Vi ste ovdje
Home > Kultura i tradicija > Historija i tradicija (Page 50)

Simbol predanosti: Sarajevski Tabački mesdžid, mjesto gdje se stoljećima rađaju ideje

 Tabački mesdžid izgrađen je 1561. godine i simbol je obazrivosti zanatlija, tabaka, prema drugim članovima džemata, a i danas je jedna od najznačajnijih ibadethana u Sarajevu, kao i mjesta koja često posjećuje i omladina, piše Anadolu Agency (AA). U pomenutom mesdžidu tokom mjeseca za muslimane, ramazana, organiziraju se različiti vjerski programi,

Elči Ibrahim-pašina medresa u Travniku – tri stoljeća u odgojno-obrazovnoj misiji

Travnik je smješten u dolini rijeke Lašve, okružen planinama Vlašić sa sjevera i Vilenicom sa juga. U historijskim spisima dolina se spominje 1244. godine, kada je mađarski kralj Bela IV jednom od svojih uglednika poklonio komad zemlje u dolini Lašve, a do tada je ovo područje bio feudalni posjed Bosanske

Knjiga o vremenu kada je Bosna graničila sa Kosovom

Piše: Edib KADIĆ U Centru za osmanističke studije održano je 10. marta 2017. godine predavanje povodom izlaska knjige Odnos osmanskih vlasti prema Bosanskom ustanku (1875–1878.) autora rahmetli Hasana Škapura. Radi se o prvom izdanju ovog udruženja. O knjizi su govorili prof. dr. Enes Pelidija, dr. Aladin Husić, dr. Fahd Kasumović, dr. Hana

Zenica: Obilježena 70. godišnjica od zatvaranja medrese u Pojskama

Piše: Bajro Perva U mjesnoj džamiji prigodna predavanja održali su prof. dr. hafiz Safvet ef. Halilović, redovni profesor na IPF u Zenici, mr. Dževdet ef. Šošić, direktor Elči Ibrahim-pašine medrese u Travniku, hafiz Mirnes ef. Spahić, profesor u Behram-begovoj medresi u Tuzli, Besim Spahić, društveno-politički poslenik i diplomata, i Nermin ef.

Priče iz krajiških avlija: Malo se imalo, a dobro živjelo

Piše: Fahrudin Vojić Želeći da otrgne od zaborava stari mahalski govor i običaje, bihaćki enigmata i pisac Dževad Harbaš odlučio je da, na osnovu sjećanja iz djetinjstva, ovjekovječi neke adete koji su specifični za područje Bihaća i Krajine. Priče se sastoje od događaja i dijaloga pisanih nekadašnjom krajiškom ikavicom. Knjiga je

Husnija Kamberović: Bosna i Hercegovina ima historijski najutemeljenije granice

U povodu Dana nezavisnosti BiH razgovarali smo s istaknutim povjesničarem i intelektualcem profesorom dr. Husnijom Kamberovićem, koji je pored angažmana na Filozofskom fakultetu u Sarajevu bio i direktor Instituta za istoriju u Sarajevu. Autor je brojnih znanstvenih djela i članka i saradnik u evropskim znanstvenim centrima i na univerzitetima poput

Kako su crtane granice Bosne i Hercegovine

Piše: Safer Muminović Cijeli detaljan prilog u Preporodu od 1. marta. Verziju u pdf-u možete dobiti slanjem upita na [email protected] Koliko su te granice bile prirodne govori i činjenica da je nakon pada Zapadnog Rimskog Carstva 476. godine, granica podjele na Zapadnorimsko i Istočnorimsko Carstvo išla dobrim dijelom istočnom granicom današnje Bosne

Fuad Ohranović: Identitet Bošnjaka treba se graditi na srednjovjekovlju

Mr. sci. Fuad Ohranović rođen je 1985. godine u Višegradu. Završio je Gazi Husrev-begovu medresu i magistrirao na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, Odsjek za historiju. U Historijskom arhivu Sarajevo uposlen je od 2009. godine. Objavljivao je radove iz historije i arhivistike u domaćim naučnim i stručnim časopisima, te analize

Top