Vi ste ovdje
Home > Kultura i tradicija > Historija i tradicija (Page 30)

Priča o Muzeju ratnog djetinjstva: Od online poziva do prestižne nagrade Vijeća Evrope

Muzej ratnog djetinjstva u Sarajevu, jedinstveni muzej u svijetu koji čuva hiljade priča i uspomena sarajevske djece, nepunih godinu dana od otvaranja stalne postavke osvojio je Muzejsku nagradu Vijeća Evrope, jednu od najprestižnijih nagrada u toj industriji. Muzej ratnog djetinjstva, jedini svjetski muzej koji se bavi isključivo istraživanjem iskustva odrastanja u ratu,

120 godina od rođenja Milivoja Mirze Majića

Piše: Hamza Ridžal  U prostorijama Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu promovirana je 22. novembra knjiga Milivoj Mirza Malić i Fevzijev “Bulbulistan” na Univerzitetu Sorbonne. Izdavač ove vrijedne publikacije, Institut za islamsku tradiciju Bošnjaka, i ovim projektom potvrđuje da je riječ o naučnoj instituciji kadroj prepoznati praznine u našem kulturnom pamćenju i

Kameni spavači pod Debeljačom – svjedočanstvo o bihaćkim Jevrejima

Prema istraživanjima profesora Avrama Pinje, najstariji spomenik na Jevrejskom groblju u Bihaću datira iz 1860. godine. Piše: Fahrudin Vojić U samom centru Bihaća, još stoji oronuo natpis koji svjedoči postojanju Jevreja u ovom gradu. Zastanu ljudi ponekad u prolazu, ali gotovo da i ne obrate pažnju na ta slova koja vire ispod fasade. Taj zid

HVO je u Mostaru, Stocu i Čapljini srušio 40 džamija

Piše: Hasan Eminović Sutra će biti obznanjena drugostepena presuda Suda u Hagu tzv. “šestorci”. Tužilaštvo i odbrana iznijeli su svoje argumente, sudije proučile prigovore, analizirale ih i već napisale presudu. Žrtve zločina paradržavice Herceg-Bosne iščekuju djeliće ovozemaljske pravde za pretrpljenu bol, ponižavanja, maltretiranja i zlostavljanja. Nažalost, kakva god da ona bude,

Bosna se srcem izgovara i onda kada nam usne zanijeme

Piše: Filip Mursel Begović Duh i ideja Bosne obilježelo je i djelo Irfana Horozovića s kojim časopis Stav kao kolumnistom sarađuje od svojih početaka. Irfan nije od onih pisaca koji bi na svoje djelo upozoravao izvanknjiževnim replikama, koji bi svoje čitaoce opterećivao i svoje djelo kompromitirao bizarnim dnevno-političkim istupima, a upravo

“Sokolski dom” zgrada zasjedanja ZAVNOBiH-a: Mjesto na kojem je BiH ponovo postala država

Iako je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH marta 2012. godine donijela odluku kojom je zgrada Drugog zasjedanja ZAVNOBiH-a u Sanskom Mostu proglašena nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, ona još nije obnovljena. Uništena je prilikom povlačenja Vojske RS-a u jesen 1995. Piše: Almir Terzić Ploča sa natpisom "Dom ZAVNOBiH-a" iz 2008. godine

22 godine od usvajanja himne Republike BiH – „Jedna si jedina“ i danas se pjeva

Iako je naša domovina Bosna i Hercegovina od 1998. godine promjenila svoju prvu državnu himnu pod nazivom „Jedna si jedina“ autora Edina Dervišhalidovića (Dino Merlin) ova himna i dalje živi među stanovnicima Bosne i Hercegovine. Naime, himna je zvanično odobrena na 300. sjednici, Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine 24. novembra

Cazinska medresa zatvarana je dva puta i jednom zapaljena

“Cazinska medresa zatvorena je odmah nakon završetka Prvog svjetskog rata, a ponovo je otvorena odmah nakon početka posljednjeg rata, odnosno agresije na našu zemlju. Medresa je zatvorena 1920. godine zbog nedostatka materijalnih sredstava, a otvorena je 1993. godine zbog duhovnih potreba muslimana ovog kraja. Cazin i cijela Bosanska krajina nisu

Najstarija kuća porodičnog življenja u Banjaluci: “Šeranića kuća” čeka obnovu

Alen Šeranić, čija je majka bila posljednji stanar "Šeranića kuće", ispričao je kako je cilj nasljednika da nakon obnove ovaj zaštićeni objekat bude održiv i da služi kao kulturno-istorijski spomenik na korist svih građana i posjetilaca      "Šeranića kuća", koja se smatra najstarijom kućom porodičnog stanovanja na području Banjaluke, mogla bi da

10 odabranih citata Adila Zulfikarpašića o Bosni i Bošnjacima

Jedan od najvećih bošnjačkih intelektualaca svakako je Adil Zulfikarpašić, koji je veliki dio svog života posvetio rješenju nacionalnog pitanja Bošnjaka. Naime, Zulfikarpašić je još početkom šezdesetih godina prošlog stoljeća putem časopisa "Bosanski pogledi" koji je izlazio u Beču potencirao pitanje povratka historijskog imena Bošnjak, trudeći se da na taj način

Top