Vi ste ovdje
Home > Kultura i tradicija (Page 326)

Moramo obnoviti kraljevsko lice i kraljevsku dušu Bošnjaka (III dio)

Zašto ne dižemo spomenike žrtvama zločina? Đilas govori o pokolju 1924. godine u Šahovićima. Iz tadašnjeg Ministarstva odbrane 1924. iz sela Šahovići pozvali su odrasle muškarce, tog velikog sela kod Prijepolja, na legitimisanje. Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca je pozvala na legitimisanje, da se provjere lični podaci. Svi odrasli

Predavanje na temu ‘Zlatno doba Bosanske umjetnosti – 16. stoljeće’

Udruženje umjetnika Elif organizuje predavanje na temu  "Zlatno doba Bosanske umjetnosti - 16. stoljeće" Predavanje će se održati 29.11.2012 u 19:00h u Multimedijalnom centru Ilidža kino dvorana Igman Ulica: Hrasnička cesta 8. Predavač: Kenan Šurković, historičar umjetnosti. Pristup je slobodan, očekujemo vaš dolazak. Pridružite nam se i na Facebook-u

Poezija: Još jedna o Bosni

Možda  ti  i  nije  stalo, Al“  ja  ipak  želim  reći, O  Bosni  bih,  opet  malo, Da  napišem  toplih  riječi!   Procurila  opet  pjesma, Ni  naslov  joj  ne  znam  dati, Moja  duša,  izvor,  česma, Ime  će  joj  pravo  znati!  

Poezija: Djeca Palestine

Već danima evo duša mi jeca u prsima steglo, srce boli ginu nam svijete! palestine djeca Šta su krivi, kome su dužni da pogledi im stalno ostaju tužni A svijet slijep, neće da gleda ni pet para za tu djecu neda dok njihovi u raskoši i

Poezija: Dova za Palestinu

O, Vječni! Spasi  narod  Palestine, Nevine  žrtve Što  kao  snoplje  padaju. I  nedužni  stradaju! Učini  da  jednom Zlo  mine I  budu  srećni!   Dosta  je  više! Prospi  po  krvnicima Vatrene  kiše, Spali  ih, sprži, Kada 

Napuštanje Bošnjaštva- lutanje muslimana

Činjenica da su bosanski muslimani godinama odbijali da se nacionalno opredijele, kao Srbi ili Hrvati, ne predstavlja veliki problem jer su se nacionalna diferenciranja bazirala isključivo na religiji, ali da je bošnjaštvo skoro dva stoljeća bilo latentno, i dijelom se ignorisalo, predstavlja činjenicu čije razloge je neophodno istraživati. Nosioci bošnjačke

Temelji bosanske državnosti u Srebreniku

U historiji se prvi put spominje 1333. godine, kao grad Srebr'nik, vlasništvo bana Stjepana II Kotromanića. Stoljećima svjedoči o bosanskohercegovačkoj državnosti i jedan je od najbolje očuvanih starih gradova u BiH. Suljo Muharemović je obezbjeđenje starog grada i već dva mjeseca je na ovom poslu. On čuva stare zidine, prodaje

Top