Vi ste ovdje
Home > Kultura i tradicija > Književni kutak

Iz pera N. Ibrišimovića: Priča o Mustafi Dovadžiji kojeg su četnici živa nabili na kolac 1942. godine

POJAŠNJENJE POJAŠNJENJA Josip Broz Tito U mladosti trebalo da ode u Ameriku, ali nije. Bio vrhovni komandant partizana, koji su 1945. godine porazili četnike i ustaše. Kada je umro, zemlja mu se raspala, a svo oružje njegove armije Srbo-četnici uzeli sebi. Početkom Drugog svjetskog rata Josip je dva puta pitao četnike hoće li zajedno

Bošnjačka žrtva na Galipolju – Čanakkale: 15 700 Bošnjaka se borila za Halifat

UMJESTO POGOVORA BILJEŠKE O POVIJESNOM KONTEKSTU U KOJI JE SMJEŠTENA RADNJA ROMANA “ČANAKKALE” MEHMEDA NIYAZIA OZDEMIRA Mramorno more sa svoja dva prirodna bisera, Bosfor i Dardaneli, bilo je tokom povijesti mjestom mnogih sukoba i ratova. Posljednji se odigrao u vihoru Prvoga svjetskog rata. Bio je to, po geopolitičkim ulozima i izazvanim posljedicama,

Predstavljamo vam knjigu: Narcis i ruža

Podijeljena je u tri cjeline: U raljama narcisa, Put u središta životne energije i Rođenje ruže. U prvom dijelu autorica piše o vlastitom iskustvu odrastanja s narcisoidnom majkom i odlasku od kuće definirajući tako preko vlastitog iskustva problematiku koju vežemo uz ovaj poremećaj počevši od same legende o narcisu koju znam

Novi broj Preporoda: Problem negiranja presuda UN suda u Hagu

U novom printanom izdanju Preporoda broj 06/1136 od 15. marta 2019. čitajte: UVODNIK Fašistima smo uvijek ‘jedanodstotinu’ ISLAMSKA ZAJEDNICA Reisu-l-ulema: Prizivanje novih zločina ne smije proći nekažnjeno Banjalučka muradija - Najljepši povod za okupljanje Banjalučana AKTUELNO Konačna osuđujuća presuda prvom predsjedniku RS Radovanu Karadžiću Infografika - Anatomija fašizma Šta muslimani mogu naučiti iz propalog ISIL-ovog eksperimenta? POGLEDI Genocid nad Bošnjacima je bio dugogodišnji

Hoću sa Tobom

allah

Da napravim korak jedan, okom nebo da pogledam, i sve po danu i sve po noću, ja sve sa Tobom hoću.   Da cvrkute ptica slušam, vjetar blagi dok pjevuša, i kad’ šutim i kad’ velim, ja sve sa Tobom želim.   Kad’ sreća kule stvara, i kad’ tuga srce para, i kad’ plaćem i kad’ se veselim, ja sve sa Tobom dijelim.   Kad’

Tehnike i metode: Kako da razvijemo naviku konstantnog čitanja?

Kao muslimani, ne možemo potcijeniti značaj čitanja, posebno uzimajući u obzir da je prva riječ koja je spuštena našem poslaniku Muhammedu salallahu alejhi ve sellem bila “Čitaj!”. A ipak, kad god se započne tema čitanja, iako prepoznajemo njen značaj, uvijek nađemo izgovore kako smo zauzeti ili pretpostavljamo da je čitanje gubitak

Bošnjačke lektire: Mula Mustafa Bašeskija ‘Ljetopis’ Što se pamti nestaje, šta je zapisano ostaje!

Ljetopis Mula Mustafe Bašeskije je prvo djelo ovakve vrste u Bošnjaka. No, Bašeskija je puno više od hroničara jednog vremena. Iz njegovog ljetopisa saznajemo ne samo dešavanja za njegovog života, već i običaje, način života, pa i duh vremena u kojem je pisao. U njegovoj svojevrsnoj hronici društvenog života Sarajeva saznajemo

Seid Havva ‘Naš duhovni odgoj’ – Blagovremeni uvod u tesavvuf i njegove tajne

Seid Havva, Naš duhovni odgoj (Tuzla: Behrambegova medresa, 2003.), str. 404, format B5, tvrdi povez. Naš duhovni odgoj je knjiga o zdravlju srca i čistoći duše, odnosno o duhovnoj medicini napisana za obične vjernike a ne za duhovnu elitu. Iako je od govora o srcu i duši pokušao napraviti nauku, i

Ibrahim Kajan: Mostar je još pod ruševinama u kulturi

Povod razgovora s književnikom Ibrahimom Kajanom jest skori izlazak iz štampe knjige 'Historija grijeha i nasilja'. Piše: Voloder Sanadin Ibrahim Kajan rođen je 1944. u Mostaru. Nakon školovanja u rodnom gradu diplomirao je na Pedagoškoj akademiji u Dubrovniku i Fakultetu za defektologiju u Zagrebu, gdje živi od 1969. Magistrirao je i doktorirao

Stručna konferencija „Bosanski jezik i mediji“

U Sarajevu je u četvrtak, 7. marta 2019. godine održana stručna konferencija „Bosanski jezik i mediji“ u Biblioteci Sarajeva pored „Mak“ galerije. Ciljna grupa Konferencije bili su studenti žurnalistike i bosnistike kao i zainteresirani novinari. Uvodno izlaganje imao je dr. Alen Kalajdžija, direktor Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu a

Top