovine koju zagovara Europska komisija za BiH nije obvezujuća, jer kao takova nije sadržana u odredbama Privremenog sporazuma. Dodatno, primjena takve metodologije bi obuhvaćala i proizvode koji Privremenim sporazumom, odnosno Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju, uopće nisu obuhvaćeni.

Tehničkom adaptacijom nekog međunarodnog sporazuma nije moguće izmijeniti odredbe koje u njemu nisu ni postojale, odnosno, takve izmjene pretpostavljaju pregovore i dogovor dviju strana. BiH je pregovarajući SSP argumentirala i dokazala da 15-tak grupa proizvoda izuzetno značajnih za bh. gospodarstvo, sve do članstva BiH u EU, treba da ostane na režimu pune carinske zaštite prilikom uvoza u BiH.

Poslovna zajednica daje punu podršku pronalaženju obostrano prihvatljivog rješenja, ali ne na štetu njenog gospodarstva,navodi se u analizi VTK-a.

VRIJEME DA SE REVIDIRA PREGOVARAČKA POZICIJA NAŠE ZEMLJE: PITANJA RJEŠAVATI FAZNO

“Želimo skrenuti pozornost da nema potrebe prihvatiti nametnuti princip hitnosti, jer suspenzija Autonomnih trgovinskih mjera od strane Europske Unije neće odmah pogoditi grupu proizvoda voća i povrća. Napominju da su količine proizvedene u 2015. godine uglavnom prodane i isporučene tržištu Europske unije. Dakle, radi se o proizvodima sezonskog karaktera koji će biti aktualan u drugoj polovini 2016. godine, navode iz VTK-a.

Iz gore navedenih razloga,kažu, došlo je vrijeme da se revidira pregovaračka pozicija naše zemlje. Stoga, Pregovarački tim BiH Europskoj komisiji treba ponuditi rješenje problema na način da se navedeno pitanje rješava fazno, u kombinaciji primjenom kvota i snižavanjem carinskih opterećenja za sve proizvode čijom bi realizacijom bilo najmanje negativnih efekata za bh. proizvođače, tj. za proizvode: voće, povrće, pića, šećer i konditori, prerađevine voća i povrća, mesne i mliječne prerađevine.

Naravno, i dalje je nužno štititi prerađivačke i sirovinske kapacitete Bosne i Hercegovine koji još nisu spremni za oštru tržišnu utakmicu sa znatno konkurentnijim proizvodima koji dolaze sa tržišta Europske Unije. “Predlažemo da Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine uključi predstavnika poslovne zajednice, odnosno Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine u pregovore sa Europskom komisijom”, kažu iz VTK-a.

Analiza efekata mjera koje BiH ima po provođenju SSP sa EU pokazuje da je godišnji prihod BiH po osnovu carina i PDV-a oko 200 miliona KM, što bi BiH izgubila pored drugih gore navedenih negativnih efekata. Efekati ukidanja Uredbe o autonomnim tgovinskim mjerama EU pokazuju da bi naši proizvođači, na ukupan izvoz iz BiH, morali povećati cijenu proizvoda za 4,7 miliona KM po osnovu carina i poreza, navode iz VTK-a.

akta.ba

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.