Vi ste ovdje
Home > Kultura i tradicija (Page 323)

Poezija: Još jedna o Bosni

Možda  ti  i  nije  stalo, Al“  ja  ipak  želim  reći, O  Bosni  bih,  opet  malo, Da  napišem  toplih  riječi!   Procurila  opet  pjesma, Ni  naslov  joj  ne  znam  dati, Moja  duša,  izvor,  česma, Ime  će  joj  pravo  znati!  

Poezija: Djeca Palestine

Već danima evo duša mi jeca u prsima steglo, srce boli ginu nam svijete! palestine djeca Šta su krivi, kome su dužni da pogledi im stalno ostaju tužni A svijet slijep, neće da gleda ni pet para za tu djecu neda dok njihovi u raskoši i

Poezija: Dova za Palestinu

O, Vječni! Spasi  narod  Palestine, Nevine  žrtve Što  kao  snoplje  padaju. I  nedužni  stradaju! Učini  da  jednom Zlo  mine I  budu  srećni!   Dosta  je  više! Prospi  po  krvnicima Vatrene  kiše, Spali  ih, sprži, Kada 

Napuštanje Bošnjaštva- lutanje muslimana

Činjenica da su bosanski muslimani godinama odbijali da se nacionalno opredijele, kao Srbi ili Hrvati, ne predstavlja veliki problem jer su se nacionalna diferenciranja bazirala isključivo na religiji, ali da je bošnjaštvo skoro dva stoljeća bilo latentno, i dijelom se ignorisalo, predstavlja činjenicu čije razloge je neophodno istraživati. Nosioci bošnjačke

Temelji bosanske državnosti u Srebreniku

U historiji se prvi put spominje 1333. godine, kao grad Srebr'nik, vlasništvo bana Stjepana II Kotromanića. Stoljećima svjedoči o bosanskohercegovačkoj državnosti i jedan je od najbolje očuvanih starih gradova u BiH. Suljo Muharemović je obezbjeđenje starog grada i već dva mjeseca je na ovom poslu. On čuva stare zidine, prodaje

Moramo obnoviti kraljevsko lice i kraljevsku dušu Bošnjaka (II dio)

Da li je Evropa kršćanski kontinent? Dakle, postoji jedna distanca prema islamu i to je nešto što sad moramo da rasvijetlimo iz perspektive činjenica. Osnovna teza je da je Evropa ustvari hrišćanski kontinent i da je islam u neku ruku uvezena, ofanzivna, kako god hoćete, agresivna, sa agresivnom intervencijom

Napuštanje Bošnjaštva: NACIONALIZACIJA bosanskih pravoslavaca

Kolika su bila nastojanja da se kod bosanskih pravoslavaca ugradi srpska nacionalna svijesti, govori činjenica da se poslije 1863. godine javila potreba za osnivanjem društva za širenje srpskog imena u Bosni. Kako navodi historičar i direktor Zemaljskog muzeja u Sarajevu od 1926. do 1936. godine član SANU-a Vladislav Skarić, društvo

Top