Vi ste ovdje
Home > Kultura i tradicija > Historija i tradicija (Page 30)

Djela Hasana Kafije Pruščaka u rukopisima bogatstvo biblioteka Istoka i Zapada

 Na današnji dan, 9. oktobra 1615. godine (16. ramazana 1024. godine po hidžri) u Pruscu je preminuo jedan od najvećih bosanskohercegovačkih učenjaka u periodu vladavine Osmanskog carstva, Hasan Kafija Pruščak, čija se djela u rukopisima mogu pronaći u bibliotekama širom svijeta. Pruščak je rođen u mjesecu ramazanu 951. godine po hidrži

Nužna zaštitita nišana na Pokojskom brdu kod Bihaća: Spomenici koji svjedoče o historiji

 Kada je Hasan-paša Predojević peti beglerbeg Bosanskog pašaluka, krenuo u osvajanje Bihaća 1592. godine, ključnu ulogu u razbijanju tvrdih bihaćkih zidina odigralo je brdo nekada poznato kao "Šehiti“ a danas "Pokojsko brdo“ koje se nalazi nadomak Bihaća. -Kulturno-historijski značaj-   Mezari osmanskih vojnika palih u bici za osvajanje Bihaća, još uvijek se nalaze

Ismail-efendija Filibalić – neprikosnoveni učitelj islama iz Sandžaka

Ismail-efendija Filibalić ( 1870-1948 ) U Novom Pazaru (nekada dijelu Bosne, kasnije kao dijelu kosovskog sandžaka) bilo je muftija, muderisa, kadija i drugih velikih alima, ali kao što je bio Ismail-efendija Filibalić u pogledu znanja, bogobojaznosti, upornosti i radu rijetko je ko mogao da se uporedi s njim. Za obrazovanje nije išao

Sanjali autonomiju, probudili se u Austro-Ugarskoj

Piše: Admir Lisica Unutar političkog vrha Austro-Ugarske monarhije vladalo je početkom 20. stoljeća mišljenje da se, bez obzira na trenutno stanje unutar Bosne i Hercegovine, te na njen neriješeni državno‑pravni status, može izvršiti aneksija ako se steknu povoljni uvjeti na međunarodnoj sceni. Aneksija je zavisila od unutrašnjih prilika u Osmanskom carstvu,

Bošnjaci su se većinom naseljavali u hrvatske gradove – Iz pera Fehima Muhića (2)

Posebno je  proces naseljavanja bio izražen u kasabama i gradovima koji su svojim važnijim zanatlijskim proizvodima morali opsluživati osmansku vojsku još od prvih dana zaposjedanja tih krajeva. Za ovo nalazimo više potvrda. Tako Benedikt Kuripešič u svom putopisu pisanom njemačkim jezikom iz 1530. godine javlja da se u Bosni vršio

Na današnji dan prije 109 godina izvršena je aneksija Bosne i Hercegovine

Još od okupacije Bosne i Hercegovine od strane Austro-Ugarske, nametalo se pitanje rješenja državno-pravnog statusa naše domovine. Državno-pravni status  nije bio samo unutarnje pitanje naroda u Bosni i Hercegovini, već se o tom činu raspravljalo u velikoj mjeri izvan granica naše zemlje. Osim Austro-Ugarske, Osmanskog carstva, te uvijek tada agresivne Srbije,

Doseljavanje Bošnjaka u Hrvatsku – iz pera Fehima Nametka (1)

O ovome naseljavanju bošnjačkog stanovništva u Slavoniju ne svjedoče samo navedeni srijemski i požeški defteri. O tome također na svoj način govore i popisi bosanskog stanovništva u Bosni. Nakon sredine 16. stoljeća i definitivnog pokoravanja Slavonije i Srijema od strane osmanskih vlasti u gradovima sjeveroistočne Bosne drastično se smanjuje broj

Iščezla Bosna na fotografijama Austrougarskog natporučnika Emila

Piše: Damir A. SARAČEVIĆ Na Berlinskom kongresu 1878. godine odlučile su tadašnje svjetske sile da Austro-Ugarska monarhija treba zauzeti Bosnu i Hercegovinu te da se oslabljeno Osmansko carstvo, koje se nalazilo u političkoj krizi, treba povući iz zemlje. Nakon odlaska Osmanlija, bosanskohercegovačko stanovništvo samoorganizira se i suprostavlja dolasku novog carstva. Taj

Smail Balić: I drugi stanovnici BiH osim muslimana su Bošnjaci ako se tako osjećaju

Pridjevak al-Bosnawi ili njegov turski ekvivalent dodavan je uglavnom samo onim trudbeničkim imenima koja su se češće pojavljivala izvan Bosne, a nositelji im nisu imali neku drugu karakteristiku po kojoj su se mogli lako raspoznati. Skupni broj bosanskih poslenika na osmanlijskom književnom polju nadmašuje navedeni broj od 200 za dva puta. Atribut al-Bosnawi,

Dokument o specijalnom statusu Sandžaka iz 1993. godine u arhivu Velike Britanije

Turbulentan početak devedesetih godina odrazio se na čitav region pa tako i na Sandžak. Shvativši u kakvoj se situaciji nalazi Bosna i Hercegovina, bošnjački intelektualci sa područja Sandžaka odlučili su se na referendum koji je trebao da odredi sudbinu kojom će krenuti bošnjački narod. Na osnovu preporuka Međunarodne konferencije o bivšoj

Top