Vi ste ovdje
Home > Kultura i tradicija > Književni kutak (Page 7)

Ramazanske priče Alije Nametka: Cjepar

 Kao uvod u prvu pripovjetku iz Ramazanskih priča Alije Nametka poslužit će nam odlomak iz teksta Mevludina Dizdarevića "Kulturne dimenzije ramazana": Jedan od književnika koji je u svom pisanju bio nadahnut ramazanom jeste veliki ali malo poznati autor, Alija Nametak. On je u svojim ,,Ramazanskim pričama”, kako je naslovio svoje djelo,

Mula Mustafa Ševki Bašeskija: Tri ramazanske crtice

Uz Ramazan U časnom mjesecu ramazanu umro je jedan bogati zimija nemusliman koji bijaše veoma krupan i debeo dako da je sebi morao posebno izraditi kaluf za papuče. Njegov leš u kovčegu (tabutu) nosliko je na groblje (mezarluk) nekoliko ljudi koji ga sahraniše. Međutim, obnoć su lopovi otkopali njegov grob i opljačkali

Predstavljamo vam knjigu „Sretna žena” autorice Alme Taletović

U čemu se krije uspjeh knjige? Knjiga “Sretna žena” je motivacijski savjetnik i priručnik za svaku ženu ili djevojku koja želi da živi kvalitetnije, samopouzdanije i  sretnije. Knjiga je inovativna i posebna po mnogo čemu. Predstavlja spoj pozitivne psihologije, nauke i vjere što je poseban iskorak i inovitet za tekstove samopomoći

Musa Ćazim Ćatić: Pjesma “Ramazanska večer”

Kazati za Musu Ćazima Ćatića da je najbolji bošnjački pjesnik zvuči možda pretendenciozno, ali ustvari nije. Ćatić je zaista svojim stvaralaštvom za svoga kratkog života (37 godina) ostavio vječni trag u bošnjačkoj poeziji i obilježio epohu moderne. Ćatić se također proslavio kao urednik časopisa Biser, lista za širenje prosvjete među muslimanima

Kako su Bošnjaci reagovali na inicijativu za zamjenu topa sirenom

U periodu između dva svjetska rata vlasti su vršili pritisak na Islamsku zajednicu, a posebno na vakufe. Nisu bili pošteđeni ni simboli bošnjačke tradicije. U tekstu "Sirena mjesto topa" iz 1934. godine donosimo vam opis reakcija na namjeru vlasti da sirenom zamjene top koji je tada oglašavao vrijeme iftara i sehura. Sudeći

Treće izdanje „Dugog svitanja“ Halida Kadrića: 2 700 stranica o BiH i Bošnjacima

Historijski roman Halida Kadrića „Dugo svitanje“ najobimnije je djelo ikada napisano na bosanskome jeziku, a sadrži 2 700 stranica u četiri toma. U ovoj romanesknoj hronici autor opisuje sve važnije događaje i značajne ličnosti Bosne i Hercegovine 20. stoljeća, godinu po godinu, od Safvet-bega Bašagića i Edhema Mulabdića, preko Džemaludina

Top