Vi ste ovdje
Home > Kultura i tradicija > Istaknuti Bošnjaci (Page 5)

Otvorena izložba „Džemaludin Čaušević: prosvjetitelj i reformator“

Izložba „Džemaludin Čaušević: prosvjetitelj i reformator“ otvorena je u izložbenom prostoru Galerije Općine Novi Grad, čime je obilježeno osamdeset godina od smrti istaknute ličnosti koja je ostavila neizbrisiv trag u bosanskohercegovačkoj historiji, kulturi i politici. Izložba je organizirana zajedničkom saradnjom Bošnjačkog instituta – Fondacije Adila Zulfikarpašića i Općine Novi Grad Sarajevo,

Murat Šuvalić: Nepravedno zaboravljeni buntovnik

Alija Nametak napisao je da je Šuvalić “kao hirurg vršio vivesekciju društva svog užeg zavičaja i bez poštede udarao po svima koje je smatrao krivcima”. Njegov književni opus predstavlja buntovnički krik protiv društvenih anomalija, zla i nemorala kojemu je svjedočio, protiv tlačitelja naroda čija je žrtva i sam bio Piše: Amir SIJAMHODŽIĆ Bosanska

Aćif ef. Hadžiahmetović: Čovjek koji je spriječio genocid u Novom Pazaru

Aćif Hadžiahmetović, vođa odbrane Novog Pazara u Drugom svjetskom ratu, u Srbiji se zvanično smatra narodnim neprijateljem, a u srpskoj historiografiji označen je kao jedan od neprijatelja srpskog naroda na području Sandžaka. Ulogu Hadžiahmetovića, ističu bošnjački historičari, treba posmatrati s činjenicom da novopazarski kraj nije doživio sudbinu ostalih dijelova Sandžaka.

Ahmed Muradbegović, nezavisni intelektualac

Ahmed Muradbegović, liričar, romansijer, novelista, dramski pisac, reditelj, publicista, velikan pisane riječi. Među podacima je i zanimljiva činjanica o porijeklu Muradbegovića iz poviješću bogate Bosne, iz posavskog dijela sjeverne Bosne, iz malog ali slavnog mjesta Gradačac, u čijem se krilu rodio i visoku kulu podigao veliki Husein kapetan, Zmaj od

Poliglota koji se borio za povratak imena Bošnjak

Piše: Admir Lisica Period nakon završetka Drugog svjetskog rata nije bio baš onakav kako su mnogi učesnici u antifašističkoj borbi očekivali. Društvena nepravda i pojedini partijski funkcioneri doprinijeli su tome da iz tadašnje Jugoslavije u zemlje Zapadne Evrope odseli određen broj istaknutih intelektualaca. Posebno se to odnosi na grupu bošnjačkih intelektualaca predvođenih

Bosanski stećak u srcu Danske

Piše: Admir Lisica Uslijed rata u Bosni i Hercegovini u periodu od 1992. do 1995. godine veliki broj građana ove zemlje bio je primoran napustiti svoje dotadašnje domove. U tim haotičnim trenucima utočište građanima Bosne i Hercegovine srdačno su pružile mnoge evropske države, među kojima je bila i Kraljevina Danska. Rezultat prijateljskog

Salih-beg Bakamović – Mostarska duhovna vertikala

VELIKAN IZ BAKAMLUKA Bakamovići su stara mostarska porodica po kojoj je mahala u zapadnom dijelu grada dobila naziv Bakamluk. Nadalje, sve do izgradnje nove zgrade Biskupskog ordinarijata (popularno nazvana Biskupija) 1906. godine, koju je projektovao Maksimilijan David, ovo zemljište se zvalo Bakamovića glavica pošto je bilo u vlasništvu ove porodice. Vremenom

Adil Zulfikarpašić – vakif koji je ostavio trag

Piše: Admir Lisica Deset godina od smrti istaknutog bošnjačkog intelektualca Adila Zulfikarpašića Uslijed okupacije Bosne i Hercegovine od strane Austro-Ugarske, 1878. godine započelo je iseljavanje Bošnjaka iz svoje domovine. Tadašnja migraciona kretanja Bošnjaka uzrokovana su nezadovoljstvom sa političkim promjenama koje su se dogodile, a trajala su većim dijelom austrougarske vladavine. Iako je

Mujki: Ako je Mustafa Busuladžić bio antisemit ja sam Hitler i Mussolini istovremeno

“Sjećanje je ono što konstituira jednu zajednicu. Mnoge važne ličnosti iz naše kulturne i intelektualne historije bile su potpuno ignorirane i nisu bile utkane i učitane u našu kolektivnu memoriju, upravo da bi se redefinirao bošnjački identitet” Piše: Edib KADIĆ Fotografije: Velija HASANBEGOVIĆ U četvrtak, 28. juna 2018. godine, održana je u Sarajevu

Top